Katolička crkva u Španjolskoj, jedna od najmoćnijih u Staroj Europi (90-ak posto od ukupnog stanovništva), ponovno će imati problema s premijerom socijalistom, očito je nakon izbora Pedra Sáncheza, predsjednika Socijalističke radničke stranke, koji je već pri polaganju prisege dao do znanja što misli o katoličkoj tradiciji svoje zemlje: Odbio je položiti ruku na Bibliju i križ, što je prvi put u povijesti parlamentarne demokracije.
Sánchez je na mjestu premijera naslijedio Mariana Rajoya, šefa Konzervativne pučke stranke kojeg su oborile afere s korištenjem tajnih fondova njegove partije, a već u predizbornoj kampanji najavio je rat pravima Katoličke crkve. Obećao je raskidanje konkordata Španjolske i Svete Stolice potpisanog 1979. godine, izbacivanje vjeronauka iz javnih škola, dokidanje državnih donacija katoličkim školama te ukidanje bilo kakvog financiranja katoličkih ustanova novcem iz proračuna.
Nema više donacija
– Španjolska mora biti konstituirana kao laička država, a sekularna država mora biti osigurana jačanjem sekularnog obrazovanja – kazao je Sanchez, no kardinal Ricardo Blázquez, predsjednik Španjolske biskupske konferencije i nadbiskup Valladolida, u čestitki Sanchezu pomirljivim tonom ga je pozvao da služi ‘općem dobru, jedinstvu, napretku i društvenoj koheziji države’, što bi ‘u prijevodu’ simboliziralo poziv da ne razjedinjuje španjolske građane po vjerskim pitanjima.
Katolička crkva u Španjolskoj je imala javne konfrontacije i prethodnim socijalističkim premijerom Jorgeom Luísom Zapaterom, prvi put biranim 2004. koji je obnašao dvostruki mandat i već tada su počeli sukobi: najprije su uklanjani križevi iz dijela škola, ozakonjeni su istospolni brakovi i omogućeno im je posvajanje djece te je ublažen zakon o pobačaju.
Pobačaj je legaliziran u Španjolskoj 1985. godine, a Zapaterova vlada je omogućila pobačaj tijekom prvih 14 tjedana trudnoće, čak i maloljetnicama uz pristanak samo jednog roditelja. Konkordatom sa Svetom Stolicom iz 1979. ukinuto je direktno financiranje klera iz državnog proračuna i uveden crkveni porez, pa građani mogu izabrati hoće li 0,7 posto svog poreza na dohodak dati Katoličkoj crkvi ili državi za socijalne programe.
Oslonac – vjernici
Crkva se tada obavezala da se financijski neće oslanjati na državu, već će sama osigurati sredstva kroz donacije, ekonomske aktivnosti i crkveni porez. Najviše novca, oko 4,5 milijardi eura španjolska država izdvaja za katoličke obrazovne ustanove, 2620 škola i 14 sveučilišta te za plaće vjeroučitelja. Za Caritas i Manos Unidas oko 1,8 milijardi eura, a porezne olakšice odnose se na izuzeće od poreza na donacije, obnovu sakralnih građevina, te sakralnu kulturnu baštinu, plaće vojnih i bolničkih kapelana…
U izvještaju za 2012. godinu navodi se da se Crkva financira najviše donacijama vjernika (38 posto), crkvenim porezom (25 posto) te prihodima od imovine i ostalih ekonomskih aktivnosti (19 posto), a davanja države za obrazovne ili humanitarne crkvene institucije se ne pojavljuju u izvještajima. Crkva je od poreza te godine uprihodila 248 milijuna eura, a najveći dio te svote, čak 80 posto, potrošila na financiranje hladnog pogona župa i biskupija. Prenosi Slobodna Dalmacija.
The post Španjolski premijer objavio rat Crkvi: Odbio položiti ruku na Bibliju i križ time najavio i raskidanje ugovora s Vatikanom! appeared first on Kameleon M&M.