Iz britanske kompanije već mjesecima se hvale bogatim nalazištima u BiH koja će donijeti profit u budućnosti, a kako i ne bi kad su koncesiju jeftino platili
U Bosni i Hercegovini se već mjesecima piše o zlatnoj groznici koja će, navodno, pojedine nerazvijene dijelove BiH pretvoriti u područja u kojima “teče med i mlijeko”.
No, sudeći po informacijama sa terena kao i saznanjima portala Fokus.ba, najmanje koristi mogli bi imati građani i država BiH, a daleko najveću kompanija sa sjedištem u Velikoj Britaniji Adriatic Metals.
Naime, država je za iznimno mali iznos istraživanje i eksploataciju svojih rudnih bogatstva prepustila ovoj kompaniji, njenoj firmi kćerki Eastern Mining d.o.o. Sarajevo, što je još jedan primjer kako se prirodna bogatstva BiH prodaju budzašto.
Dionice Adiatic Metals već mjesecima bilježe veliki rast na berzi, što i ne čudi, jer su kod Vareša pronašli veoma bogata nalazišta zlata i srebra, ali i cinka, barita i olova. Nedavno su objavili i da je koncesija proširena, tako da su dobili dozvolu na nova istraživanja i eksploataciju.
Prvu i proširenu koncesiju, ukupne površine od preko 800 hektara, ova kompanija je u BiH platila svega milion KM, uz također veoma nisku kontinuiranu koncesionu naknadu u iznosu od marku i pol po toni rovne rude.
No, krenimo redom.
Nakon prestanka proizvodnje 1989. godine ostvaran je stečajni postupak nad preduzećem DP Energoinvest – Rudnik olova, cinka i barita Vareš. Nako rata Agencija za privatizaciju Federacije BiH nije uspjela privatizirati rudnik, te je stečajni postupak nastavljen.
Na osnovu Rješenja Općinskog suda u Zenici iz 2009. godine, Stečajno vijeće, početkom 2012. godine, donijelo je Saglasnost o raspisivanju Oglasa o prodaji ovog rudnika javnim nadmetanjem.
Nakon provedenog postupka javnog nadmetanja rudnik je kupilo privredno društvo MM Projekt d.o.o. Kreševo, kasnije preimenovano u Eastern Mining d.o.o. Sarajevo, za oko 1,5 miliona KM.
Skoro istovremeno vođen je javni postupak dodjele koncesije za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina cinka, barita i olova, za koja je rudnik ranije stekao prava eksploatacije, na lokalitetima Veovača – Rupice – Brestić u općini Vareš.
Nakon provedenog javnog postupka, uz Saglasnost Općinskog vijeća Vareš, krajem 2012. godine koncesija za istraživanje i eksploataciju cinka, barita i olova dodijeljena je privrednom društvu Eastern Mining d.o.o. Sarajevo, na pomenutom području, ukupne površine približno 280 hektara, te uz isplaćenu jednokratnu koncesionu naknadu od približno 175 hiljada KM. Koncesija je dodijeljena na period od 25 godina, uz druge obaveze definisane Ugovorom o dodjeli koncesija, kao što je kontinuirana koncesiona naknada u iznosu od 1,5 KM po toni rovne rude, minimalna obavezujuća eksploatacija rude u količini od 100 hiljada tona rovne rude, postupanje u slučaju pronalaska plemenitih metala itd…
„Po dobivanju koncesija Eastern Mining je pristupio pripremnim aktivnostima za realizaciju ovog koncesionog projekta, u što spada, prije svega, pribavljanje dozvola za istraživanje i eksploataciju od Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije. U postupku istraživanja Koncesionar je do sada investirao cca 5 miliona KM i uposlio 10 radnika. Prve analize bilansnih rezervi kompleksne rude olova, cinka i barita pokazale su pozitivne rezultate, koji su verificirani Rješenjem Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije donesenim sredinom 2018. godine“, naveli su za Fokus.ba iz Ministarstva za privredu Zeničko-dobojskog kantona.
Nakon što su dobili prvu koncesiju, iz britanske kompanije, odnosno njene firme kćerke u Sarajevu zatraženo je proširenje ranije definiranog istražno-eksploatacijskog polja na lokalitetima Veovača – Rupice – Brestić za približno 585 hektara.
Na osnovu provedenog javnog postupka i saglasnosti Općinskog vijeća Vareš, kompaniji Eastern Mining d.o.o. Sarajevo dodijeljena je koncesija za istraživanje i eksploataciju na proširenom istražno-eksploatacijskom polju, na period od 20 godina, uz isplatu jednokratne koncesione naknade u iznosu od cca 877 hiljada KM.
„Aneksom Ugovora o dodjeli koncesija ugovoreni su i drugi elementi, kao što je kontinuirana koncesiona naknada u iznosu od 1,5 KM/toni rovne rude, minimalna obavezujuća eksploatacija rude u količini od 200 hiljada tona rovne rude itd…“, navode iz ministarstva.
Iako smo kontaktirali kompaniju Adriatic Metals vezano za njihove planove i namjere u BiH, odgovor nismo dobili.
A. Džano/Fokus.ba
The post Evo za koliko je država prodala bogata nalazišta zlata appeared first on Kameleon M&M.