Sueddeutsche Zeitung piše o ekonomskim posljedicama nakon što je, zbog vulkanske prašine, paraliziran avio-saobraćaj u Europi.
„Ni jedan mendžer u avio-kompanijama ne želi razmišljati o tome šta bi višednevno nefunkcioniranje europskih aerodroma moglo značiti. Situacija nakon 11. septembra 2001. godine brzo je prizvana u sjećanje. Tada brojni putnici, zbog straha od novih napada, nisu putovali avionima. Mnoge kompanije, prije svih američke, doživjele su bankrot, a stotine hiljada uposlenih ostalo je bez posla. Bila je to najgora kriza u avio-saobraćaju koja je rezultirala gubicima u milijardama.
Do sličnih posljedica neće doći nakon što se vulkanska prašina proširila iznad Europe, barem ne ukoliko nakon vikenda dođe do normalizacije stanja, smatraju eksperti. Pa, ipak ovo je prvi put nakon okončanja Drugog svjetskog rata da je tako veliki broj aerodroma u Europi zatvoren u isto vrijeme. Eurocontrol, europska služba za sigurnost avio-saobraćaja, saopštila je da je oko 60 posto od planiranih 28.000 letova otkazano. Među zatvorenim aerodromima su i oni koji spadaju u najveće u Europi, londonski Heathrow, pariški Charles de Gaulles, te frankfurtski aerodrom.
„Gubici na njemačkim aerodromima dnevno će biti u milijardama,“ izjavio je predsjednika njemačkog Saveza avio-saobraćaja, Ralph Beisel. Savez europskog avio-saobraćaja AEA u Briselu saopćio je kako je samo u petak (16.04.) zabilježena šteta koja iznosi više od 100 miliona eura. No, za konačnu procjenu je još uvijek prerano,“ piše Sueddeutsche Zeitung.
Priroda ima zadnju riječ
„Zašto samo u Europi mora dnevno biti 28.000 letova?“, pitanje je koje postavlja Heilbronner Stimme. „Je li neophodno letjeti za London samo zbog jedne konferencije? Ili na doručak u Pariz? Poneki avioni lete tek sa 20 putnika i to na kratkim relacijama kao što je primjerice let od Ženeve do Ciriha. Riječ je o udaljenosti od 231 kilometra za koju se može koristiti željeznica. Također brojni poslovni sastanci daju se bez problema održati putem videokonferencije, bez korištenja avio-saobraćaja. Stoga erupcija vulkana na malom Islandu od nas također zahtijeva i da potražimo druge puteve,“ komentira Heilbronner Stimme.
„Ovo je kao da nas priroda podsjeća ko zaista ima posljednju riječ na planeti. I niko – ni američka armija, ni Katolička crkva, ni FDP – ne mogu protiv toga ništa poduzeti. Zemlja se jednostavno ne pridržava odluke o zabrani pušenja. I isto tako niko ne snosi krivicu za to. Ni Guido Westerwelle (njemački ministar vanjskih poslova i šef FDP-a – op.aut.). Korisnici Twittera prave viceve: „Baš Island. Prvo su spalili naš novac, sada natrag dobijamo pepeo.“ A mi čekamo, čekamo i čekamo. I razmišljamo o našoj vlastitoj ranjivosti,“ piše Hannoverische Allgemeine Zeitung.
Izvor: Deutsche Welle