U Gradačcu je danas zvanično otvoren 53. međunarodni sajam poljoprivrede i prehrambene industrije – Sajam šljive, jedna od najznačajnijih privrednih manifestacija ovog kraja. Ovogodišnji sajam okupio je oko 150 izlagača iz Bosne i Hercegovine i zemalja regiona, a trajat će tri dana.
Sajam je otvorio premijer Tuzlanskog kantona Irfan Halilagić, koji je istakao da dugogodišnja tradicija i veliki broj izlagača potvrđuju značaj ove manifestacije za poljoprivredu, prehrambenu industriju i privredu.
„Činjenica da se ove godine predstavlja oko 150 izlagača iz Bosne i Hercegovine i zemalja regiona potvrđuje da je sajam sačuvao svoj ugled i ostao važno mjesto susreta proizvođača, prerađivača, stručnjaka, institucija i poslovnih partnera“, kazao je Halilagić.
Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva četvrtu godinu zaredom partner je Međunarodnog sajma poljoprivrede i prehrambene industrije u Gradačcu.
Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Kemal Hrnjić istakao je da će proizvodnja hrane u Bosni i Hercegovini, ali i globalno, biti sve veći izazov, zbog čega poljoprivrednici, proizvođači hrane, nadležna ministarstva i sajmovi moraju imati značajniju ulogu.
Na Sajmu je potpisan i Memorandum o međunarodnoj inicijativi za pokretanje projekta „Put šljive“, čiji je cilj dodatno afirmisati šljivu i unaprijediti njenu proizvodnju u Bosni i Hercegovini i regionu. Hrnjić je najavio nastojanja da se u projekat uključe kantonalne i entitetske vlade, kao i Hrvatska i Srbija, kako bi se zajednički nastupilo prema evropskim fondovima. „Ono što posebno ohrabruje jeste interes mladih za poljoprivredu. Na javni poziv Federalnog ministarstva prijavilo se 580 mladih poljoprivrednika. To je snažna poruka da ova zemlja ima budućnost kada je riječ o poljoprivrednoj proizvodnji“, kazao je Hrnjić.
Gradonačelnik Gradačca Hajrudin Mehanović kazao je da inicijativa „Put šljive“ može dodatno doprinijeti razvoju voćarstva i poljoprivrede, posebno imajući u vidu značaj šljive za Gradačac. „Ovo je značajan izvozni resurs i kroz njega imamo velike ekonomske benefite, ali je šljiva istovremeno i dio kulture i tradicije ovog kraja“, rekao je Mehanović.
Svečanom otvaranju prisustvovali su brojni zvaničnici, privrednici, poljoprivredni proizvođači i gosti, među kojima i nekadašnji predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić.
Prema riječima v.d. direktora Turističke zajednice Grada Gradačca Sakiba Imširovića, sajam traje tri dana, a oko 150 izlagača predstavit će svoje proizvode i usluge. Posjetioci će, osim sajamske ponude, imati priliku pratiti stručne skupove, prezentacije i kulturno-zabavni program.
Prije zvaničnog programa, gosti Sajma dočekani su na Kuli grada Gradačca, gdje je upriličen prigodan program i druženje. Organizatori očekuju da će 53. Sajam šljive potvrditi značaj Gradačca kao jednog od važnih centara poljoprivredne proizvodnje i privrede u Bosni i Hercegovini te dodatno otvoriti prostor za nova poslovna povezivanja i promociju domaćih proizvoda.
Gračanica, Doboj Istok, Gradačac i Srebrenik obuhvaćeni su analizom fiskalnog prometa koja je pokazala rast uprkos uvođenju neradne nedjelje.
Federalno ministarstvo trgovine objavilo je analizu fiskalnog prometa u rubnim općinama Federacije Bosne i Hercegovine, navodeći da službeni podaci ne potvrđuju tvrdnje o značajnijem preljevanju potrošnje u Republiku Srpsku nakon uvođenja neradne nedjelje.
Analizom su obuhvaćeni Tešanj, Gračanica, Doboj Istok, Doboj Jug, Gradačac, Novi Grad Sarajevo, Trnovo i Srebrenik. Upoređeni su podaci o fiskalnom prometu za prvo polugodište 2024. i 2026. godine, uz korekciju za prosječnu stopu inflacije od 3,35 posto.
Prema podacima Ministarstva, sve analizirane općine ostvarile su nominalni i realni rast fiskalnog prometa.
Srebrenik zabilježio realni rast od 10,40 posto
Najveći realni rast ostvaren je u Doboj Jugu i iznosio je 29,35 posto. Slijede Doboj Istok sa 20,51 posto, Gračanica sa 11,67 posto, Srebrenik sa 10,40 posto, Trnovo sa 9,23 posto, Gradačac sa 5,14 posto, Novi Grad Sarajevo sa 1,20 posto i Tešanj sa 1,04 posto.
