Gospodine Suljkanović, dugo ste u lokalnoj politici, ne samo Srebrenika, ipak, htio bih da kažete par stvari o vama koje biste htjeli da znaju naši čitatelji.
Rođen sam u Srebreniku 1964. godine. Osnovnu i srednju ekonomsku školu pohađao sam u Srebreniku, dok sam Ekonomski fakultet Univerziteta u Tuzli završio 1989. godine. Oženjen sam, otac dvoje djece. Nastanjen sam u porodičnoj kući u Ćojluku, ispod starog grada „GRADINA“.
U svojoj tridesetogodišnjoj profesionalnoj karijeri obavljao sam dužnosti premijera Tuzlanskog kantona, ministra finansija u Vladi TK, zatim šefa Službe za budžet, poduzetništvo i nadzor u Općini Srebrenik, vođe Tima za suzbijanje krijumčarenja u Upravi za indirektno oporezivanje u Regionalnom centru Tuzla, inspektora Finansijske policije u Ministarstvu finansija RBiH/FBiH, inspektora za privredni kriminalitet u Ministarstvu unutrašnjih poslova – PU Srebrenik, šefa računovodstva u privrednom društvu „Hanić“ Gradačac. Kao pripadnik Oružanih snaga RBiH u odbrani Bosne i Hercegovine proveo sam 37 mjeseci. Trenutno sam poslanik Pokreta demokratske akcije u Skupštini Tuzlanskog kantona.
Koje probleme u Srebreniku vidite da treba funkcija gradonačelnika da riješi u sljedeće 4 godine ?
Problemi u Srebreniku su mnogobrojni, u svim sferama društvenog djelovanja. Problemi nerazvijene i loše komunalne infrastrukture (putevi, kanalizacioni sistemi, vodovodni sistemi, električna mreža), dezorganizacija u javnoj upravi, marginalizacija kulture, nesistemsko rješavanje problema u sportu, maćehinski odnos gradske vlasti prema zdravstvu iako je općina osnivač Doma zdravlja a što se posebno manifestovalo u doba ove pandemije – COVID 19, problemi u oblasti ekologije – nema rješenja za novu deponiju, gradska toplana se koristi u malom kapacitetu jer nema sistemskih mjera i rješenja za nove korisnike, nedostatak sistemskog djelovanja u oblasti socijalne zaštite, problemi vezani za urbanizaciju užeg gradskog područja, nesistemsko rješavanje problema boračke populacije, nema sistemskog odgovora na probleme mladih, novih upošljavanja... Sve ovo za posljedicu ima stvaranje problema ekonomske prirode (usporene investicije, odlazak investitora na druga područja, manje zaposlenih, manje prihoda u javnim fondovima, odlazak mladih, itd.). Međutim, čini mi se da najveći problem jeste lokalna politika, odnosno što ne postoji adekvatna funkcionalna saradnja između izvršne vlasti – gradonačelnika i predstavničke vlasti – gradskog vijeća. Ta nesaradnja, kada su u pitanju gradonačelnik, gradsko vijeće, direktori javnih preduzeća, javnih ustanova, njihovi nadzorni, odnosno upravni odbori, dovela je do blokada rada svake vrste. Kulminacija toga je da je Srebrenik prvi puta dobio najvažniji dokument – Budžet za 2020. godinu tako što ga je gradonačelnik proglasio a nije usvojilo, odnosno donijelo Gradsko vijeće kako je to propisano odredbama Zakona o budžetima u FBiH. Cijenu njihovog takvog rada, odnosno nerada plaćaju svi građani Srebrenika. A da li je stanje u Srebreniku dobro ili nije i ima li problema ili nema, treba pitati građane i privrednike jer će oni najbolje dati ocjenu stanja. Gradonačelnik s obzirom na ovlasti, ima obavezu i odgovornost da prepozna sve te probleme i da ponudi odgovore odnosno rješenja u vidu konkretnih programa, projekata i sl., a po potrebi i predlagati izmjenu ili donošenje odgovarajućih propisa koji će unaprijediti život građana ali i privredni ambijent u Srebreniku. Ja to znam, ja to hoću i ja to mogu i stavljam se na raspolaganje biračima odnosno građanima Srebrenika na predstojećim izborima.
