Arhiva oznaka: srebrenik

U BiH u protekla 24 časa registrovano je 242 novozaraženih osoba virusom korona. Od toga, u RS je registrovana 51 osoba, a u FBiH 191. Preminulo je 13 lica: dvoje u RS i 11 u FBiH.

U protekla 24 časa, Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH prijavljeno je 1513 uzoraka, od kojih je 191 pozitivan na koronavirus.

Novi slučajevi registrirani su u svim kantonima/županijama u Federaciji BiH.

Do sada je testirano ukupno 157 625 uzoraka, a koronavirus je potvrđen kod 17 837 osoba.

Zaključno s današnjim danom, u Federaciji BiH izliječeno je 14 039 pacijenata, a u protekla 24h oporavak je zabilježen kod 265 pacijenata. Trenutno je aktivno 3272 slučaja pozitivna na koronavirus.

U protekla 24 časa, Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH prijavljeno je 11 novih smrtnih ishoda.

S današnjim danom, ukupan broj smrtnih ishoda na području Federacije BiH je 526, i to 348 muškaraca i 178 žena.

Оd pоsljеdnjеg izvјеštаја о еpidеmiоlоškој situаciјi u Rеpublici Srpskој, u pоsljеdnjа 24 čаsа, u Institutu zа јаvnо zdrаvstvо Rеpublikе Srpskе, Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru Rеpublikе Srpskе, Univеrzitеtskој bоlnici u Fоči i bоlnicаmа Sv. Vrаčеvi u Biјеljini i Sv. аpоstоl Lukа u Dоbојu izvršеnо је tеstirаnjе 544 lаbоrаtоriјskih uzоrkа, а nоvi virus kоrоnа pоtvrđеn је kоd 51 оsоbe u Rеpublici Srpskој.

Rаdi sе о 28 muških i 23 žеnskih оsоbа, оd kојih је 16 mlаđе, 26 srеdnjе i dеvеt оsоbа stаriје živоtnе dоbi.

Prеmа mјеstu prеbivаlištа, 10 оsоbа је iz Bаnjаlukе, dеvеt iz Grаdiškе, pо pеt iz Biјеljinе, Višеgrаdа i Tеslićа, čеtiri iz Fоčе, dviје iz Zvоrnikа i pо јеdnа iz Bеrkоvićа, Brаtuncа, Dеrvеntе, Knеžеvа, Kоzаrskе Dubicе, LJubinjа, Mоdričе, Nеvеsinjа, Nоvоg Grаdа, Nоvоg Gоrаždа i Trеbinjа.

U pоsljеdnjа 24 čаsа, Institutu zа јаvnо zdrаvstvо Rеpublikе Srpskе priјаvljеnа su dvа smrtnа slučаја kоd kојih је pоtvrđеnо prisustvо nоvоg virusа kоrоnа. Rаdi sе о žеnаmа stаriје živоtnе dоbi iz Trеbinjа i Bаnjаlukе.

Dо sаdа је u Rеpublici Srpskој pоtvrđеnо 9.318 slučајеvа virusа kоrоnа, а prеminulo je ukupnо 309 оsоba kоd kојih је pоtvrđеn tеst nа nоvi virus kоrоnа.

U Rеpublici Srpskој, оd nоvоg virusа kоrоnа, dо sаdа sе оpоrаvilо ukupnо 6.295 оsоbа, а tеstirаnо је ukupnо 79.612 оsоbа.

Ukupаn brој hоspitаlizоvаnih u Rеpublici Srpskој је 168, u Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru Rеpublikе Srpskе 54, а u opštim bоlnicаmа 114.

U Rеpublici Srpskој pоd zdrаvstvеnim nаdzоrоm trеnutnо је 3.249 оsоbа, а nаdzоr је zаvršеn kоd 60.478 оsоbе.

BHRT

Objava Koronavirus u BiH: Najmanje 242 novozaražena i 13 preminulih pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Slovenija je jučer usvojila izmjene Zakona o prodavnicama prema kojima je ukinut rad prodavnica nedjeljom i praznicima.

