U bh. mljekarama još uvijek nije zabilježen slučaj pojave aflatoksina, što je činjenica kojom se susjedne zemlje baš i ne mogu pohvaliti. Direktor Zeničke industrije mlijeka Hajrudin Skender kaže kako se na području BiH još uvijek ne proizvodi dovoljno stočne hrane u vidu silaže i kukuruza u kojima nastaje aflatoksin.
"Male su mogućnosti da se na našim područjima pojavi aflatoksin. Nijedan proizvođač, kada vidi da kukuruz nije uredu, neće takvu hranu davati stoci. Vjerujte mi, naš seljak je pametniji od struke. Ono što ja potenciram jeste da treba pooštriti kontrolu žitarica iz uvoza, a od kojih se pravi stočna hrana. I, ako postoji zagađenost, ona je minimalna u odnosu na zemlje okruženja", kaže Skender.
Naš sagovornik kaže kako nije pošteno što su mljekare iz Hrvatske na naše tržište poslale mlijeko sa aflatoksinom.
Slično misle i u Tuzlanskoj mljekari u kojoj, kažu, do sada nije zabilježen slučaj aflatoksina.
"Ljudi su malo uplašeni nakon svega što se desilo u Hrvatskoj. U Tuzli smo imali slučaj da je jedna djevojčica rekla svojoj majci da ne kupuje mlijeko jer je ono kancerogeno", kaže Amir Osmanović, šef proizvodnje u Tuzlanskoj mljekari.
U sarajevskoj mljekari Milkos u posljednje četiri godine provode se mnogobrojne analize mlijeka, među njima i na aflatoksin.
"Mi smo vlasnici najveće farme u Federaciji BiH i uzorke hrane redovno šaljemo u Njemačku na analizu. Osim toga, imamo i svakodnevnu kontrolu veterinarske inspekcije, kao i interni laboratorij mlijeka. Do sada nismo imali nikakvih problema te vrste", kaže direktor Milkosa Adin Fakić, koji pozdravlja reakciju Ureda za veterinarstvo BiH i Agencije za sigurnost hrane, koji su zabranili uvoz mlijeka iz Hrvatske.
Inače, bh. mljekare zadovoljavaju više od 85 posto tržišta mlijeka i mliječnih proizvoda u našoj zemlji, dok ostalih 15 posto otpada na uvoznike.