Kad joj je zena iz privatne agencije za zaposljavanje uzbudjeno rekla kako joj je nasla posao konobarice u Tel Avivu Marika djevojka iz Harkova u Ukrajini bila je odusevljena U ocajnickoj je potrazi za poslom jedva docekala da se ukrca na avion kojim je iz Kijeva stigla u Bec unatoc zabrinutosti zbog prica o tome kako su oglasi za poslove poput onoga na koji se javila ponekad pokrice za prostituciju
No kad su je u Becu ukrcali na avion prema Cipru a u Cipru premjestili na let u Kairo nadu u posao snova zamijenila je panika U Egiptu je s jos nekim djevojkama zavrsila u rukama naoruzanih beduina a posto je uporno inzistirala da se zeli vratiti kuci dobila je udarac u glavu
Zamka za sirocad
Djevojke su zavrsile zakljucane u sobicku u kojem su se na aukciji morale skinuti do gola a Mariku je s jos nekim djevojkama kupio covjek s nadimkom Talabi vlasnik javne kuce u Tel Avivu On im je objavio da su kupljene za 10 000 dolara i da ce biti njegovo vlasnistvo dok ne otplate 20 tisuca
Marika je bila prisiljena opsluzivati i po desetak i vise klijenata po noci a kad je pokusavajuci pobjeci zamolila klijente da joj posude mobitel odbili su je cak i religiozni a Talabi ju je izudarao Marika istice kako su klijenti sve djevojke bez obzira na etnicko podrijetlo smatrali Ruskinjama zvali ih Natasama : Nikad nas nisu pitali kako se zapravo zovemo Bile smo njihova seksualna fantazija Budale bi usle u bar i s blesavom grimasom na licu zazvale nas Natasa kao da smo nekakve ruske lutke
Tom pricom pocinje knjiga Natase Viktora Malareka kanadskog istrazivackog novinara koji se bavi analizom najnovijeg cetvrtog vala trgovine zenama sto polazi od bivsih komunistickih zemalja poput Rusije Rumunjske Moldavije i Ukrajine a rasprostiruci se na globalnoj razini svoje pipke pruza od zapadnoeuropskih do bliskoistocnih zemalja Sredisnja i istocna Europa tako je postala novim kljucnim izvoristem zrtava
Izmedju 800 i 900 tisuca zrtava prema podacima State Departmenta preprodaje se svake godine preko medjunarodnih granica sto ne ukljucuje unutarnju trgovinu ljudima cime se broj zrtava prema nekim procjenama penje i na vise od dva milijuna Golema su vecina zrtava zene i djeca a zena prisiljena na prostituciju prema Interpolovim podacima vlasniku donosi izmedju 75 i 250 tisuca dolara na godinu
Spasitelji djevojkama nude poslove dadilja u Grckoj kucnih pomocnica u Italiji i Francuskoj modela u Sjevernoj Americi i Japanu a zrtve se redaju na ulicama crvenih cetvrti europskih gradova pune javne kuce u Juznoj Koreji Bosni i Japanu ili postaju seksualnim robljem zakljucanim po stanovima UAE Izraela ili Grcke Svakodnevno opsluzuju od deset do trideset muskaraca izlozene su batinama i prijetnjama a svaki otpor ili odbijanje strogo se kaznjavaju ponekad i osakacivanjem ili smrcu
Jedna od najstrasnijih taktika regrutiranja otmice su djevojaka u ruralnim podrucjima Rumunjske Moldavije Bugarske te sirocadi posebno djevojaka koje oko sesnaeste godine zivota moraju napustiti domove za nezbrinutu djecu Neki direktori sirotista prodaju informacije o datumima izlazaka mafiji ciji izaslanici docekuju djevojke spremnim ponudama za posao U Rusiji otimaju i kupuju djecu iz domova za zbrinjavanje sirocadi seksualno ih zlostavljaju i sluze se njima za djecju pornografiju Djecja prostitucija izuzetno je rasirena po sirotistima u Ukrajini
Simbolicne racije
Najzloglasniji je koridor sverca ljudima iz istocne Europe Balkanska ruta koja prolazi Makedonijom Srbijom Hrvatskom Kosovom te Bosnom i Hercegovinom Prica o Kosovu donosi ispovijest kanadskog policajca Gordona Moona koji je u lipnju 2000 godine poceo raditi za UN na Kosovu i na svome radnome mjestu u Pristini vrlo brzo zapazio kako se mnogo mladih Moldavki Rumunjki i Ukrajinki pojavljuje u policijskoj stanici zaleci se kako su otete i prisiljene na prostituciju U raciji u jednom baru oslobodili smo 12 djevojaka koje su sve bile zrtve trgovine i zeljele su kuci No dva dana poslije vlasnik je ponovo pokrenuo biznis Nazvao je svog dobavljaca u Beogradu i narucio novu posiljku toliko je to bilo jednostavno kaze Moon
Bosanskom kraku seksualne trgovine Malarek u knjizi posvecuje cijelo poglavlje prikladno nazvano Bosanske noci s obzirom na podatak kako je na oko 3 5 milijuna stanovnika 260 barova a zapravo bordela u kojima prema procjenama radi oko 5000 prostitutki
Rjesenje problema trazilo se u simbolicnim racijama na nekoliko klubova u Prijedoru Vlasnik klubova Milorad Milakovic optuzio je neke pripadnike medjunarodne policije da su od njega trazili 10 000 dolara mita te da je zatvaranje njegovih barova odmazda zato sto je odbio platiti a nakon nekoliko tjedana njegovi su barovi ponovno bili otvoreni Druga kontroverzna prica koju autor obradjuje u BiH odnosi se na DynCorp kompaniju u kojoj su neki radnici zasticeni diplomatskim imunitetom sebi za zabavu u Srbiji navodno kupovali djevojke podrijetlom iz Ukrajine Moldavije i drugih zemalja a medju njima i maloljetnice
Pojedinacne zemlje i institucije ne mogu djelotvorno rijesiti problem trgovine ljudima koji je kako kaze Malarek zlocin protiv covjecanstva a u borbi protiv te posasti autor se zauzima i za ratifikaciju UN-ova Protokola o trgovini ljudima i njegovu ostru primjenu
Preuzeto sa: www vecernji-list hr