Vidimo da nam je infrastruktura u Srebreniku u lošem stanju ili uopšte ne postoji? Pisao sam o potrebama stanovništva a to su Opće bolnica, komunalne usluge, vodovod u Srebreniku? Da li vi mislite da Srebreniku treba, rekao bih, "infrastrukturna ofanziva" a ne samo "asfaltiranje pred izbore"?
To su samo neki od problema odnosno potreba Srebrenika. Svakako da je komunalna infrastruktura, krvotok lokalne zajednice koju posmatram kao jedan organizam. Ukoliko su vam dobri krvni sudovi ili žile, imate zdraviji i snažniji organizam. Dobra infrastruktura omogućava bolje uslove za život u lokalnoj zajednici, privlači investitore da investiraju, nove investicije donose i nova radna mjesta a to znači šansu za ostanak/opstanak najvrednijeg resursa kojeg imamo a to je ljudski resurs pogotovo mladi ljudi, koji su nosioci budućeg razvoja, odnosno progresa ove lokalne zajednice.
Nama trebaju dramatične promjene nabolje u svim sferama djelovanja. U segmentu komunalne infrastrukture, dobro ste akcentirali da nam treba „infrastrukturna ofanziva“. Nažalost, kod nas je praksa da se samo u godini kada se održavaju izbori radi značajnije na komunalnoj infrastrukturi, dok se u „neizbornim godinama“ sredstva u budžetu „štede“, odnosno zadržavaju i ne investiraju da bi se prenijela i investirala u izbornoj godini. Tu su javna sredstva, sredstva građana. Za lokalnu zajednicu je neodgovoran i štetan takav način investiranja javnih sredstava, jer se pozitivni efekti investicija odgađaju, investitori kalkulišu i odlaze u druge sredine. Svako onaj ko se razumije u budžet može vidjeti koliko je sredstava u budžetu općine Srebrenik iz 2019. godine neutrošeno, odnosno nerealizovano i preneseno u budžet za 2020. godinu, jasno je radi izbora. Naravno, uvijek će se iz ugla vlasti za takvo postupanje dati razni opravdavajući razlozi i obrazloženja.
Takođe, mora se voditi politika ravnomjernog razvoja cijelog prostora Srebrenika. Između ostalog, politika neravnomjernog ulaganja u komunalnu infrastrukturu na cijelom prostoru Srebrenika ima za posljedicu migraciju stanovništva iz ruralnih dijelova grada u inostranstvo ili migracije unutar BiH u razvijenije sredine i time kao grad trajno gubimo najvredniji resurs – stanovništvo. Također, prisutne su i migracije iz ruralnih dijelova grada u uže urbano gradsko područje Srebrenika i vrši se pritisak „iz sela na grad“ prvenstveno mladih osoba kao i trend napuštanja kuća i imanja na selima i kupovina stanova u užem gradskom području Srebrenika. Te migracije i pritisak na jedan mali urbani mikroprostor donose veliki broj problema u infrastrukturnom smislu a koje gradska vlast treba riješiti da bi se imali kvalitetni uslovi za život.
Kako dobiti novac od Kantona i Federalne vlade za „infrastrukturnu ofanzivu Srebrenika“?
Bio sam u Vladi TK (kao premijer i kao ministar), radio sam i u federalnim i institucijama na nivou BiH i jedini sam od kandidata za gradonačelnika koji je radio u javnoj upravi na svim razinama vlasti na tako odgovornim pozicijama. Vidio sam i znam kako funkcionišu te institucije, odnosno organi po nivoima vlasti, tako da mislim da imam puno pravo da kažem da znam kako ostvariti tu saradnju sa višim nivoima vlasti. Radio sam u gradskoj upravi u Srebreniku, osam godina kao šef Službe za budžet, poduzetništvo i nadzor te učestvovao u kreiranju i realizaciji raznih projekata, kako projekata u Srebreniku, tako i na drugim nivoima vlasti gdje sam radio.