Slovenski portal 24uhr piše da se radi o prijedlogu zastupnika ljevice, a izmjene zakona je podržalo 72 od 88 zastupnika koji su jučer navečer bili u slovenskoj skupštini. Njihova odluka stupa na snagu 15 dana nakon objave u službenim novinama.

Navedeno je i to da su izuzeci prodavnice do 200 kvadratnih metara koje se nalaze na benzinskim pumpama, graničnim prijelazima, lukama, aerodromima željezničkim i autobuskim kolodvorima te bolnicama.

Izuzeci su i druge prodavnice manje od 200 kvadratnih metara, ali pod uslovom da vlasnici sami poslužuju kupce uz eventualnu pomoć penzionera i studenata.

Rasprava o tome trebaju li prodavnice biti zatvorene nedjeljom i praznicima u Sloveniji traje već decenijama, slično kao i u Hrvatskoj gdje je u posljednje vrijeme ponovo pokrenuta.

Ovim pitanjem se u Sloveniji bavio i Ustavni sud, a u septembru 2003. godine, građani su o tome odlučivali i na referendumu.

Zabranu rada nedjeljom tada je podržalo nešto više od 57 posto birača koji su izašli na birališta.

Međutim, odluku koju je jučer donijela Narodna skupština ne podržava i slovenska vlada.

Državni sekretar u Ministarstvu ekonomije Simon Zajc jučer je u Skupštini izrazio zabrinutost vlade jer je riječ o odluci koja se odnosi na stratešku granu ekonomije države i to u vrijeme dok je situacija znatno teška.

Izmjenama zakona oštro se protivi i Privredna komora Slovenije iz koje također spominju i mogućnost ustavne ocjene.

Objava Slovenija zabranila rad prodavnicama nedjeljom i praznicima pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Na današnjoj sjednici Vlada TK je prihvatila Informaciju o ostvarenim rezultatima poslovanja privrednih društava iz oblasti industrije, energetike i rudarstva Tuzlanskog kantona za 2019. godinu. U 2019. godine, došlo do pada ukupnog obima industrijske proizvodnje u odnosu na 2018. godinu za 2,1%. Prema područjima, prerađivačka industrija ostvaruje rast od 1,3%, dok proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom bilježe pad od 10,2%, a vađenje ruda i kamena pad obima proizvodnje od 1,7%.U 2019. godini iz Tuzlanskog kantona ukupno je izvezeno proizvoda u vrijednosti od 1.791.793.000 KM, što je u odnosu na izvoz 2018. godine rast od 3,6%. U isto vrijeme je došlo i do rasta uvoza od 10% te je uvezeno roba u vrijednosti od 2.142.316.000 KM. Pokrivenost uvoza izvozom je visokih 83,64%, a vanjskotrgovinski deficit je 350.523.000 KM.U odnosu na isti period prošle godine, došlo je do rasta izvoza hrane i pića 20,5%, industrijskih materijala 8,3%, kapitalnih proizvoda 30,8%, dok je došlo do pada izvoza proizvoda za široku potrošnju 0,7%, transportnih sredstava 11,8% i goriva i maziva 14,7%.Rast uvoza ostvaren je kod hrane i pića 21,7%, goriva i maziva 3,4%, kapitalnih proizvoda 31,5%, transportnih sredstava 11,5%, proizvoda za široku potrošnju 11,9% i industrijskih materijala 2,1%.Najznačajniji vanjskotrgovinski partneri Tuzlanskog kantona su Njemačka, Slovenija, Italija, Hrvatska i Austrija.

Prosječna neto plata u Tuzlanskom kantonu u decembru je iznosila 854,00 KM što je ispod prosjeka Federacije BiH. U odnosu na kantonalni prosjek iz 2018. godine, neto plaća je veća za 7,2%. Najviše prosječne neto plate u Tuzlanskom kantonu su u sektoru proizvodnje i opskrbe el.energijom (1.684 KM), dok su najniže prosječne neto plate u ugostiteljstvu i hotelijerstvu (525 KM).

