Arhiva oznaka: srebrenik

Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine je nedavno objavila Studiju o emigracijama u kojoj se navodi da se kao jedini relevantan podatak o odlasku ljudi iz BiH, umjesto sadašnjih procjena, mogu uzeti podaci oo broju izdatih boravišnih dozvola.

U 32 zemlje Evrope tu dozvolu je u 2018. godini dobilo nešto preko 54 hiljade osoba iz BiH. Za deset godina izdato je više od 228 hiljada dozvola za bh. građane i to najviše u u Njemačkoj, Hrvatskoj, Sloveniji i Austriji.

Kako je izjavio urednik ove studije, akademik dr Muris Čičić, istraživanje je nastalo u želji da se Akademija uključi u najaktuelnije probleme ”jer se o emigracijama iz BiH govori često na senzacionalistički način i bez provjerenih podataka”, naglašava Čičić.

Motivi za odlazak su ekonomski, politički i generalno nedostatak perspektive, navodi jedna od autorica studije prof. dr Melika Husić-Mehmedović, s Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

Negativni migracijski saldo

Teško je procijeniti broj ljudi koji su otišli iz BiH jer je emigracijska statistika možda najslabiji dio statistike uopšte, ističe Husić-Mehmedović.

Vrlo je teško konkretizovati podatke i svesti ih na jednu cifru. Proveli smo više istraživanja, kako bi ipak došli do što pouzdanijeg broja onih koji su otišli, tako da smo koristili podatke evropske statističke organizacije – EUROSTAT.

”Međutim, treba naglasiti da se trend odlaska nastavlja. Uglavnom odlaze mladi, kao i svuda u svijetu. To se višestruko odražava na populacijsku politiku jer državu napušta stanovništvo u punoj snazi, radi se o reproduktivnom stanovništvu u svakom pogledu”, ističe Melika Husić-Mehmedović.

Demograf, Mirza Emirhafizović s Fakulteta političkih nauka u Sarajevu naglašava da BiH ima demografske gubitke po dva osnova: negativni prirodni priraštaj – veći broj umrlih nego rođenih još od 2007. te, tenegativni migracijski saldo.

Najviše odlaze mladi, najmobilniji su u rasponu od 20 do 30 godina. Mnogi kantoni u Federaciji kao i dijelovi Republike Srspke bilježe brojne odlaske ljudi. Svi kantoni, osim Sarajevskog i Zeničko-dobojskog imaju veći broj umrlih od broja živorođenih, ali i tu se jedva održava ovaj odnos.

Važno je da svi nivoi vlasti, osim mjera pronatalne politike provode i neke druge mjere kako ne bi cijela područja, posebno ruralna ostala bez stanovništva odnosno bez ikakve demografske perspektive.

Migracije su uvijek direktni odgovor na nepovoljne okolnosti i negativne faktore, jer ljudi žele emigrirati tamo gdje su životni uslovi bolji. Kad pogledamo dobnu strukturu stanovništva, BiH već ima prevagu osoba u trećem životnom dobu u odnosu na djecu mlađu od 15 godina.

Proces starenja dobija na intenzitetu što je zabrinjavajući trend, a treba imati u vidu posljedice koje će se sigurno osjetiti u penzijskom fondu, koji se može urušiti zbog manjka zaposlenika iz čijih ličnih dohodaka bi se uplaćivali doprinosi. Što se tiče zemalja u koje odlaze stanovnici BiH, uglavnom su to zemlje Evropske Unije (EU), naglašava Emirhafizović.

Demografsko starenje

Profesor Adnan Efendić s Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu smatra da je BiH suočena s demografskim starenjem, koje u državi nikoga ne brine te da su sve druge teme važnije od ove.

BiH je još 2002. godine upala u klopku najnižeg fertiliteta, stigla je do crvene linije – u prosjeku manje o d1,3 djeteta po porodici. BiH već sada inklinira modelu jedna porodica – jedno dijete. Poznat je i antinatalni ambijent u kojem živimo – prolongiranje rađanja prvog i obično jedinog djeteta.