Novac od viših nivoa vlasti može se dobiti dobrim radom u vidu dobrih projekata, dobrim, zdravim i razumnim odnosom prema problemima i izgradnjom korektnih političkih odnosa između izvršne i predstavničke vlasti u Srebreniku. Svi oni koji obnašaju pozicije u javnoj vlasti Grada Srebrenika moraju sarađivati zbog javnog interesa i građana Srebrenika koji su im dali svoje povjerenje, moraju razdvojiti „privatno od službenog“ i imati korektnu službenu komunikaciju a ne držati potpuni prekid komunikacije, ne trebaju biti isključivi, ne trebaju kočiti projekte jedni drugima, jer štetu od takvog odnosa nosilaca javne vlasti trpe građani Srebrenika.
Riješit ćemo najvažniji problem kao preduslov za rješavanje drugih problema, ukoliko mi, političari u Srebreniku, riješimo problem vlastite sujete i ega jer, kako kažu, sujeta je slast za ego a otrov za dušu. Dakle, veliko je pitanje da li ove probleme u Srebreniku mogu riješiti one politike i nosioci funkcija javne vlasti koji su ove probleme proizveli ili nam trebaju nove snage s drugačijim, širim pogledima i razmišljanjima.
Jedan veliki naučnik i nobelovac rekao je da „značajni problemi sa kojima smo suočeni, ne mogu se riješiti istom razinom razmišljanja na kojoj smo bili kad smo ih stvorili“.
Dakle, moramo unaprijediti javnu komunikaciju nosilaca vlasti u Gradu Srebreniku, gdje imate situaciju da izvršna i predstavnička vlast nemaju skoro nikakvu komunikaciju ili je ta komunikacija svedena na nivo nužnosti samo da bi se neka odluka isforsirano donijela da se u potpunosti ne zaustavi „život“ u Srebreniku. Isforsirane odluke koje su uglavnom predmet političke trgovine su najčešće loše odluke. Takođe, mora biti jasno, iskreno i konzistentno komuniciranje odluka prema javnosti.
Isto tako, potrebna nam je javna i činjenična kritičnost prema odlukama, te od svih aktera lokalne vlasti u Srebreniku, prihvaćanje odgovornosti zbog mogućih propusta i grešaka. Za „političare“ treba vrijediti da su kritika i samokritika vrline, a ne slabosti. Neki od nas „političara“ u Srebreniku ne damo se kritikovati te „izbrišemo ili precrtamo“ ljude koji nas kritikuju za svaki vid buduće komunikacije, odnosno saradnje. Namjerno ovo govorim u prvom licu množine jer sam i sam čovjek koji se bavi politikom a svi oni koji ovo budu čitali a poznaju nas političare u Srebreniku, znaju kome su kritika i samokritika vrline, a kome slabosti.
Samo na naprijed opisani način zajedničkim snagama i kvalitetnim projektima možemo doći do sredstava na višim razinama vlasti za, kako Vi to u pitanju nazivate, „infrastrukturnu ofanzivu Srebrenika“.
Upravo politička opcija kojoj pripadam, odnosno PDA smatra da lokalne zajednice moraju imati punu autonomiju, i osiguranu mogućnost da samostalno reguliraju pitanja iz lokalnog ekonomskog i infrastrukturnog razvoja, koja će se inkorporirati u strategije i planove viših nivoa vlasti.
Mi u PDA insistiramo na pravednijoj i poštenijoj raspodjeli javnih prihoda i stvaranju preduslova za ravnomjeran razvoj države, entiteta, kantona, pa time i lokalnih zajednica, što vodi uspostavljanju i održavanju egzistencijalne ravnopravnosti svih naroda i građana naše države.
Tako ću se i ja zalagati za razvoj i jačanje lokalne samouprave, na temelju i principima europskih konvencija i povelja o lokalnoj samoupravi, jer samo snažne lokalne zajednice čine snažnu i ekonomski prosperitetnu Bosnu i Hercegovinu.
Kako privući investitore da ulože u Srebrenik? Od ideje industrijskih zona do realizacije koliko smo daleko?