Objava U 2019. Tuzlanski kanton ostvario visokih 83,64% pokrivenosti uvoza izvozom pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Vlada TK je danas utvrdila da će koeficijent za obračun novčane egzistencijalne naknade za septembar 2020. godine iznositi 1.00. Podsjećamo radi se o novčanoj  egzistencijalnoj naknadi, što je mjesečna novčana naknada nezaposlenim demobilisanim braniocima. Na  jednoj od ranijih sjednica Vlada  Tuzlanskog  kantona  donijela  je  Odluku  kojom je utvrdila visinu osnovice za obračun novčane egzistencijalne naknade za period august-decembar 2020. godine u visini 4.00 KM, te je neophodno da za mjesec septembar tekuće godine donese i Odluku o koeficijentu za obračun novčane egzistencijalne naknade, saopćili su iz Vlade TK.

Objava Koeficijent za obračun novčane egzistencijalne naknade za septembar 2020. godine iznosit će 1.00 pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

U Republici Srpskoj od početka septembra povećan je broj djece školskog uzrasta koja su pozitivna na virus korona, kažu u Institutu za javno zdravstvo RS-a.

Epidemiologinja Jela Aćimović rekla je da je u septembru među djecom do pet godina potvrđeno 19 slučajeva, od šest do 14 godina 93 slučaja, a među djecom od 15 do 19 godina 90 slučajeva.

Aćimovićeva je rekla na konferenciji za novinare u Banjoj Luci da do porasta broja oboljele djece nije došlo zbog prenosa virusa u školi, već u zajednici.

“Najveći broj djece koja su oboljela je zaraženo u porodici, a imamo ih i u nekim drigim vidovima kontakta kao što su treninzi. Međutim, u školama je najmanje do sada bilo prenosa”, rekla je Aćimović.

(Klix)

Objava U RS-u se povećao broj djece zaražene koronavirusom, ali ne zbog škole pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Sezona izvoza šljive iz Tuzlanskog kantona u Evropsku uniju je završena, a proizvođači su zadovoljni postignutim rezultatima i otkupnom cijenom.

Izvezeno je oko osam hiljada tona šljiva, a dio roda ostao je u Bosni i Hercegovini.

Sezona izvoza je kao i ranijih godina trajala tri mjeseca.

Jedan od izvoznika Esed Hećimović kaže da su počeli početkom sedmog mjeseca, a njegova firma uspjela je poslati 30 šlepera, što je oko 600 tona.

Smatra da bi se period izvoza mogao produžiti, ali da bi trebali saditi nove sorte. Upravo na tome i rade nadležna udruženja.

Sekretar Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju Kantonalne privredne komore Tuzla Suad Selimović kaže da rade na stvaranju uslova za sadnju kasnijih sorti.

Požalio se na fitosanitarnu inspekciju i carinjenje, naglašavajući da bi se ta procedura trebala obavljati na jednom mjestu. To bi bilo izvodivo, naglašava, kada bi inspektorat prešao na državni nivo.

– Sada firme iz Federacije inspektorat rade na nivou FBiH, a carinjenje na državnom. Naši kamioni idu u Orašje, kada dobiju fitosanitarni certifikat, idu na Gradišku da prelaze granicu – pojasnio je Selimović dodajući da bi se to trebalo raditi na jednom mjestu, naprimjer u Gradišci ili na novom graničnom u Svilaju.

Proizvođači ističu da su ponosni na činjenicu da nisu imali primjedbi na kvalitetu proizvoda, a da je u Njemačkoj bh. šljiva postala zaštićen bh. brend s cijenom gotovo jednakom kao šljive iz organskog uzgoja, piše Fena.

Objava Osam hiljada tona šljive iz TK izvezeno na tržište EU pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Transparency International u BiH (TI BiH) je, povodom Međunarodnog dana slobode pristupa informacijama, prezentirao rezultate istraživanja o transparentnosti rada javnih ustanova i javnih preduzeća, kao i procjenu uticaja COVID-19 na pristup informacijama od javnog značaja.

