Ljetni period i doba povišenih temperatura neizostavno su vezani za češće i značajnije korištenje vodenih površina za rekreaciju i odmor. Voda, osim što je osnovna fiziološka potreba čovjeka, može pružiti i pruža radost rekreacije, a plivanje, kao fizička aktivnost je jedna od najučinkovitijih aktivnosti za unapređenje i očuvanje dobre kondicije i zdravlja.
Međutim, rekreacija u vodi nosi sa sobom značajne
zdravstvene rizike, poput utapanja i povreda, te opasnosti od zaraznih bolesti
ili hemijskih sredstava, ističu stručnjaci Instituta za zdravlje i sigurnost
hrane Zenica (INZ).
Zato je odgovorno ponašanje osoba koji upravljaju
bazenima i drugim vodenim površinama namjenjenim za rekreaciju, ali i odgovorno
ponašanje samih kupača koji koriste te objekte. Zato javni bazeni trebaju imati
kućni red koji mora biti istaknut na vidljivom mjestu i koji sadrži pravila
ponašanja, uključujući ona za higijenu i sigurnosne preporuke.
Među vodećim uzrocima smrtnosti u svijetu
Utapanje i „skoro utapanje“ su jedni od vodećih uzroka
smrtnosti u svijetu. Najčešće su u pitanju mala djeca, a u pravilu se radi o
trenutku odsustva roditeljskog nadzora „na trenutak“. Zbog toga je neophodan
konstantan nadzor roditelja ili odgovorne osobe za vrijeme boravka djece na i u
blizini bazena.
– Kada su u pitanju odrasle osobe, najčešće su utapanja
kao i povrede na bazenima povezana sa upotrebom alkohola, zbog čega se na
javnim bazenima zabranjuje pristup osobama u alkoholisanom stanju. Povrede
povezane sa kupanjem na bazenima su povrede glave i mozga, povrede kičme,
povrede ruku nogu i stopala. Ovim povredama je najčešće uzrok nepažnja na
mokrim klizavim površinama oko bazena, kao i skakanje u vodu sa visine bez
odgovarajućeg treninga i nadzora, ističe dr. Jasmin Durmišević iz Službe za
zdravstvenu ekologiju i higijenu INZ-a.
Nikada se ne smije naglo ući u vodu, neophodno je
napraviti period prilagođavanja, tuširanjem ili laganim prskanjem vodom u
plićem dijelu bazena. Nagla promjena temperature može dovesti do šoka i gubitka
svijesti, te posljedično do utapanja ili povrede. Na javnim bazenima je
neophodno imati stručni nadzor “spasilaca”, a i na kućnim bazenima
neophodan je neprestan nadzor, posebno ako su u pitanju djeca.
U svim bazenima bez obzira na veličinu, oblik i materijal
od kog su građeni, voda mora biti zdravstveno ispravna, čista, bistra, bez
boje. Ne smije sadržavati otrovne i nadražujuće tvari, niti uzročnike
(bakterije, viruse, gljive, parazite) koji bi mogli izazvati bolesti kod
kupača. Također, neophodno je da voda u bazenima bude pod stalnim zdravstvenim
nadzorom nadležne zdravstvene ustanove. Ovo podrazumjeva redovnu kontrolu
fizičkih i mikrobioloških karakteristika vode, te kontrolu hlorisanja vode.
Ko ne smije i ne treba koristiti bazen
Zagađenje i uzročnici mogu u vodu dospjeti direktno sa
vodom iz izvora vode koji se koristi za napajanje bazena, iz neposredne okoline
bazena, kao i od samih kupača. Preko vode u bazenima mogu se prenijeti crijevne
zarazne bolesti, kožne zarazne bolesti kao i zarazne bolesti disajnog sistema
putem raspršenih vodenih kapljica.
Posebno su osjetljiva djeca. Rane, ogrebotine, nepravilno
održavani pirsinzi, oštećena koža neposredno nakon depilacije i upaljena koža
povećavaju mogućnost od ulaska uzročnika bolesti u organizam.
Osobe koje boluju od zaraznih bolesti ne bi smjele da
koriste javne bazene, jer predstavljaju zdravstveni rizik za druge kupače.
