Svjetskim je financijama jučer vladala najljepša boja: zelena! Svi važni burzovni indeksi kao i cijene većine dionica rasli su iz sata u sat dok su kamate na obveznice europskih država padale.
Maratonski vikend-sastanak europskih ministara, na kojem su dogovorili najveći pojedinačni paket pomoći od početka ekonomske krize, težak 750 milijardi eura ili 1000 milijardi dolara, vratio je optimizam na tržišta. Od tog novca 440 milijardi osigurat će zemlje eurozone, 60 Europska komisija i 250 MMF.
To je najveći pojedinačni paket spašavanja od početka izbijanja ekonomske krize. Američki predsjednik Barack Obama, kad je stigao u Bijelu kuću, objavio je svoj paket spasa od 700 milijardi dolara, čime je američko gospodarstvo počeo izvlačiti iz recesije.
Da je na trenutke bilo dramatično pokazao je njemački ministar financija Wolfgang Schäeuble kojemu je u jednom trenutku pozlilo i hitno je prevezen u bolnicu, a sastanak je prekinut dok u Bruxelles nije stigao ministar unutarnjih poslova Thomas de Maiziere, koji ga je zamijenio.
Fond zasad ne postoji
Bit akcije pokazala se jučer ujutro, kad su središnje banke europskih zemalja počele kupovati državne obveznice kako bi srušile kamatne stope.
I uskoro su cijene na desetogodišnje obveznice PIIGS-a (Portugala, Irske, Italije, Grčke i Španjolske), dakle financijski ugroženih europskih zemalja, počele padati.
No, Europa neće, kao svojedobno SAD u svom paketu spasa, tiskati novac da bi spašavala svoje članice. Čvrst je dogovor da će središnje banke i Europska centralna banka “sterilizirati” milijarde kojima sada kupuju obveznice tako što će izdavati svoje blagajničke zapise i slične instrumente, kojima će tu istu količinu novca povlačiti s tržišta.
To je iznimno bitno jer bi u protivnom cijena paketa spasa bila inflacija, što je noćna mora europskih bankara.
Fond od 750 milijardi eura ovog trenutka, naravno, ne postoji. Riječ je samo o dogovoru da će Europa tolikim iznosom pomagati svojim “ugroženim” članicama, a 750 milijardi eura pokriva gotovo sve otplate Italije, Španjolske, Portugala i Irske koje dospijevaju do kraja 2011. godine.
Fiskalne prilagodbe
Međutim, ni jedna od tih zemalja neće dobiti ni centa ne postane li skromna i štedljiva. Od svih će se tražiti mjere slične onima kakve je izglasala Grčka .
Iza “fiskalne prilagodbe” su zahtjevi da se smanje troškovi javnog sektora i poveća porezna disciplina kako bi se proračunski deficit spustio na prihvatljivu razinu. Neće se tolerirati novo zaduživanje da bi se financirao dosadašnji način života.
Time europska monetarna unija djelomice prerasta u fiskalnog policajca koji će, baš kao i MMF, biti strog prema zemljama grešnicama.
Europski su ministri brzom akcijom ovog vikenda pokazali da se i klub sastavljen od brojnih i različitih članova može dogovoriti kad je ugrožen zajednički interes: euro.
Zajednička valuta prošlih je tjedana uporno padala u odnosu prema dolaru do rekordno niske razine u posljednjih 14 mjeseci. Jučerašnji je dan bio prekretnica: euro je porastao iznad 1,30 dolara, no tijekom dana se malo kolebao i spustio na 1,29.
Strahovanja analitičara
Hrvatski analitičari strahuju da će ovo biti samo kratkotrajni uzlet nakon kojega slijedi novi pad eura, poučeni prošlotjednim iskustvom kad je, nakon odluke o pomoći Grčkoj, euro također nakratko porastao, da bi se potom opet počeo rušiti. Štoviše, realna im je opcija padanje eura do jeseni ili čak do kraja ove godine.
Naime, odluka o fondu za pomoć samo je, kažu, prvi korak nakon kojega ugrožene države članice moraju pokazati da nešto rade na rješavanju svojih problema. Dakle, Njemačka kao vodeća zemlja eurozone može uložiti neograničene iznose u podizanje vrijednosti zajedničke valute, no hoće li se ta vrijednost održati ovisi o Portugalu, Španjolskoj, Italiji, Irskoj...
Od vikend-dogovora u Bruxellesu koristi bi mogla imati i Hrvatska, kad se uputi u Europu s novim izdanjem svojih državnih obveznica. Domaći analitičari smatraju da ćemo, zbog mirnijih svjetskih financijskih tržišta, lakše plasirati novu emisiju obveznica uz nižu kamatu.
Ali, samo ako pritom uvjerimo investitore da ozbiljno provodimo mjere štednje iz Vladina programa i da smo odlučni u provedbi zacrtanih reformi. S druge strane, stabilizacija eurolanda znači oporavak u zemljama u koje najviše izvozimo, što je šansa za povećanje izvoza.
S druge strane, ova kriza otežat će ulazak svim budućim članicama u EU jer će se više paziti zadovoljavaju li kriterije iz Maastrichta i kako ih provode, pa će deficit i javni dug biti strože nadgledani.
Merkel zbog Grčke izgubila izbore
Odluka da njemačkim novcem spašava Grčku od bankrota već je skupo koštala kancelarku Angelu Merkel. Naime, njena Kršćansko-demokratska unija (CDU) izgubila je u nedjelju izbore u najnapučenijoj njemačkoj saveznoj državi, Sjevernoj Rajni-Vestfaliji, gdje im je potporu dao rekordno nizak broj građana. Iako izbori na razini saveznih država obično imaju marginalan značaj, ovaj put oni donose bitne reperkusije.Vladajuća koalicija zbog poraza je bitno oslabljena, kancelarki će, navode analitičari, biti puno teže provoditi svoju politiku, a moglo bi se postaviti pitanje njezina ostanka na čelu stranke. Težak poraz, naime, lišava vladu ključne radne većine u Gornjem domu parlamenta.
Merkeličina stranka dobila je 34 posto glasova, što je dosad najveći pad potpore, čak deset posto manje nego 2005., pa stranka s koalicijskim partnerima Slobodnim demokratima odlazi s čela gospodarski najmoćnije savezne države sa 18 milijuna stanovnika.
- To je bez daljnjega gorak poraz - izjavila je Merkel.
Loš rezultat kažnjavanje je izuzetno nepopularne odluke o 22,4 milijarde eura pomoći posrnuloj Grčkoj, koju je Merkel donijela samo nekoliko dana prije izbora.
Ankete pokazuju da je 80 posto Nijemaca protiv te ideje, a popularnost šefice države pala je proteklih tjedana sa 70 na 48 posto. Polovica građana želi vraćanje njemačke marke.
No, dan nakon velikog poraza Merkel je izjavila da se euro mora obraniti i da će vlada požuriti odobravanje pomoći Grčkoj.
- Članice EU pokazale su kako dijele političku volju da učine sve za stabilnost naše zajedničke valute - rekla je Merkel nakon sastanka ministara financija EU.
Merkel je dosad odugovlačila s bitnim promjenama kako ne bi odvratila birače prije izbora, no njena taktika pokazala se pogrešnom jer će joj nakon poraza biti teže progurati neke od ključnih projekata poput reforme poreza, zdravstva i zadržavanja nuklearki. Već je najavila da će odgoditi izmjene poreznog sustava.
Situacija bi, pak, mogla pomoći opozicijskim socijaldemokratima (SPD) da naprave obrat nakon dugog pada. ( A. Handabaka)
Izvor: Jutarnji.hr