Nalazi pokazuju da su napravljeni pomaci u pristupu informacijama u posjedu javnih ustanova i javnih preduzeća (informacije o sastavu upravljačkih tijela sa iznosima naknada, broj zaposlenih, finansijski izvještaji sa pripadajućim aneksima, izvještaji eksterne revizije, iznosi budžeta, itd.) u odnosu na ranije godine istraživanja, ali da su oni nedovoljni.

U saopćenju TI BiH se navodi da je u ovoj godini nešto manje od polovine javnih preduzeća (44,5 posto) dostavilo odgovore na tražene informacije u zakonskom roku od 15 dana, a to je sličan rezultat kao prethodnih godina.

Samo je u prvoj godini istraživanja (2016.) tek jedna trećina javnih preduzeća dostavila odgovore u zakonskom roku.

TI BiH je, kako navode, bio prinuđen podnijeti žalbe zbog ćutanja uprava, ili potpunog ignorisanja zahtjeva, protiv nešto više od 100 od ukupno 737 javnih ustanova.

Istovremeno, epidemija COVID-19 je usporila rad institucija, pa se na pristup pojedinim informacijama čekalo više od pet mjeseci, dok je informacijama o uslovima pod kojima se skladišti donirana medicinska pomoć bilo nemoguće pristupiti.

Objava Napravljeni pomaci u pristupu informacijama, ali nedovoljni pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Najplaćenije svjetske zvijezde zaradile su ukupno 6,1 milijardu dolara ove godine, što je pad od 200 miliona dolara u odnosu na prošlu godinu. S obzirom na recesiju i ekonomsku krizu s kojima se suočava cijela planeta, najbogatiji ipak nisu mnogo “oštećeni”.

Podaci Forbesa pokazuju da su Kylie Jenner i Kanye West ostali na vrhu ljestvice. Kylie je zahvaljujući svojim kozmetičkim proizvodima zaradila 590 miliona dolara, a Kanyeu je najvećim dijelom ugovor s Adidasom donio 170 miliona dolara.

Pozicije ispod zauzeli su poznati sportaši. Tako je Roger Federer zaradio 106 miliona dolara, Cristiano Ronaldo 105 miliona dolara te Lionel Messi 104 miliona dolara.

Kada je riječ o svijetu glume i muzike, najveće svote novca zaradili su Dwayne Johnson 87,5 miliona dolara te Ariana Grande 72 miliona dolara. Visoko se pozicionirao i glumac Ryan Reynolds sa zaradom od 71,5 miliona dolara te braća Jonas koji su bogatiji za 68,5 miliona dolara.

Objava Ovo je lista najbogatijih slavnih ličnosti u protekloj deceniji pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošle sedmice su pale, nakon snažnog rasta sedam dana prije, jer se ulagači plaše da će potražnja oslabiti zbog drugog vala širenja koronavirusa, dok bi ponuda idućih sedmica mogla porasti.

Cijena barela na londonskom tržištu prošle je sedmice pala 2,9 posto, na 41,92 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 2,1 posto, na 40,25 dolara.

Pad cijena ponajviše je posljedica strahovanja ulagača da će nove restriktivne mjere zbog drugog vala širenja koronavisrusa u svijetu izazvati slabljenje potražnje.

Neke europske zemlje bilježe rekordni broj novooboljelih, primjerice, Francuska i Britanija, zbog čega uvode nove mjere socijalnog “lockdowna”.

U SAD-u je, pak, ukupan broj zaraženih premašio 7 milijuna, pri čemu je broj umrlih od koronavirusa dosegnuo 200 tisuća, najviše u svijetu.

“Sve većih broj zaraženih virusom, ponovno uvođenje ograničenja, usporavanje gospodarskog oporavka i zastoj u pregovorima o poticajima u SAD-u zakočili su krhki oporavak potražnje za gorivima”, kaže Stephen Brennock iz PVM-a, prenosi SEEbiz.

Posljednji podaci pokazuju da se usporava oporavak američkog gospodarstva, najvećeg potrošača nafte u svijetu, od koronakrize, što bi također moglo oslabiti potražnju.