Kao prva očigledna posljedica brojnih odlazaka iz BiH je smanjen broj stanovništva i pogoršana dobna struktura. Dugročno, posljedica je to što će bh. građani svoju reproduktivnu sposobnost realizovati negdje drugo. To je prijetnja da se uruše fondovi penzioni i zdravstveni, zbog poremećaja odnosa između radno aktivnog i stanovništva u post radnoj situaciji.

BiH nije jedina zemlja koju napuštaju njeni građani ali to ne bi trebalo da bude utjeha. Zapadnoevropske zemlje taj nedostatak nadomještaju useljavanjem a takvi trendovi će poticati bh. ljude sve više na odlazak, ističe Efendić.

Za potrebe studije o emigracijama, obavljeno je ispitivanje preko dvije hiljade građana o njihovim namjerama da napuste BiH. Lejla Turulja, s Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, koautorica studije navodi da bi kreatori politika u BiH trebali imati u vidu odgovore građana.

Prema rezultatima ankete, 58 posto učesnika želi napustiti BiH, 34 posto to želi trajno a 24 posto bi samo privremeno napustilo svoju zemlju; 22 posto ispitanika nema namjeru da bilo gdje odlazi. Namjera trajnog napuštanja BiH najveća je u Brčko Distriktu 50 posto, zatim u Federaciji 36 posto a u Republici Srpskoj, 29 posto ispitanika bi zauvijek napustilo svoju zemlju.

Slično istraživanje je vršio UNDP u periodu 2002. – 2010. godine, koje je pokazalo da 45 posto građana želi trajno napustiti zemlju. Sada je taj procenat niži ali je više onih koji bi privremeno otišli, što je trend i u drugim zemljama.

Razlozi za odlazak

Kao najčešći razlog zbog kojeg bi napustili zemlju, ispitanici su navodili problem opšte sigurnosti (38 posto), dok je 49 procenata građana svoj eventualni odlazak vezalo za posao – pronalazak radnog mjesta ili bolje plaćen posao, ističe Turulja.

U odgovoru na pitanje, koji su ključni problemi s kojim se suočavaju i zbog kojeg bi napustili

svoju zemlju, najviše ispitanika je navelo nezaposlenost (47,4%), nepotizam, mito i korupciju (46%), životni standard (ekonomija, finansije, plate, penzije, uslovi rada, visoke cijene) (39,7%) te politiku (vlast i zakoni (32,6%). Samo 0,4% ispitanika navelo je da nema problema“.

Predsjednik Akademije nauka i umjetnosti BiH, Miloš Trifković kao posebno značajno navodi izmjene Zakona o useljavanju stručne radne snage koji bi uskoro mogao stupiti na snagu u ovoj zemlji, koji će olakšati ulazak inostranih radnika a time i bosanskohercegovačkih.

”Prijedlog zakona je prošao Donji dom Parlamenta, u martu ide pred Gornji dom i vjerovatno će biti usvojen. Nedavno sam čuo informaciju da se očekuje nekih sto hiljada ljudi koji će napustiti Bosnu i Hercegovinu. Nisam siguran u taj podatak, ali ovo je tendencija koja je prisutna već desetak godina, koja sada dobija svoju pravnu formu. U čemu su ta rješenja, još uvijek nacrta, posebno važna? Prvo – kvalifikacije su izjednačene. Postupak je zadržan, ali su kvalifikacije izjednačene. Jednom nostrificirana kvalifikacija važi isto kao da je njemačka.

Nema više sistema kvota – primićemo ovoliko ovih, ovoliko onih, na primjer da će u pokrajinu Baden Virtemberg biti primljeno 200 tesara. Toga više nema. Tržište treba radnu snagu i za nju je potpuno otvoreno. Do sada je važio princip, u EU pa tako i u Njemačkoj, da se strancima dozvoljava boravak i da oni mogu biti zaposleni po drugačijim uslovima od Nijemaca. To više ne važi. Strani radnici iz trećih zemalja, gdje spada BiH – nečlanice EU, pravno su izjednačeni sa građanima Evropske unije.