Nominalni rast fiskalnog prometa kretao se od 4,39 posto u Tešnju do 32,70 posto u Doboj Jugu.
U Ministarstvu ističu da upravo općine uz međuentitetsku crtu, koje se najčešće spominju kao područja iz kojih bi kupovina mogla biti preusmjerena u Republiku Srpsku, bilježe rast fiskalnog prometa. Zbog toga smatraju da službeni podaci ne potvrđuju tvrdnje o značajnijem odljevu potrošnje.
Prema navodima Ministarstva, analiza predstavlja odgovor na višemjesečne tvrdnje da je uvođenje neradne nedjelje izazvalo masovno preusmjeravanje potrošnje u Republiku Srpsku. Podaci Porezne uprave Federacije BiH, kako se navodi, pokazuju nastavak rasta trgovine u rubnim općinama Federacije BiH, pri čemu je u većini njih ostvaren dvoznamenkasti realni rast fiskalnog prometa.
Federalno ministarstvo trgovine poručuje da će ekonomsku politiku i dalje temeljiti na službenim fiskalnim pokazateljima i objektivnim ekonomskim analizama.
Fokus NK Zvijezda Gradačac u novoj takmičarskoj sezoni je jasan: osigurati uslove koji igračima omogućavaju najbolju moguću igru, a navijačima adekvatan ambijent.
Zbog trenutne nemogućnosti ispunjavanja kriterija Nogometnog saveza FBiH na stadionu Lipik u Mionici 2, uprava kluba donijela je stratešku odluku: NK Zvijezda Gradačac će svoje domaće utakmice u Prvoj ligi FBiH igrati na Gradskom stadionu u Srebreniku.
Ova odluka je donesena isključivo s ciljem da klub nesmetano i stabilno nastupi u ligi, bez rizika od administrativnih prepreka.
„Ovom prilikom upućujemo iskrenu zahvalnost OFK Gradina i Gradu Srebreniku na susretljivosti, razumijevanju i ustupanju svog stadiona. Sportski prijatelji su prepoznali važnost našeg nastupa i ponudili ruku saradnje kada nam je bila najpotrebnija.”
„Naša Zvijezda je tamo gdje su naši navijači. Vjerujemo da će Srebrenik biti naše privremeno utočište u kojem ćemo, uz vašu energiju i vjetar u leđa, nizati važne pobjede. Vidimo se na tribinama! 🔴⚪”
Nevjerovatan i sablasan prizor možete vidjeti i doživjeti ako se uputite prema Srebreniku. Gradina Srebrenik, odnosno poznata srednjovjekovna kula nikoga neće ostaviti ravnodušnim. Možda će vam se učiniti da je do nje nemoguće doći, ali svega nekoliko kilometara je udaljena od glavnog puta.
U većini perioda u godini otvorena je za turistička obilaženja. Građena je na visokoj stijeni zbog potreba tadašnjeg vremena, kao što su razne borbe, ali danas do nje ipak možete jednostavno stići. Stari grad Srebrenik, mjesto čiji su ostaci danas vezani za tvrđavu Gradina, jedan je od najstarijih srednjovjekovnih bosanskih gradova.
Srebrenička Gradina jedna je od najočuvanijih tvrđava iz srednjeg vijeka u Bosni i Hercegovini, a bila je dom bosanskog bana Stjepana II Kotromanića sve do njegove smrti 1353. godine.
U njoj se nalaze mnoge kule kao i manji dvorac. Krije tragove prošlih vremena i u njoj ćete osjetiti neku posebnu energiju. Rado je posjećeno mjesto, a do nje je omogućen pristup jedino mostom koji je obnovljen i siguran za prelazak.
Tvrđava je u dobrom stanju iako svakako da treba posebna uređenja i održavanje.
„Historijsko područje – Stari grad Srebrenik u Srebreniku”, proglašen je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
Unutrašnjost kule u Srebreniku će vas posebno oduševiti.
Do Gradine Srebrenik se stiže vrlo jednostavno. Nalazi se u naselju Gornji Srebrenik, općina Srebrenik.
Udaljena je 5 km od magistralnog puta Tuzla-Županja. Od Tuzle do Srebrenika potrebno je oko 45 minuta vožnje, na semaforu u Srebreniku treba skrenuti desno, te se voziti još oko 5 kilometara do tvrđave. Ulaz je u prosjeku 2 KM, ali ta cijena može varirati, što svakako trebate provjeriti.