Tako je četverotjedni prosjek potražnje za benzinom u SAD-u oko 9 posto manji nego u istom lanjskom razdoblju.

Broj zaraženih koronavirusom snažno raste i u drugim dijelovima svijeta, pa se uvode nova ograničenja koja će ograničiti putovanja i potražnju za gorivima.

U Indiji je, primjerice, prerada nafte u kolovozu bila 26 posto manja nego u istom lanjskom razdoblju jer je potražnja za gorivima pala pod utjecajem širenja zaraze koja pritišće industrijske i prometne aktivnosti.

Cijene su pod pritiskom i zbog naznaka da bi idućih tjedana mogla porasti ponuda nafte na svjetskom tržištu. Među ostalim, očekuje se da će Libija uskoro obnoviti izvoz.

Kompanija Shell je za 3. oktobar rezervirala tanker za utovar sirove nafte na terminalu Zejtina, što je prva rezervacija u toj luci u proteklih nekoliko mjeseci.

Uz to, Iran je u rujnu znatno povećao proizvodnju i isporuke, a proizvodnja raste i u SAD-u.

Prema podacima kompanije Baker Hughes, prošloga je tjedna broj aktivnih naftnih i plinskih postrojenja u SAD-u povećan drugi tjedan zaredom, za njih šest, na ukupno 261 postrojenje.

Polovicom kolovoza aktivna su bila samo 244 postrojenja, najmanje od 1940. godine, od kada se vode ti podaci.

Daljnje kretanje cijena nafte ovisit će ponajviše o tome koliko će se brzo svjetsko gospodarstvo, a time i potražnja za naftom oporavljati od koronakrize.

Objava Cijene nafte prošle sedmice pale više od dva posto zbog slabljenja potražnje pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Kardiovaskularne bolesti odgovorne su za gotovo polovinu smrti od hroničnih nezaraznih bolesti, što ih čini prvim uzrokom smrti u svijetu.

Obilježavanje Svjetskog dana srca inicirala je Svjetska kardiološka federacija, a cilj tog dana je informisati ljude širom svijeta da su kardiovaskularne bolesti, uključujući srčane bolesti i moždani udar, vodeći uzrok smrti u svijetu.

One su odgovorne za 17,5 miliona smrti godišnje, te je, kako navode stručnjaci INZ-a, potrebno je naglasiti i istaknuti šta svaki pojedinac može poduzeti kako bi prevenirao i kontrolisao kardiovaskularne bolesti, te smanjio izloženost riziko faktorima: upotreba duhanskih proizvoda, nepravilna prehrana i nedovoljno tjelesne aktivnosti itd.

Zdravim životnim stilovima može se izbjeći najmanje 80 posto prijevremenih smrti od srčanih bolesti i moždanog udara. Male promjene u životnim navikama, kao što su pravilna prehrana, tjelesna aktivnost i prestanak pušenja, mogu dovesti do poboljšanja zdravlja srca.

Upotreba duhanskih proizvoda i pasivna izloženost duhanskom dimu godišnje ubijaju šest (6) miliona ljudi i procjenjuje se da uzrokuju gotovo 10 posto kardiovaskularnih bolesti. Pasivna izloženost duhanskom dimu godišnje ubije 600.000 ljudi, a 28 posto od tog broja su djeca.

U INZ-u navode i podatak istraživanja Svjetske kardiološke federacije i Svjetske zdravstvene organizacije da je unutar dvije godine nakon prestanka pušenja rizik od koronarne srčane bolesti značajno je smanjen. Petnaest godina nakon prestanka razina rizika od kardiovaskularnih bolesti ista je kao i kod nepušača.

Zajedno s drugim nezaraznim hroničnim bolestima, kardiovaskularne bolesti pridonose siromaštvu, posebno u zemljama niskog i srednjeg dohotka. Posljedično, kardiovaskularne bolesti predstavljaju veliki teret za ekonomije zemalja.

Teret kardiovaskularnih bolesti može se smanjiti. Važno je da svi počnemo djelovati odmah, preporučuje INZ.