Srebrenik, gledajući geostrateški ima jako dobru poziciju, jer smo blizu granice sa Hrvatskom odnosno granice sa EU. Imamo dosta mladih, obrazovanih kadrova, prirodna bogatstva, ali to nije dovoljno investitorima. Investitorima je bitna,prije svega, sigurnosna situacija jer je kapital po prirodi „plašljiv“ i „bježi“ u bezbjednije i sigurnije okruženje, bitan im je ljudski resurs u smislu obrazovanja i radnih sposobnosti, bitna je efikasna javna administracija, prije svega kod registracije poslovnih subjekata, brzi i efikasni postupci kod izdavanja raznih dozvola, rješenja, efikasan pravosudni sistem, važna je efikasna ali i „nevidljiva“ porezna administracija a ne administracija sa postupcima koji traju mjesecima i godinama i porezne obveznike drže u neizvjesnosti. Porezno zakonodavstvo treba doživjeti hitnu reformu. Naravno, mnoge od ovih stvari nisu u nadležnosti grada, ali se te promjene u zakonodavnom okviru mogu sa lokalne razine zvanično inicirati i pokrenuti na razne načine kod nadležnih organa viših nivoa vlasti. Naravno, svi moramo biti svjesni da postoji potreba za reorganizacijom gradske administracije na način kako može odgovoriti potrebama investitora ali i građana. Nikada nije snažno zaživio tim za lokalni ekonomski razvoj – tzv. LER, lokalni ekološki akacioni plan (LEAP) je samo mrtvo slovo na papiru, ne koriste se mogućnosti koje pruža novi Zakon o javno privatnom partnerstvu TK.
Realizacija projekata formiranja industrijskih, odnosno poslovnih zona je veoma složen proces u Srebreniku i to ide veoma sporo jednim dijelom iz objektivnih, drugim dijelom iz subjektivnih razloga. Složena procedura imovinsko-pravne problematike sa različitim nivoima vlasti u pogledu nadležnosti rješavanja postupaka udružena sa sporom, odnosno tromom administracijom daju za rezultat dugogodišnje i neefikasno vođenje postupaka i rješavanje problema. Formiranje poslovnih zona sa potrebnom komunalnom infrastrukturom jedan je od najvažnijih faktora budućeg ubrzanog ekonomskog razvoja Srebrenika.
Kako gledate na građevinsku gradnju zadnjih 8 godina u Srebreniku? Vidimo "niklo" je nekoliko visokospratnica na mjestima gdje ne bi trebale da budu. Šta vi mislite o tome?
Vi ste u svom pitanju na neki način dali i odgovor. To je slika i stanje svih općina i gradova u BiH. Nažalost, borba za prihode u budžetima lokalnih zajednica, dovela je do toga da se grade višespratni objekti da bi se od investitora uzeli prihodi od rente i uređenja zemljišta, jer su to, po pripadnosti, prihodi budžeta lokalnih zajednica. Ta pošast i poprilična anarhija i narušavanje urbanističkih principa i standarda nije zaobišla ni Srebrenik. Da li je to u skladu sa propisima i zakonima, vjerovatno će oni koji su u vlasti reći da jeste. Međutim, da li novoizgrađene višespratne zgrade prati i dovoljan parking prostor, prostor za putnu komunikaciju i drugi uslovi za dobar život, najbolje znaju stanari tih zgrada, a neke stvari vide stanovnici golim okom da su dijelovi zgrada maltene u trupu ulice, da se iz zgrada skoro pa odmah izlazi na ulicu, pa kada se rade kakve dostave i slični poslovi u zgradama, zaustavi se saobraćaj u cijeloj ulici zbog nedostatka manipulativnog prostora. Ovi problemi trenutno se toliko ne primjećuju u toku godine jer dobar dio stanova korisnici ili vlasnici ne koriste zbog privremene odsutnosti. U narednom periodu posljedice ovog problema će sve više dolaziti do izražaja. Jasno je da se grad treba i mora razvijati i izgrađivati i da investitori imaju često nerealne zahtjeve. Ovdje želim da istaknem da se i građani slabo uključuju u javne rasprave u procesu usvajanja važnih propisa iz oblasti prostornog planiranja. Nažalost, u ovoj oblasti zaobilazi se struka a pita se i skoro sve određuje „politika“ i za rezultat imamo urbicid. Rješenje je poštivanje struke i zakonskih propisa iz oblasti prostornog planiranja i građenja.
