"Oko samog naziva grada Srebr’nik iskazuje se mnogo zanimanja i do sada se mnogo polemisalo, ali u uskim okvirima i krugovima običnih ljudi. Nikad se to nije izdiglo na jedan viši, naučni nivo. Jedan od ciljeva ovoga teksta je da se to pitanje otvori sa ozbiljnijim namjerama i tako dođe do potpunijeg odgovora. Ovo je jedan od prvih radova na ovu temu i vjerujemo da će se pročavanjem etimologije naseljenih mjesta, obradivih površina, uzvišenja, potoka, prezimena… doći do novih saznanja… U tu svrhu za naše čitaoce, u ovom broju, donosimo dio rada Dževada Nuhanovića na spomenutu temu." (Iz lista Ševak broj 5)
Piše: Dževad Nuhanović
U tumačenju naziva srednjovjekovnom gradu Srebrniku, bilo je i sasvim neargumentovanih prijedloga. U ne tako davnoj prošlosti mogle su se čuti tvrdnje da je ime nastalo po srednjovjekovnoj kovaonici srebra. Ovo stajalište nema uporišta u naučnoj literaturi. Nigdje ni u jednom slučaju nije zabilježeno da je u bližoj okolici bio rudnik ili nešto slično za eksploataciju srebrne rude.
Dakle ova teza nema utemeljenog osnova. Razmišljanja da se ruda mogla transportovati iz drugih nalazišta malo je vjerovatna, imajući u vidu tadašnje prijevozničke i bezbjedonosne mogućnosti. Mišljenja sam da je grad dobio ime po boji kamena koja je srebrenkasta. Narodna predanja bilježe da je kamen za gradnju vađen na lokalitetima pored naselja Brežđe.
U korijenu ojkonima Srebrnik je adjektiv (pridjev) srebrn, muškog roda. U Školskom rječniku bosanskoga jezika ima slijedeće objašnjenje za ovu riječ:
“Srebren, od srebra; srebrenkaste boje. Svaka česma od dukata žuta/i pod njima srebrena korita. Nar. pj.”
Autor Etimologijskog rječnika s/h jezika daje slijedeće tumačenje o imenici
srebro.
„Silber (s kojom je riječ u pra srodstvu), srma, đumiš; novac“. Pridjevi
na en, srebrn - slebaran pored srebren. Poimeničen na –ik srebrnik; pored - jak srebrnjak; - jaka srebrnjača (puška), baltoslavenska i praslavenska riječ“
Adjektiv srebrn je opisni (kvalitativni) i označava svojstvo, dodavanjem sufiksa – ik dogodila se supstantivizacija (poimeničenje).
Na ovaj način desila se preobrazba pridjeva u imenicu. Ovom preobrazbom jedna vrsta riječi prelazi u drugu, pri čemu se mijenjaju gramatička obilježja osnovne riječi, ali nema promjene njenog glasovnog sastava: novodobijena riječ uzima gramatička obilježja one vrste riječi u koju stupa.
Tako je nastao naziv srebren na koji se dodao sufiks – ik i dobili smo Srebrenik.