Posebno je važno voditi računa o zdravlju srca i prevenciji kardiovaskularnih oboljenja u doba pandemije COVID-19, jer osobe sa hroničnim kardiovaskularnim oboljenjima spadaju u rizične grupe za obolijevanje od COVID-19.

Objava Zdravim životnim navikama moguće izbjeći 80 posto prijevremenih smrti od srčanih bolesti pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Saudijska Arabija postepeno nastavlja ukidati restrikcije vezane za muslimansko hodočašće umru koje je suspendovano na sedam mjeseci zbog pandemije koronavirusa.

Od 4. oktobra, do 6.000 saudijskih građana i stanovnika moći će svakodnevno obavljati umru, javio je BBC.

Hodočasnicima iz zemalja koje se smatraju sigurnima biće dozvoljeno da obave umru od 1. novembra, kada će dnevni kapacitet porasti na 20.000.

Umra je dodatno, neobavezno hodočašće koje se može poduzeti u bilo koje doba godine.

Iako uključuje neke sadržaje najvažnijeg hodočašća, hadža, oni su skraćeni i ima ih manje.

Hadž je putovanje koje svaki punoljetni musliman mora obaviti barem jednom u životu ako to može priuštiti i ako je fizički sposoban.

Ove godine je Saudijska Arabija dopustila samo nekoliko hiljada ljudi koji žive u kraljevini da obave hadž. Prije pandemije je dolazilo na hadž oko dva miliona muslimana iz cijelog svijeta.

(RTV SLON / FENA)

Objava Saudijska Arabija postepeno ukida restrikcije za obavljanje umre pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Novinarskom kotlićijadom Turistička zajednica TK započela je obilježavanje Svjetskog dana turizma, koji se obilježava danas, a  parola je ove godine stavljena na ruralna područja. Prema riječima dr.Merime Aljić, savjetnice u Turističkoj zajednici TK, ruralna područja svih lokalnih zajednica na području našeg kantona su specifični biseri.

Obzirom na cjelokupnu situaciju u kojoj se svi nalazimo, upravo poenta i jeste da promovišemo i da počnemo obraćati malo više pažnju na ruralna područja, koja su izvor čistog zraka, dobre hrane i starih autentičnosti, istakla je Aljić.

Iz tog razloga je i Turistička zajednica TK Svjetski dan turizma počela obilježavati upravo u ruralnom području Suška rijeka na području Grada Živinice, gdje se nalazi jedna stara arhaična vodenica, koja je još uvijek u funckiji i nalazi se pod zaštitom Grada Živinica.

Uz novinarsku kotlićijadu prisutni su imali priliku da se druže, provedu dan u prirodu, probaju tradicionalnu bh. kuhinju, Bosanski lonac, a ujedno i pogledaju izložene radove žena iz ovog područja. Ono što je privuklo pažnju posjetitelja jeste što su imali priliku vidjeti kako se pravi tradicionalna halva.

Kada je u pitanju sezona jesen / zima Turistička zajednica TK zbog cjelokupne situacije poručuje da se izbjegavaju zatvoreni prostori i da se maksimalno koriste otvorene destinacije, a preporuka je da se posjeti zaštićeni pejzaž Konjuh, Zlaća, Majevicu, Stari Grad Srebrenik, Gradačačka gradina, ali da se ne izostave ni planinarski domovi. Prema riječima dr. Aljić imamo dosta planinarskih domova gdje se može popiti kafa, odmoriti, a koji imaju i dobro obilježene  rute kojim svi bez problema možemoprošetati i na taj način učiniti dobro vlastitom organizmu.

Objava Turistička zajednica TK i ove godine zanimljivim programom obilježava Svjetski dan turizma pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Priliv direktnih stranih investicija u Bosnu i Hercegovinu u 2019. godini iznosio je 699 miliona KM, pokazuju podaci Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH) koja je objavila statistiku direktnih stranih investicija za 2019. godinu.