Gradina Srebrenik je sagrađena na visokoj, strmoj i po mnogima ne baš nepristupačnoj stijeni. Ispod najpristupačnijeg dijela grada napravljen je dubok prokop, iz tog razloga tu je most preko kojeg se dolazilo do glavne utvrde, a i dan danas taj most je jedini dio preko kojeg građani i turisti mogu ući u utvrdu. Sadašnji zidovi Gradine su iz 18. stoljeća.
Stari grad je podignut na stijeni koja se izdiže iznad okolnih sela u visini od oko 50 do 70 metara. Visinska razlika između najniže i najviše tačke na kojoj se nalazi kula je oko 13 metara, što je zanimljiv podatak, posebno za ljubitelje ovakvih značajnih historijskih mjesta.
S druge strane dvorca Gradine možete primjetiti planinu Ozren, a u okviru Majevice smješten je grad Srebrenik. Sa tvrđave se vidi cijeli grad i pruža nevjerovatan pogled.
Stari Grad Srebrenik je sačinjen iz nekoliko dijelova, koji su povezani. Svi dijelovi imaju kule i postoji i manji takozvani dvorac.
Kada dođete pored Gradine primjetit ćete ulaznu kapi-kulu koja je smještena na jugoistočnoj padini. Ispred te kule nalazi se umjetni prokop, tako da je pristup na gradinu jedino moguć preko mosta koji je u funkcionalnom stanju. Dimenzije ove kule su 6,5×5,6 m. Kula se sastoji od dva sprata koje rastavlja zidani lučni svod.
U sklopu gradine Srebrenik nalazi se Donji grad koji je sastavljen i kojeg čine ulazna kvadratna četvorostrana kula-kapija sa pomoćnom zgradom i dvorištem.
Tu je druga kula (kula II) u obliku izdužene potkovice, unutrašnjih dimenzija dužine oko 5 m i širine 3,5 m. Sačuvana je u visini od 4,5 m.
Sa dijela gdje je zaobljena četverostrana kula možete stići do platoa na kome se nalazi kasarna, odakle, pored kvadratne četvorostrane kule vode kamene stepenice do kapije Gornjeg Grada odnosno Srebreničke citadele.
Citadela je ime koje označava najsnažnije utvrđeni, uglavnom središnji dio utvrde, odnosno kule. Najjednostavnije rečeno prostor smješten unutar grada, a opet na neki način izdvojen od svega ostalog.
U citadeli se nalazi manji dvorac, pored koga je na vrhu stijene iznad ulazne gradske kule-kapije smješten veliki okrugli četvorostrani Donžon – a to je najjača kula u tvrđavi, i označava posljednje mjesto odbrane.
Treća kula (kula III) se sjeveroistočnim kutom nastavlja na zapadni zid obora. Bitno je napomenuti da je pravokutne osnove, dimenzija 6,70×7,50 m, a u njoj se nalazi cisterna – odnosno između ulaza u gornji dio grada i kule IV nalazi se cisterna.
Po zauzeću grada Srebrenika ovdje su Osmanlije sagradile džamiju, te postoje podaci da je čak krajem 19. stoljeća ova zgrada bila aktivna.
Četvrta kula IV (glavna kula) nalazi se na najvišem dijelu grada, ima osnovu u obliku nepravilnog kruga, a njena unutrašnjost je veličine 4,8×5,2 m, dok su temelji zidova debljine do 2,85 m.
Osim prizemlja postojala su još dva sprata, razdvojena drvenom konstrukcijom.
U sklopu Gradine je stambena zgrada i zajedno sa glavnom kulom predstavlja središnji objekt grada.
Postoje nagađanja da je u osmanskom periodu služila za smještaj posade. Pregradnjom u 18. stoljeću nestalo je srednjovjekovnih tragova.
Postoji podatak da su bedemi grada i vanjski dijelovi zidova svih kula i obora, koji su zajedno sa bedemima činili obrambeni omotač grada – debeli oko 1,5 m.
Mnogo su nagađanja što se tiče pouzdanog podatka ko je zapravo izgradio Gradinu u Srebreniku. Neka od njih su legende i priče u narodu koje nisu pouzdan izvor. Neki od historičara i istraživača su mišljenja da su Gradinu u Srebreniku izgradili Mađari dok su vladali banovinom Bosnom, a to je bilo u XIII vijeku.
U nekim od historijskih dokumenata postoje bilješke da je ugarski kralj 1464. godine osnovao dvije banovine, u Jajcu i Srebreniku, kako bi zaustavio osvajački pohod Turaka.
Bez obzira na to, nakon 55 godina Gradinu u Srebreniku su osvojili Turci, a današnji izgled je zapravo još iz vremena dok su oni vladali. Turci su Gradinu u Srebreniku koristili 300 godina, od 1519. do 1835. godine.
Gradina Srebrenik prvi put je pomenuta 1333. godine. Bio je to 15. februar 1333. godine, a u to vrijeme grad Srebrenik bio je u vlasti bosanskog bana Stjepana II Kotromanića (1322–1353).