Dalje, do sada je važio sistem po kojem se radna dozvola vezuje za kvalifikaciju, za zahtjev poslodavca, za posao koji radnik obavlja efektivno, da ne bi došlo do poremećaja na tržištu rada. Sada je rečeno da se radna dozvola daje za sve poslove koji su pokriveni određenom vrstom kvalifikacija”, naglašava Trifković.

U Studiji o emigracijama se navode i odgovori ispitanika o tome u koju bi zemlju željeli otići. Najviše njih je izabralo Njemačku (42%), zatim Austriju (12%), Švajcarsku (8%) i Švedsku sa 7% odgovora. Neki od odgovora su glasili “Što dalje, to bolje”; “Tamo gdje bih imala dostojanstvo”; “U zemlju u kojoj su plate i životni standard bolji”; “U zemlju gdje se bolje živi”; “U zemlju gdje svi ljudi isti i imaju ista prava”, i tako dalje.

Karakterističan je odgovor jedne učesnice u anketi koja je napustila BiH i sada živi u Češkoj Republici: ”Ironično je da sam napustila jako dobar posao u svojoj zemlji kako bih došla u tuđu zemlju i radila za mnogo manje novca, jer ipak svugdje je sigurnije nego u Bosni”.

(RTV Slon/Radio Slobodna Evropa)

Objava Najviše boravišnih dozvola građanima BiH izdato za Njemačku, Hrvatsku, Sloveniju i Austriju pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Jedan od znakova slabosti bh. privrede je i podatak da komercijalne banke u našoj zemlji više plasiranih sredstava imaju prema stanovništvu nego prema poslovnim subjektima.Prema dostupnim podacima Centralne banke BiH, ukupna masa kredita u Bosni i Hercegovini iznosi 20,6 milijardi KM. Na kredite stanovništvu odnosi se 9,9 milijardi KM, a na kredite privredi tek 8,9 milijardi KM.

Ostatak do ukupnih 20,6 milijardi KM se odnosi na kredite koje su komercijalne banke odobrile vladama entiteta (429,4 miliona KM), vladama kantona (159,1), vladama općina (311,7), fondovima socijalne zaštite (170,5), javnim preduzećima (485,3 miliona KM)… (KLIX)

Objava Banke u BIH više kreditiraju stanovništvo nego privredu pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Društvo Crvenog križa/krsta BiH i Crveni križ Federacije BiH, zajedno s Međunarodnom organizacijom za migrante (IOM) i Danskim izbjegličkim vijećem radi na zdravstvenoj njezi za migrante koji se nalaze u prihvatnim centrima, a migrantima koji su u pokretu mobilni timovi pružaju prvu pomoć.

Generalni sekretar Društva Crvenog križa/krsta BiH Rajko Lazić u izjavi za Fenu kaže da su za njih problem migranti koji su izvan centara, a procjenjuje se da ih u Bosni i Hercegovini ima oko tri hiljade.

– Teški su uvjeti za migrante u pokretu, spavaju na željezničkim stanicama, ‘pod otvorenim nebom’. Po informacijama s terena oni su stalno u pokretu, iz grada u grad. Konkretno u Tuzli, dođu u vrijeme samo kad im, zajedno s drugim nevladinim organizacijama, dostavljamo hranu, garderobu… Potom opet hodaju po gradu, može se to vidjeti i u Sarajevu  – priča Lazić.

Ističe da Društvo, kroz strukturu, ima mobilne timove koji se nalaze u Mostaru, USK (CK USK, Grada Bihaća i CK Ključ), Tuzlanskom kantonu, Vlasenici, Bijeljini. Oni, kaže, imaju prvi susret s migrantima. Daju im obrok, sredstva za higijenu, prvu pomoć, a pružaju im i psihosocijalnu zaštitu.

– Radimo na obnavljaju porodičnih i pokidanih veza migrana, koji su u pokretu – naglasio je.

Ističe da je u posljednje vrijeme smanjen priliv dolazaka migranata u Bosnu i Hercegovinu, zbog vremenskih neprilika.