U pogledu geografskog rasporeda, najviše priliva investicija tokom 2019. godine je iz Rusije (211 miliona KM), a onda iz Hrvatske (117 miliona KM).

Posmatrano po djelatnostima, najviše investicija je realizovano u oblasti proizvodnje koksa i rafiniranih naftnih proizvoda (202 miliona KM), finansijskih uslužnih djelatnosti (bankarski sektor, 154 miliona KM), i u oblasti trgovine na veliko (92 miliona KM).

Manji prilivi investicija u odnosu na 2018. godinu koji su, prema revidiranim podacima iznosili 952 miliona KM, uzrokovani su, između ostalog, povećanom isplatom dividendi u posljednjem kvartalu 2019. godine, kao i preuzimanjem preduzeća u stranom vlasništvu od strane preduzeća u domaćem vlasništvu.

Na kraju 2019. godine, stanje direktnih stranih investicija je iznosilo 15,02 milijardi KM. Ovaj iznos predstavlja rezultat investiranja u prethodnim godinama, kao i poslovanja preduzeća u stranom vlasništvu. Najveći iznos stanja direktnih investicija se i dalje odnosi na Austriju (2,7 milijardi KM), Hrvatsku (2,4 milijarde KM) i Srbiju (blizu 2,0 milijardi KM). Posmatrano po djelatnostima, najviše stanje direktnih stranih investicija je u oblasti finansijskih usluga (3,7 milijardi KM), zatim u oblastima telekomunikacija (1,7 milijardi KM) i trgovine na veliko (1,2 milijardi KM).

U skladu sa politikom revizije i na osnovu dodatnih podataka, s objavljivanjem podataka za 2019. godinu izvršene su revizije i za prethodne dvije godine.

Objava Koja država je najveći investitor u BiH? pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Cijene nafte pale su u petak na međunarodnim tržištima ispod 42 dolara jer se trgovci pribojavaju da će ponovno širenje zaraze koronavirusom pritisnuti potražnju za gorivima, a očekuju i skoru obnovu libijskog izvoza.

Na londonskom je tržištu cijena barela pala 30 centi u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 41,64 dolara. Na američkom se tržištu smanjila 43 centa, na 39,88 dolara.

Septembar nije bio naklonjen tržištima nafte, rekao je Stephen Brennock iz PVM-a,.

“Sve većih broj zaraženih virusom, ponovno uvođenje ograničenja, usporavanje ekonomskog oporavka i zastoj u pregovorima o poticajima u SAD-u zakočili su krhki oporavak potražnje za gorivima”, objasnio je Brennock prenosi Reuters.

SAD, najveći potrošač nafte u svijetu, bilježi najviše smrtnih slučajeva od početka pandemije koronavirusa. Ujedno je prošle sedmice blago porastao broj zahtjeva za isplatom naknada za nezaposlenost, signalizirajući slabljenje ekonomskog oporavka i manju potražnju za gorivima.

Objava Cijene nafte u snažnom padu pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Vozači u BiH za neplaćene kazne za saobraćajne prekršaje duguju više od 73 miliona KM, a mišljenja stručnjaka iz ove oblasti su da je potrebno uvesti strožije kazne i restriktivnije mjere kako bi se suzbilo nepoštivanje saobraćajne kulture i pravila.

Prema podacima Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA), vozači u BiH duguju tačno 73.503.524 KM neplaćenih kazni.

Od toga u Federaciji BiH vozači su dužni 46.876.023 KM za saobraćajne prekršaje, a vozači u RS-u 23.689.398 KM, dok oni iz Brčko distrikta duguju više od 3,3 miliona maraka.

Prekršaji su brojni – od vožnje neispravnog vozila, prekoračenja brzine, nevezanja sigurnosnog pojasa, pogrešnog parkiranja i sl.

Kako su nam kazali iz IDDEEA-e ipak najčešći prekršaji su prekoračenje brzine i nekorištenje sigurnosnog pojasa.

