Na listi oduzetih predmeta u prvoj polovini 2017. godine prednjače tekstil (544.160), duhan i cigarete te duhanske prerađevine (370.559,2) i obuća (209.195). U prvih deset nalaze se i alkohol (7.440), kafa (5.995), mobiteli (31.000), PMV (599.200), autodijelovi (60.378), freze, trimeri, kosačice (9.800) i bijela tehnika (11.500). Krijumčare se i računari i prateća oprema (2.000), posuđe, lampe i kućne potrepštine (12.500), alat (6.520), sunčane naočale (17.380), satovi (14.200), kaiševi (14.993), torbe, novčanici (128.180), motocikli (24.895), naočale, okviri i optička stakla za naočale (19.520), prehrambeni proizvodi (76.674,8), kozmetički, higijenski proizvodi i parfemi (112.153), dodatna i rezervna oprema za mobilne telefone (1.000), TMV (28.000), srebro, nakit koji asocira na srebro (1.200), bižuterija (3.000), medicinska oprema i lijekovi (740), igračke ( 10.140), tende (4.700), bicikli (2.500), oprema za ribolov (4.000), mašine za rezanje duhana (8.000), električni kablovi (4.000), prekursor (30.000) i GPS navigacija i oprema za navigaciju (8.000). Također, nerazvrstanih predmeta ima 181.440.
Trenutno se u skladištima UIOBiH nalazi oduzeta roba u vrijednosti od 11,6 miliona KM. Od toga je roba u vrijednosti od 7,4 miliona KM pravosnažno oduzeta, dok je roba u vrijednosti od 4,2 miliona KM privremeno oduzeta.
“U skladu s Odlukom o prodaji carinske robe, nadležni regionalni centri UIO pripremaju spiskove robe za koju su ispunjeni uslovi za prodaju. Formirane su komisije koje vrše procjenu vrijednosti robe koja se prodaje, s tim što postoji mogućnost angažovanja vanjskog stručnjaka. Vrijednost robe u koju su uključeni svi indirektni porezi komisija utvrđuje na osnovu raspoložive dokumentacije i stvarnog stanja robe koja se izlaže prodaji. Ukoliko se vrijednost robe ne može utvrditi na ovaj način, komisija vrijednost utvrđuje na osnovu cijene identične ili slične robe na domaćem tržištu, umanjene za uobičajеne troškove poslovanja u trgovini i roba se na kraju prodaje na javnoj aukciji”, navodi Kovačević.
Ukoliko nisu u prilici da sami nešto “prebace” preko granice ili im pokušaj propadne, veliki je broj onih koji pomoć traže od prijevoznika. No, zahtjevi su nerijetko pretjerani i neizvodivi.
“Putnici na međunarodnim linijama najčešće šalju upite za prijevoz polovnih tehničkih uređaja, česti su upiti i za prijevoz različitih alata, komoda i drugog kabastog namještaja. Najčešći upiti su vezani za prijevoz životinja kao što su golubovi, psi i mačke, ali prema Zakonu o drumskom prijevozu Federacije BiH zabranjen je prijevoz životinja u javnom prijevozu putnika, izuzev pasa za pomoć invalidnim osobama. Iz Bosne i Hercegovine česti su upiti za prijevoz hrane, a posebno u vrijeme praznika. Nažalost, zbog strogih pravila Evropske unije, kada je riječ o uvozu hrane, to najčešće nije moguće”, navode u Centrotransu.
