"Frankfurter Allgemeine Zeitung" donosi komentar, koji je napisao poslanik Demohrišćanske unije CDU u njemačkom parlamentu Bundestagu, Michael Brandt. U komentaru se kaže:
"Dejton nikada nije mogao funkcionirati, zato što jednu evropsku zemlju pokušava struktuirati na etnički način. Amerika i EU su u Dejtonu zaista napravili trgovinu sa čovjekom koji je odgovoran za genocid. Time je okončan rat, ali i neodgovorno popuštanje počiniocima tokom prvog rata na tlu Evrope nakon nacističkog terora. Milošević je iz toga izvukao pouku: Tri godine kasnije vojno je napao Kosovo.
Dejtonskim sporazumom su Amerika i EU žrtvi Bosni i Hercegovini nametnuli Ustav, pod kojim zemlja i dan danas pati. Umjesto pomirenja i pravde, vinovnici rata i napadači na zemlju su nagrađeni. Karadžić i kompanija dobili su svoju sopstvenu teitoriju kao nagradu za genocid. Srbi tu nisu problem, već oni koji su činili zločine u Republici Srpskoj. Povratak prognanih često je nepoželjan, neprijateljstva su još uvijek na dnevnom redu. U policiji i upravi i dalje glavnu riječ imaju ekstremisti koji prijete umjerenim Srbima. Srpski nacionalisti propagiraju priključenje Srbiji.
Beograd igra eksplozivnu igru
U Beogradu, gdje su Milošević, Mladić i Karadžić za mnoge i dalje heroji, igra se, što otvoreno, što tajno, eksplozivna igra na kartu Srba u Bosni i na Kosovu. Njemačka i evropska pozicija i politika prema Bosni čini se iscrpljenom. Nedostaju istinski napori za promjenu situacije u BiH, s obzirom na nepostojanje hrabrosti i sposobnosti. Nastaviti suočavati žrtve sa posljedicama Dejtona, posebno ako oni ne žele da žive sa dejtonskim ustavom, bilo bi neodgovorno. Dejtonski ustav propao bi u svakoj evropskoj zemlji, jer znači korak nazad u odnosu na zapadnu civilizaciju. Dejtonom su pomjerane teritorije kao u imperijalizmu, a zemlja podijeljena po etničkim kriterijima. Prihvatiti genocid, progone i podjelu BiH konačnim odvajanjem osvojene teritorije ili njenim priključenjem Srbiji bilo bi ništa manje nego saučesništvo sa počiniocima.
Evropa se danas rječito žali na BiH, čije su osnovne državne funkcije blokirane. Umjesto toga treba nam hrabrost, prije svega politička za održivu promjenu Dejtonskog sklopa. BiH je to zaslužila, tim prije što je stabilnost na Balkanu u njemačkom i u evropskom interesu, posebno s obzirom na moderni evropski islam, čiju radikalizaciju niko ne želi. Ali stabilnost nije moguća sa osakaćenim Dejtonistanom. Krajnje je vrijeme da se isprave stare greške, prije nego što nam se ovdje u Evropi ponovo razbiju od glavu", piše u komentaru poslanika CDU-a u Bundestagu Michaela Brandta, koji je objavio "Frankfurter Allgemeine Zeitung".
Beograd u znaku polumjeseca
"Beograd u znaku polumjeseca" naziv je teksta, koji je objavio "Neue Zuercher Zeitung", a koji se osvrće na posjetu turskog premijera Erdoana (Erdogana) Beogradu. List konstatuje da turski uticaj na Zapadnom Balkanu jača i to u korist regiona, koji smatra da ga je Evropska Unija stavila na sporedni kolosjek.
"Toplina, koja vlada i u ličnom ophođenju Tadića i Erdoana nije nešto što je samo po sebi razumljivo. 500 godina vladavine Osmanlija ostavilo je mračne sjenke. S tim se povezuju kaskanja u modernizaciji i razlike u razvoju balkanskih u odnosu na zapadnoevropske zemlje. Srpski nacionalisti i danas smatraju da iza bošnjačkog i albanskog separatizma devedesetih godina stoji Turska. Razlog za turski angažman na Balkanu je državnost BiH, u kojoj se etničko-politički konflikti pretvaraju u sve zamršeniji čvor. Tamo je u jesen prošle godine propao evropsko-američki pokušaj razrješenja čvora, kada je napravljen pokušaj da se krhka država postavi na noge. U BiH su prošla vremena kada su se slijedili diktati. Tako je kucnuo čas Turske.
Suptilna diplomatija
Suptilnom diplomatijom, u koju su uvučene Srbija i Hrvatska kao sile zaštitnice bosanskih Srba i Hrvata, Ankara je doprinijela smanjenju napetosti. Nakon niza razgovora u Istanbulu je održan samit predsjednika Turske i Srbije Abdullaha Guela i Borisa Tadića i predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Harisa Silajdžića. Od kako je parlament u Beogradu usvojio deklaraciju o Srebrenici, Erdoan ne propušta priliku da oda priznanje Tadiću za njegov udio u donošenju deklaracije. Time Erdoan dovodi Silajdžića, koji u proteklih 15 godina nije preko usta prevalio nijedan pomirljivi ton na adresu bivših protivnika, u poziciju da mora nešto uraditi. To ga povezuje sa njegovim omiljenim neprijateljem Dodikom. Bez bezrezervne podrške Beograda, Dodik je ono što jeste: samo lokalni političar iz Bosne. Njegove prijetnje secesijom niko više ne uzima ozbiljno, od kako su se Beograd i Zagreb ponovo izjasnili za teritorijalnu cjelovitost BiH.
Neki poznavaoci prilika smatraju da uspjeh turske inicijative ovisi od Rusije. Rusi, koji se smatraju tradicionalnim saveznicima Srba, snažno su proširili ekonomski uticaj u Srbiji i RS-u. Oni podržavaju Srbe po pitanju Kosova i imaju veliki uticaj na Beograd. Puno toga će ovisiti o tursko-ruskom odnosu prema Zapadnom Balkanu, smatra jedan zapadni diplomata. Jedno je jasno: Dugotrajna nezainteresovanost EU izazvala je novi angažman regionalnih sila, koje su nekada krojile istoriju na Balkanu."
Izvor: Deutsche Welle