Potrebno je pooštriti kazne i uvesti restriktivne mjere

Saobraćajni inžinjer profesor Igor Marković u razgovoru za Klix.ba je kazao da su kazne za saobraćajne prekršaje u BiH dosta mizerne ukoliko se uporedi naše s evropskim zakonodavstvom. Osim toga, kako je dodao, problem predstavlja i saobraćajna kultura koju vozači u BiH nažalost skoro u pravilu da nemaju.

“Ljudi općenito, a i u saobraćaju prihvaćaju samo svoja prava, a obaveze skoro u potpunosti zanemaruju. Svi mi znamo da imamo pravo na nesmetano korištenje automobila, parkinga, javne saobraćajnice, a zanemarujemo svoje obaveze u vidu plaćanja parkinga, putarine, kazni, registracije i slično. S druge strane, najveći problem je zakonodavstvo, odnosno, nepotpuno provođenje Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH. Dakle, imamo preventivne mjere poput ograničenja brzine, poštivanje saobraćajnih znakova, saobraćajnih pravila, zakona države u kojoj koriste automobil, ali je problem u naplati istih i u tome što ne pooštravamo trenutne kazne i radimo na naplati istih ili čak uvodimo represivne mjere”, kazao nam je Marković.

Kako nam je dalje pojasnio profesor Marković, Zakon o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH se provodi u smislu da policija napiše kaznu koja je propisana, međutim, dolazi problem kada se ona treba naplatiti.

“Da bi se sudskim putem riješio jedan saobraćajni prekršaj nekog vozača često zna proći i više od dvije godine. Onda se vozači vode tom logikom gomilanja kazni na način što država smatra da ukoliko je kazna napisana da je tada i završen problem. Međutim, mi nismo toliko uređeno društvo, nemamo toliku ni kućnu ni saobraćajnu kulturu da odmah plaćamo kaznu. Bitno je da se uvežu državne institucije i da postoji bolja komunikacija između njih u izvršenju naplate saobraćajnih kaznenih naloga. Dakle, da sud MUP-u pošalje nakon nekog kritičnog perioda rješenje da se vozaču zaplijeni automobil, vozačka dozvola, isključe komunalije ili zaplijeni određeni dio imovine ukoliko ima nagomilanih neplaćenih kazni, a uredno i dalje vozi i posjeduje automobil i dalje ugrožava sigurnost saobraćaja“, dodao je Marković.

Kako je istakao profesor, u BiH ne postoje represivne mjere za neplaćanje kazni, a koje su uvele mnoge druge zemlje. Dodao je da u represivne mjere u našoj državi spada to da vozač ne može registrovati vozilo ako ima nagomilane kazne, međutim, čak i tu nalaze “druge izlaze”.

“Ukoliko vozač nagomila kazne onda registruje automobil na suprugu, dijete ili nekoga drugog. Ili rješava nagomilane kazne tako što prilikom zaplijene vozačke dozvole umjesto svoje da nečiju drugu vozačku uz izjavu da on nije tada vozio automobil. Tako imamo članova porodice u BiH koji imaju nagomilanih saobraćajnih kazni, a čak da i nisu sjeli u automobil godinama. Dane bi dolazilo do toga postoji način da se trajno oduzme vozačka dozvola što mi također nemamo jer nismo usklađeni s evropskim zakonodavstvom. Osim toga, postoji i opcija da se oduzme automobil, a u razvijenim zemljama i to da se vozaču oduzme vozački ispit i vrati na ponovno polaganje istog. Sve su to mjere koje se mogu provesti da bi se povećala i naplata kazni, a i činjenje prekršaja smanjilo sto bi ujedno i dovelo do povećanja saobraćajne kulture. Dakle, da su represivne mjere ili strožije kazne uvedene u BiH, građani bi plaćali kazne zbog straha od mogućih posljedica jer je naš mentalitet takav, reagujemo kada nas ‘udare po džepu’. Sve se ovo može riješiti ukoliko se sistem uveže jer se nijedna država ne može prevariti pa tako ni naša”, istakao je Marković. KLIX

Objava Vozači u BiH duguju više od 73,5 miliona KM neplaćenih kazni za saobraćajne prekršaje pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.