Osobama sa vidljivim gnojnim kožnim promjenama ne smije biti omogućeno
korištenje bazena.
Osobe koje boluju od crijevnih zaraznih bolesti, kao i
osobe koje su u zadnjih sedam dana bolovale od crijevnih zaraznih bolesti, ne
bi smjele koristiti bazen. Na bazenima postoji povećani rizik od prenosa
bolesti disajnih organa (gripa), zbog velikog broja osoba na malom prostoru
bazena. Ovo se posebno odnosi na zatvorene bazene gdje je rizik još veći zbog
povećane temperature i vlažnosti, zbog čega je u ovim objektima neophodna i
odgovarajuća ventilacija.
Prije ulaska u bazen
Svi kupači prije ulaska u bazen moraju se tuširati toplom
vodom i sapunom, te dezinficirati noge odgovarajućim sredstvom, da bi
odstranili eventualno prisutne tragove znoja, mokraće, izmeta, kozmetičkih
sredstava i bilo kakvih drugih materija koje bi mogle zagaditi vodu u bazenu.
Bilo bi poželjno da kupači obave nuždu prije ulaska u
bazen kako bi se smanjila mogućnost od slučajnog ispuštanja mokraće i fekalija
u bazen. Zbog ovoga je poželjno da mala djeca koriste posebne bazene, manjih
dimenzija, koji nisu povezani sa bazenom za odrasle. Ovo smanjuje i rizik od
utapanja, a i omogućava u slučaju onečišćenja vode fekalijama lako i brzo
pražnjenje i čišćenje bazena.
– Hemijske supstance u bazenima mogu biti porijeklom iz
izvora kojim se snadbjeva bazen, mogu biti namjerno dodate u vodu zbog tretmana
vode, mogu slučajno dospjeti u vodu iz okoline ili sa samih kupača (kozmetička
sredstva, ulja sa sunčanje i sl), dodaje dr. Durmišević.
Upotreba montažnih bazena
Često se u posljednje vrijeme koriste montažni bazeni,
izrađeni od plastike, kao i oni na napuhivanje. Manji bazeni na napuhivanje se
koriste pretežno za dječiju razonodu ali postoje i montažni bazeni većih
dimenzija. Slični principi važe i za ove bazene. Prije upotrebe treba dobro
proučiti upute proizvođača, koristiti odgovarajuće pumpe i filtere. Bazen se
mora čistiti i dezinficirati. Voda mora biti čista, mora se redovno mjenjati i
dezinficirati.
Dezinfekcija ovakvih bazena se može vršiti u kućnim
uslovima odgovarajućim komercijalnim sredstvima prema uputstvima proizvođača.
Nakon upotrebe ovakvih manjih bazena za djecu, voda se treba prosuti, bazen
oprati i dezinficirati.
Prije ulaska u bazen svi kupači trebaju da se tuširaju.
Malu djecu treba naučiti da ne gutaju vodu iz bazena, te da ne vrše nuždu u
bazen. Također je jako važno naglasiti da se djeca ne smiju ostaviti bez
nadzora ni tokom razonode u ovakvim malim bazenima. Malo dijete se može utopiti
i u vodi dubine šest (6) centimetara.
Neophodno je naglasiti i opasnost od povišenih
temperatura i sunčevog zračenja tokom ljetnih mjeseci. Kada su visoke
temperature zraka postoji opasnost od toplotnog udara, sunčanice i gubljenja
tečnosti. Neophdno je tokom rekreacije unositi dovoljne količine tečnosti.
U okolini bazena treba biti dovoljno hladovine, najbolje
bi bilo prirodne a u odsustvu obezbjediti dovoljno suncobrana i sličnih zaslona
od sunca. Također kožu treba zaštiti odgovarajućom odjećom i zaštitnim kremama
te izbjegavati duže izlaganje suncu, da bi izbjegli nastanak opekotina.
Dugotrajno i višegodišnje izlaganje kože suncu povećava rizik obolijevanja od
raka kože.
Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica
M.O.
Objava INZ: Zdravstvena korist i rizici upotrebe bazena za rekreaciju pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.