Trećina proizvedene hrane iz cijelog svijeta godišnje se baci, uglavnom zbog prekomjerne kupovine u kućanstvima te slabog razumijevanja značenja roka trajanja, ali i neprivlačnog izgleda voća i povrća, koje se najviše odbacuje, zbog čega je o problemu potrebno obrazovati mlade od najranije dobi, zaključak je konferencije “Čini dobro: Čuvaj hranu!”, održane u četvrtak u Europskom parlamentu u Bruxellesu.
“Nestala je svijest o vrijednosti hrane, trudu i resursima potrebnim da se proizvede te se ona baca u ogromnim količinama. Tu je svijest moguće vratiti informiranjem i obrazovanjem, pogotovo djece”, rekla je zastupnica Biljana Borzan (S&D) u četvrtak na konferenciji u EP-u.
Hrvatska je europarlamentarka u četvrtak, u suradnji s francuskom zastupnicom Angélique Delahaye (EPP) i Organizacijom Ujedinjenih naroda za hranu (FAO), održala konferenciju na kojoj su predstavljeni podaci o količinama odbačene hrane u svijetu te školski program i pedagoški materijali razvijeni kako bi se među djecom i mladima razvila svijest o vrijednosti hrane.
Program FAO-a “Čini dobro: Čuvaj hranu!” pokusno je uveden u 18 škola u Italiji, Francuskoj, Belgiji i Engleskoj.
Školski programi organizirani su za četiri dobne skupine, od predškolske dobi do srednje škole, koji uključuju predavanja, igre, vježbe i umjetničke aktivnosti kojima je cilj prevencija bacanja hrane, praksa za koju se smatra da će je djeca najbolje usvojiti u vlastitim kućanstvima i obiteljima.
Gubici i bacanje, a glad u stalnom porastu
“Ključna aktivnost za pojedine skupine djece jest educiranje obitelji i vršnjaka o očuvanju hrane. Druge skupine potiče se na kuhanje. Želimo transformirati djecu i mlade iz prekomjernih potrošača u one koji brinu o očuvanju i smanjenju bacanja hrane”, rekla je predstavnica iz FAO-a Rossa Rolle.
Prema podacima FAO-a, svake se godine u svijetu baci gotovo trećina proizvedene hrane, odnosno 1,3 milijarde tona, a od toga se u Europskoj uniji baci približno 88 milijuna tona, odnosno 173 kilograma po osobi, najviše iz kućanstava.
Procjenjuje se kako time EU svake godine gubi otprilike 143 milijarde eura.
Istovremeno, smatra se kako je gotovo 821 milijun ljudi kronično pothranjen te su siromaštvo i glad u stalnom rastu.
“Trenutačno postoje kapaciteti za proizvodnju dovoljno hrane i nutritivnu prehranu za svaku osobu na Zemlji”, naglasila je Rolle.
“Voće i povrće, koji su bogat izvor mikronutrijenata i vitamina za ispunjavanje dnevnog preporučenog unosa, najviše se odbacuju, posebice u odnosu na druge vrste hrane”, kazala je Rolle.
Industrijalizirane zemlje te one u razvoju bacaju gotovo jednake količine hrane godišnje, približno 650 milijuna tona, a najviše se odbacuje voće i povrće, više od 40 posto.
Edukacija i obrazovne poruke
U planu je uključivanje i nekoliko hrvatskih vrtića i škola u pilot-provedbu FAO-ova programa.
“Danas se, nažalost, u Hrvatskoj baca preko 1.000 tona hrane dnevno, a u EU-u preko 88 milijuna tona hrane godišnje. To su podaci koji nas tjeraju na djelovanje i, naravno, najvažnije je od najranije dobi utjecati na djecu kako bi učila kako se postupa s hranom”, izjavila je zastupnica Borzan za Hinu.
“Utrošiti ću dio sredstava koje kao zastupnica dobivam za svoje aktivnosti na prijevod ovog programa i ponuditi ih našem ministarstvu i drugim relevantnim institucijama kako bi se krenulo s takvim jednim programom u vrtićima i školama”, rekla je Borzan.
Hrvatske se škole, uz pomoć financiranja iz europskih fondova, opskrbljuju mlijekom, voćem i povrćem iz domaće proizvodnje.
Provođenje edukacije djece o hrani i njezinoj proizvodnji nije obavezno, no Hrvatska je jedna od nekoliko zemalja EU-a koje su počele s obrazovnim porukama o nepotrebnom bacanju hrane u školama.
U ime FAO-a o programu i rezultatima pilot-provedbe na konferenciji je govorio Rodrigo de Lapuerta, FAO-ov direktor za suradnju s EU-om.
U školama bacanje smanjeno za 20 posto
“Ovaj je program u pilot-školama smanjio bacanje za 15 do 50 posto i namjera nam je da se počne provoditi u cijeloj Uniji. Cijenimo političku i financijsku podršku zastupnice Borzan i nadamo se da će se Hrvatska u sljedećem razdoblju uključiti u pilot-program”, kazao je De Lapuerta.
Europski je parlament već u svibnju 2017. usvojio izvješće zastupnice Borzan o inicijativi za učinkovitu uporabu resursa, smanjenje rasipanja i poboljšanje sigurnosti hrane, kojom bi se smanjila količina bačene hrane koordiniranim regulativama i edukacijom.
Količina bačene hrane trebala bi se u EU-u do 2030. smanjiti za 50 posto.
U inicijativi se posebno naglašava važnost informiranja i uključivanja djece u tu akciju.
Usvojene smjernice inicijative nisu zakonski obvezujuće.
DK
The post EU godišnje baci 143 milijarde eura vrijedne hrane appeared first on Radio Srebrenik.