Investitori zahtijevaju povećanje gabarita planiranih objekata. Hoćete li tome udovoljiti ako budete gradonačelnik?
Ne mislim da je to treba biti stvar dobre volje i ličnog izbora gradonačelnika, odnosno nema tu gradonačelnik investitorima šta udovoljavati ili neudovoljavati. To je prvenstveno pitanje poštivanja struke i zakonskih propisa i procedura i nadležnosti u njihovom donošenju i provođenju.
Imamo objekte u sred čarsije koje treba srušiti, zasto se to ne uradi i skloni ruglo u centru Srebrenika? Ko je kriv za to?
Slažem se sa tom konstatacijom u prvom dijelu pitanja. Odgovor zašto se to nije uradilo treba tražiti od aktuelne gradske uprave, odnosno gradonačelnika. Kada je u pitanju odgovor na pitanje ko je kriv za to, bit ću konkretan, krivi su nadležni organi gradske uprave i najodgovorniji za to je prvi čovjek gradske uprave, odnosno gradonačelnik.
Šta ćemo sa ono malo parka u Srebreniku? Danas gradovi imaju gradski informacioni sistem, gdje je uneseno svako drvo koje postoji u gradu. Kod nas pojedinci gledaju da unište i naprave zgrade pored ili u sred parka. Vaše mišljenje o ovoj temi?
Dobro ste rekli ono malo parka i pitanje je da li se ono može više uopšte zvati parkom. Nažalost, taj prostor što se zove parkom uništava se godinama i već je od njega dobrim dijelom napravljen parking prostor i to se dešava u kontinuitetu od unazad dvadesetak godina. Najavljena je nova gradnja, izdate su ili se izdaju se dozvole za građenje i dodatno se smanjuje ono malo zelenila u gradu. Lično mislim da mi svoju veću zelenu oazu trebamo u budućnosti planirati i graditi te zaštititi u zoni sporta i rekreacije odnosno u zoni oko gradskog stadiona a ono malo postojećeg parka sačuvati u obimu u kojemu se to može.
Imamo potrebu za gradskom bus linijom, riješila bi neke probleme sa parkingom, slažete li se? Da li ćete raditi na tome ?
Naravno, interesantna je to ideja, ali nisam siguran kako bi to u praksi funkcionisalo. Nemamo kulturu i naviku da se vozimo javnim prijevozom. Imamo sada neke linije koje su uvedene ponajviše radi djece koja pohađaju osnovnu ili srednju školu. U nekim naseljima te linije su obustavljene jer nema zainteresovanosti roditelja da im se djeca voze u javnom prijevozu koji se još i subvencionira od države, već se voze privatnim automobilima ili sa taksistima. Autobusi su prazni jer nisu zainteresovani ni radnici, odnosno drugo stanovništvo da koristi usluge javnog prijevoza, putevi su u lošem stanju i u zimskom periodu isti su problematični za autobuski saobraćaj zbog čega nema ni posebne zainteresovanosti prijevoznika. Imamo neku želju da nam prijevoz bude ispred našeg ulaza u stan ili dvorište pa do odredišta (škole, obdaništa, općine, fabrike i sl.) a ipak autobuska stajališta ne mogu biti svakih 50 metara. Već sam u odgovoru na građevinsku gradnju u posljednjih osam godina, istakao da Srebrenik nema dovoljno parking prostora kako u odnosu na broj stambenih jedinica a pogotovo u odnosu na broj registrovanih motornih vozila. Rješenje je poštivanje struke i zakonskih propisa i procedura i nadležnosti kod izdavanja odobrenja za građenje, kao i izgradnje javne garaže koja se zagovara posljednjih desetak godina.
