Riječ je o muškarcima s područja Bjelovara, Čakovca, Karlovca, Osijeka te Šenkovca i Maruševca, a tri pacijenta među kojima su dva 60-godišnjaka i jedan 33-godišnji mladić još su u komi i na respiratoru uz vrlo ozbiljne prognoze ishoda bolesti, doznaje Večernji list od prof. Antuna Beusa, ravnatelj Klinike za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević.
Dodao je i da su dva pacijenta, jedan iz Osijeka (51) te 60-godišnjak iz Karlovca, koji su također na liječenje primljeni prije 10-ak dana, malo bolje iako je njihovo stanje i dalje ozbiljno i teško.
''U ponedjeljak smo zaprimili i 31-godišnjaka iz Šenkovca kojemu je virus uzrokovao jaku paralizu lica'', rekao je ravnatelj.
Iako se zna da ubod zaražena krpelja može izazvati menigoencefalitis, infektolozi, ističu, nikada nisu imali tako težak oblik bolesti.
''U pacijenata je virus izazvao tešku upalu najprije ovojnica, a onda i mozga te se potom 'spustio' niz kralježnicu i uzrokovao paralizu disanja'', pojasnio je prof. Beus.
Dosadašnja iskustva infektologa govore da se po ubodu zaraženog krpelja bolest javljala u dvije faze, a ako je i izazvala upalu moždanih ovojnica ili mozga, bolest je imala blag tijek. Tada bi pacijent načešće 'prolazio' samo s visokom temperaturom, koja karakterizira prvu fazu bolesti kada virus iz krpelja prodre u krv.
U samo 10 posto 'ubodenih' virus se širio na mozak i uzrokovao upale.
''Kako je riječ o virusu, bolest se ne može liječiti antibioticima pa je jedina preventiva cjepivo, koje se na žalost plaća po dozi oko 75 kuna'', objasnio je prof. Beus.
Mnogi se radnici čiji je posao vezan uz dugotrajan boravak u šumi moraju obvezno cijepiti svake godine, no ljudi koji se ne cijepe, a borave u prirodi kožu trebaju namazati sredstvima protiv uboda insekata te svakako nositi duge hlače i čarape.
Od kraja svibnja, kada je i počela sezona krpelja, u Zaraznoj bolnici se liječilo ukupno 11 pacijenata, a svi su imali teže oblike bolesti od one koja se javljala prijašnjih godina$
Simptomi ugriza se javljaju između 7 i 14 dana, a uključuju jake glavobolje, visoku temperaturu, bolove u vratu, osetljivost na svjetlo, mučninu, povraćanje. Za vrijeme boravka na otvorenom obucite komotnu odjeću dugih rukava i svjetlih boja, a izbjegavajte usku i crnu garderobu. Najbolja i najefikasnija zaštita od krpelja, posebno ako često rekreativno ili profesionalno boravite u prirodi i krećete se po šumama, livadama i poljima, jeste vakcinisanje. Za postizanje zaštite treba se vakcinisati dva puta u razmaku od tri do četiri nedelje (nakon čega se postiže zaštita) te ponoviti vakcinaciju radi održavanja postignute zaštite jednom dozom nakon godinu dana, a zatim u većim razmacima, svakih tri do pet godina sa po jednom dozom.
Za Lyme-borreliozu nema mogućnosti zaštite vakcinacijom, no povoljno je da se u trenutku kada se na koži pokaže crvenilo može uspešno intervenisati antibioticima, pa je stoga preporučljivo mjesto uboda nadzirati mjesec dana i u slučaju pojave crvene kožne promjene od nekolio centometara otići kod ljekara.
ZAŠTITITE SE ODEĆOM
Od ugriza krpelja, kojima je, kao i komarcima, krv potrebna za produkciju jajašaca, zaštitite se zatvorenom odećom. Tako, na primer, čarape navucite preko pantalona, a vrat dodatno zaštitite maramom ili kapuljačom. Odjeća neka bude svjijetle boje kako bi se krpelj što lakše uočio i napravljena od glatke tkanine za koju on ne može da se uhvati. Krećite se samo glavnim putem, izbegavajući kretanje kroz visoku travu, među grmljem i u podnožju drveća, na kojima se do metar visine nalaze staništa krpelja. Ako koristite sredstva protiv uboda insekata za gole dijelove tijela, redovno se mažite kako ono ne bi prestalo da djeluje.
Nakon povratka iz prirode, strpljivo i pažljivo pregledajte celo tijelo, posebno na pregibima i dijelovima s najtanjom i najtoplijom kožom (na preponama, pregibima koljena, na ramenima i ispod pazuha). Odjeću koju ste nosili ne oblačite ponovo pre nego što je dobro očistite ili operete. Pregledajte i kosu, posebno ako su deca u pitanju. Naravno, ako ste u prirodi bili sa psom, pregledajte i njega, kako zbog njega samog tako i zato da bi sprečili eventualan prelazak krpelja na nekog od vaših ukućana.
U slučaju da otkrijete da vas je krpelj ugrizao, najvažnije ga je što pre odstraniti jer mu je potrebno samo nekoliko sati da prenese zarazu. Iako bi bilo najbolje da skidanje prepustite ljekaru, u slučaju da je to nemoguće, učinite to sami s prethodno dezinfikovanom pincetom ravnih ivica, a ako ste često u prirodi, nabavite i posebnu pincetu. Krpelja pincetom obuhvatite što bliže glavici i izvlačite ga laganim i jednoličnim pokretima bez okretanja. Prethodno mazanje kože uljem, acetonom ili lakom za nokte da bi se usmrtio krpelj se ne preporučuje jer se smatra da on baš usled toga može pre vremena izbaciti zaraženi sadržaj u krv. Ipak, ako pre vađenja želite da omamite krpelja, učinite to vatom natopljenom alkoholom, koju na mestu uboda treba da držite oko pet minuta. Nakon izvlačenja, pažljivo i temeljno dezinfikujte mesto ugriza, kao i izvučenog krpelja, alkoholom ili nekim sredstvom za dezinfekciju. Ako ga niste izvadili celog, obavezno posetite lekara, a da biste se umirili, to učinite i ako ste ga uspešno odstranili. U tom slučaju bilo bi dobro da sa sobom ponesete i izvađenog krpelja kako biste zatražili analizu u laboratoriji. Nakon odstranjivanja krpelja mesto uboda (i ruke!) dezinfikujte i dobro operite vodom i sapunom.
Kod ljudi, krpelji se najčešće zadržavaju na područjima gde je kože
vlažnija i mekša, kao što su, na primer, stomak, prepone, pazuh i iza
uha.
Kod pasa, krpelj se može pronaći na prednjem delu tijela, posebno na vratu i glavi iza ušiju.