Prehrana žene u razdoblju laktacije neobično je važna za pravilnu produkciju i kvalitetu mlijeka. Posebnu važnost treba pridavati adekvatnom unosu tekućine i energije. Smatra se da je ženama u razdoblju laktacije potrebno dodatnih 500 kcal dnevno. Istovremeno valja izbjegavati začinjenu hranu, češnjak, alkohol i kavu jer ove namirnice sadrže tvari koje mogu dospjeti u mlijeko i kod djeteta izazvati neželjene reakcije. Savjet je da se energetski unos dojilja ne spušta ispod 1.800 kcal dnevno. Suboptimalna količina mlijeka najčešće je rezultat nedovoljnog unosa tekućine majke. Dojilje dnevno trebaju popiti najmanje 2-3 litre vode ili druge tekućine.
Većina majki ne mora mijenjati svoju prehranu tijekom dojenja. "Dozvoljena" i "zabranjena" hrana za dojilje najčešće je uvjetovana kulturološki, budući da znanstvenim studijama nije utvrđena jasna veza između određenih namirnica i nepoželjnog utjecaja na majčino mlijeko i dojenje. Primjerice, ženama u Indiji preporučuje se češnjak tijekom dojenja, dok se u zapadnom svijetu zagovara izbjegavanje češnjaka budući da može utjecati na okus mlijeka.
Ipak, postoje neke namirnice koje bi neke dojilje trebale izbjegavati, posebice ako su alergične na određenu hranu ili ako u obitelji postoji sklonost alergijama. Kod takvih osoba savjetuje se izbjegavanje namirnica na koje su alergične, posebice mliječnih proizvoda.
Kod neke je dojenčadi izraženija osjetljivost na namirnice koje majka konzumira tijekom laktacije. Kako bi se utvrdilo koja je to hrana preporučuje se vođenje dnevnika prehrane i bilježenje ponašanja djeteta nakon dojenja. Ako uočite jedinstven obrazac ponašanja dojenčeta 4-6 sati nakon konzumacije određene namirnice, izbacite spornu namirnicu iz prehrane. Mliječni proizvodi mogu izazvati preosjetljivost kod neke dojenčadi. Kao problematične namirnice spominju se i jaja, kikiriki, orašasti plodovi, pšenica, soja, kukuruz, rajčice, luk, kupus i drugo povrće iz skupine krstašica, začini, morski plodovi i citrusi.
Dojiljama se tradicionalno preporučuje suzdržavanje od namirnica koje uzrokuju nadimanje, poput kupusa, kelja, prokulica, brokule, karfiola, raštike, graha, leće i kestena. Također, valja se suzdržati od sirove hrane, primjerice, tatarskog bifteka, carpaccia, sirove riba, te pljesnjivih sireva kako bi se smanjila opasnost od trovanja. Umjerena konzumacija kave i napitaka bogatih kofeinom je dozvoljena, međutim ne treba pretjerivati jer se kofein u određenom postotku izlučuje u majčinom mlijeku.
Iako se čaša šampanjca ili vina u posebnim prigodama može tolerirati dojiljama, treba imati na umu da alkohol i dojenje ne idu zajedno. Alkohol se lagano izlučuje u majčinom mlijeku, a koncentracija mu je na vrhuncu jedan sat nakon konzumacije. Kada majka popije i malu količinu alkohola dojenče pije manje mlijeka, vjerojatno stoga što alkohol mijenja okus majčinog mlijeka.
Omega-3 masne kiseline, uključujući alfa-linolensku, EPA i DHA izrazito su važne za zdravlje djeteta. Ove masne kiseline igraju ključnu ulogu u razvoju mozga, očiju i živčanog sustava. Količina omega-3 masnih kiselina u majčinom mlijeku ovisi o prehrani majke. Upravo zbog toga, majke koje doje trebale bi u svoju prehranu uključiti svakodnevno barem jedan izvor omega-3 masnih kiselina.
Mali savjeti za prehranu dojilja:
Vjerojatno ćete osjaćati popriličan umor, stoga jedite redovito i što kvalitetnije.
Kada nemate vremena ili ste preumorni za pripremu obroka, napravite hranjivi mliječno-voćni shake kao zamjenu za obrok.
Pijte mnogo tekućine tijekom razdoblja laktacije.
I dok je vaše dijete na dojci možete grickati hranjive međuobroke. Naoružajte se energetskim i žitnim pločicama, suhim voćem i orašastim plodovima.
Nemojte dolaziti u iskušenje da provedete striktnu dijetu kako bi po kratkom postupku skinuli kilograme. To bi se moglo negativno odraziti na produkciju mlijeka.
www.net.hr