Vidimo da se najveća stranka u Bošnjaka usitnila u par stranaka i pokreta. Da li ćete u Gradskom vijeću koalirati sa SDA ili biti kvalitetna opozicija?
Odgovorit ću malo šire a ne samo u kontekstu koaliranja i odnosa sa jednim političkim subjektom. Pokret demokratske akcije je stranka političkog centra, tako da možemo koalirati i sa političkim subjektima koji pripadaju kao i mi političkom centru ali i sa onima sa lijevog i desnog političkog spektra sa kojima imamo slične ili podudarne programske ciljeve i principe političkog djelovanja. Koalirat ćemo sa svakim ko će provoditi politike i misli raditi u korist građana Srebrenika, bez obzira o kojoj političkoj opciji je riječ. Naravno, i ja a i PDA se borimo za to da život građana u Srebreniku učinimo boljim, grad u kojem će se vrednovati znanje i poštenje, jednakost i pravednost ali ne na riječima već na djelima, jer ako se ja borim za to na način: da imam miljenike i podobne privrednike u svakom pogledu; da investiram neposredno pred izbore uz obećanje “ako bude glasova biće i investicija“; da ne primam na razgovor i da se skrivam od građana i stranaka te ulazim na sporedni a ne glavni ulaz u općinsku zgradu; da raspisujem konkurs za prijem uposlenika a „čaršija bruji“ ko će biti primljen ili konkurs raspisujem neposredno pred izbore i dajem razna obećanja za prijem, ili da konkurs poništavam i ponavljam dok ne bude primljen željeni kandidat pa mi to nije malo te još kao „šamar“ dobijem i sudsku presudu da sam pogriješio, tada kod mene nema ni iskrenosti, ni poštenja, ni pravednosti a ni jednakosti. Neki koji zadnjih godina, obnašaju najodgovornije pozicije u vlasti u Srebreniku, u javnim medijima najavljuju da će se zalagati i boriti za prekidanje kontinuiteta pogubne i korumpirane politike u Srebreniku. Dakle, najodgovorniji akteri aktuelne vlasti Srebrenika priznaju da je dosadašnja politika u Srebreniku bila pogubna i korumpirana i da treba prekinuti kontinuitet takve politike, sa čime se u potpunosti slažem. Tragikomično je da takav jedan slogan i zalaganje u predizborno vrijeme izjavljuje neko ko je ovih godina bio i još uvijek je vlast u Srebreniku. Dakle, postavlja se pitanje za građane ko je to bio u prethodnom periodu, a i trenutno je vlast i vodi politiku u Srebreniku. Ja a niti PDA sigurno nismo. Ako mi narod ukaže povjerenje borit ću se protiv ovakvih politika kakve smo imali do sada.
Još nešto, koliko će vaš rad biti transparentan i javan. Do danas to i nisu bili ovi (grado)načelnici koji su prije obnašali tu funkciju.
Ako dobijem povjerenje građana, bit ću u službi građana, informisati građane o svim aktivnostima gradske uprave, aktivnosti će biti dostupne putem oficijelne web stranice i facebook stranke grada Srebrenika. Potrebna je komunikacija sa građanima u vidu njihovog prijema, sa predstavnicima mjesnih zajednica održavati redovne sastanke kako bi identifikovale njihove potrebe i utvrdili prioriteti. Treba „prepisati“ i dobre prakse i iskustva drugih lokalnih zajednica o politikama i mjerama koje bi doprinijele većoj transparentnosti i javnosti u radu gradske uprave na čelu sa gradonačelnikom.
Već sam u nekom od odgovora istakao da moramo unaprijediti javnu komunikaciju nosilaca vlasti u Gradu Srebreniku pa i gradonačelnika odnosno da mora biti jasno, iskreno i konzistentno komuniciranje odluka prema javnosti te da nam je potrebna javna i činjenična kritičnost prema odlukama, te od svih aktera lokalne vlasti u Srebreniku, prihvaćanje odgovornosti zbog mogućih propusta i grešaka.
Gosp. Suljkanović hvala na odvojenom vremenu i puno uspjeha u budućem radu.