Tada je bosanski vladar, ban Stjepan II Kotromanić potpisao povelju sa Dubrovačkom Republikom o iznajmljivanju Stona, Pelješca, te pojedinih dijelova Dubrovačke Republike. Spomenut je u pisanim izvorima, a postoje razni historijski podaci o tome.
Sve se dešavalo u podgrađu Srebrenika, kada je ban primio poslanike Dubrovačke republike, pa im tom prilikom potvrdio pravo posjeda u Stonskom ratu (Pelješcu), „za sva vremena” – kako on to kaže u svojoj Povelji.
Prema nekim navodima, Stjepanu II Kotromaniću rodio se tada i sin, što je bio dodatni razlog za slavlje.
Prema historijskim podacima Stjepan II Kotromanić rođen je 1295. godine, a preminuo je 1353. u septembru. Poznati su podaci da je Stjepan II Kotromanić najstariji sin Stjepana Kotromanića i srpske princeze Jelisavete Nemanjić, kćerke kralja Dragutina. Za vrijeme vladavine Stjepana II Kotromanića zabilježena je najveća ekspanzija bosanske banovine. Zahvaljujući potezima i vezama njegovog strica Stjepana II, njegov nasljednik Tvrtko I Kotromanić napravio je najjaču samostalnu državu Bosnu.
Gradina Srebrenik je prvi put pomenuta u vrijeme vladavine Stjepana II Kotromanića, u njoj su se odvijali važni događaji, potpisivane povelje, a prema nekim navodima tu se rodio i sin Stjepana II Kotromanića.
Dolaskom Osmanlija u Gradinu Srebrenik smještena je stalna vojna posada koja je sredinom 16. stoljeća imala 48 mustahfiza (posadnika). Posadom kroz osmanski period zapovjedaju dizdari uz pomoć serbuljuka i ćehaja.
Od 16. stoljeća pod Srebrenikom se razvija bitno naselje, Beg Konak, dio gdje je bio upravnik ovog kraja.
Utvrda Srebrenik od 18. stoljeća ulazi u sastav Kapetanije Gradačac. Utvrda je dograđivana nekoliko puta 1756. i 1777. godine. Godine 1833. Srebrenik posjeduje 7 topova, ali ubrzo je i napušten.
Prvi osmanski defteri, knjige, zatiču u Srebreniku, pored varoši grada Srebrenika, još jednu gradsku mahalu, a unutar zidina nalazila se džamija. Sama Gradina je uglavnom orijentalnom ambijentu od 1518./1519. godine kada je i došla pod osmansku vlast.
Za Gradinu u Srebreniku veže se i jedan važan historijski događaj. Mađarski kralj Lajoš je na ovim prostorima doživio jedan težak poraz. Prije toga je izgubio ugarski državni pečat, a to je tada značilo da mora biti obavljena ponovna potvrda svih ugovora koji su ovjereni tim pečatom.
Gradina Srebrenik je pod zaštitom još od 1962. godine, kada je upisan u Registar nepokretnih spomenika kulture Bosne i Hercegovine, a nakon toga su krenule i značajne obnove. Godine 1954. poduzeti su pripremni radovi a 1955. godine izvršeno je uređenje i zaštita stambene zgrade. Od 1975. do 1978. godine izvršena je zaštita svih objekata na Starom gradu i sagrađen novi most za prilaz gradu. Most je obnovljen i uređen 2003.–2004. godine, a prije nekoliko godina izgrađen je najnoviji pristupni most preko kojeg se dolazi do glavne kule. Iako izgleda malo strašno, most je danas siguran za prelazak.
Današnji izgled Gradine Srebrenik zapravo je ostavština Turaka koji su je koristili skoro 300 godina, od 1519. do 1835. godine, a naravno da su je vremenom dorađivali spram svojih potreba.
Gradina Srebrenik predstavlja jedan od najočuvanijih srednjovjekovnih gradova u Bosni, najočuvaniji primjerak arhitekture toga doba, kako pojašnjavaju neki od historičara. Međutim, zanimljiv je podatak da nije bilo arheoloških istraživanja, i da bi ona svakako dala odgovore na to ko je ustvari i kada izgradio Gradinu Srebrenik.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika 2004. godine proglasila je „Historijsko područje – Stari grad Srebrenik u Srebreniku” nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
Spomenimo da nacionalni spomenik čine: zidine starog grada, ruševine detaširane kule i most. Spomenik je arheološki neistražen i predstavlja potencijalno nalazište (arheološki rezervat) pokretnog arheološkog materijala, koji će svakako, vjerujemo, biti istražen.
Srebrenik.NET Digitalni glas Srebrenika, već treću deceniju