Ranije je evidentiran i njihov povratak u Srbiju, gdje ima smještajnih kapaciteta. Po izjavama volontera Društva i osoblja koje radi s migrantima, smještaju se preko zime u kapacitetima Crvenog krsta i centra u Republici Srbiji. Nakon što otopli ponovno će pokušati da se, preko Bosne i Hercegovine, ‘probiju’ tamo gdje žele, prema zapadnoj Evropi.

Ranije ovog mjeseca Republika Češka osigurala je donaciju za potrebe migranata u pokretu kroz Bosnu i Hercegovinu, vrijednosti oko 176.000 KM. Sastoji se od kabanica, vreća za spavanje, deka i setova posuđa koji će im dobro doći jer uglavnom spavaju ‘pod otvorenim nebom’, a dostavljaju ih im mobilni timovi Društva Crveni krst/križ BiH.

U nastojanju da pomognu migrantima koji su u Bosni i Hercegovini, Društvo Crveni križ/krst BiH ima pomoć mnogih organizacija iz inozemstva koje uvažavaju njihov apel za pomoć, što su ga uputili zajedno s Međunarodnom federacijom društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca.

Lazić kaže da trenutno u BiH ima oko sedam hiljada migranata, od toga ih je oko četiri hiljada u centrima i o njima uglavnom brigu vodi Međunarodna organizacija za migrante (IOM). Oni imaju uvjete za smještaj, ishranu i zdravstvenu zaštitu.

Podsjeća da, osim prema migrantima, strukture Crvenog križa imaju obavezu i prema ovdašnjem stanovništvu jer oko 96.000 ljudi u BiH ima status interno raseljenog ili izbjeglog stanovništva.

Određeni broj ljudi u BiH je socijalno ugrožen, zbog toga javne kuhinje Crvenog križa imaju potrebu raditi i na pripremanju toplih obroka. Ističe se i ogroman doprinos IFRC turskog Crvenog polumjeseca i švicarskog CK u BiH, koji im pomažu za potrebe domaćeg stanovništva i pomoć migrantima.

Izvor: RTV SLON / Fena

Objava Smanjen priliv migranata u Bosnu i Hercegovinu pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Jutros u našoj zemlji oblačno vrijeme. U Srebrenikum, kao i u većem dijelu Bosne, pada slab snijeg, a i ponegdje u Hercegovini slaba kiša.

Temperature zraka u 07 sati (°C): Bjelašnica -7; Ivan Sedlo, Sokolac -4; Gradačac, Sarajevo, Tuzla, Zvornik -2; Bijeljina, Bugojno, Srebrenica -1; Banja Luka, Bihać, Prijedor, Sanski Most 0; Doboj, Livno 1; Široki Brijeg 3; Grude, Trebinje 5; Mostar, Neum 7;

Danas će u našoj zemlji preovladavati pretežno oblačno vrijeme. U Bosni povremeno sa slabim snijegom, a u Hercegovini sa slabom kišom. Padavine uglavnom prije podne. Vjetar slab do umejren sjeverni i sjeverozapadni. Dnevna temperatura od -3 do 3, na jugu od 5 do 11 ° C.

U Sarajevu oblačno, povremeno sa slabim snijegom. Dnevna temperatura oko 0 °C.

Objava U Srebreniku prvi ovogodišnji snijeg pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Podlegao je i drugi mladić usljed povreda zadobivenih u jutrošnjoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila na magistralnom putu Tuzla – Orašje u mjestu Čanići. 

Kako saznaje “Avaz”, preminuo je Ildahid Malkić, koji je upravljao Mercedesom. 

Podsjetimo, nesreća se dogodila jutros u 2:50 sati, kada su se sudarili Mercedes i autobus. 

Na licu mjesta je poginuo Irmel Arnautović, mladić iz naselja Tinja kod Srebrenika, dok su teške povrede zadobili njegov amidžić Anel Arnautović (29) i Ildahid Malkić, koji je podlegao na UKC-u Tuzla. Sva trojica su mlađe životne dobi.  (AVAZ)

Objava Preminuo i drugi mladić nakon teške saobraćajne nesreće u Čanićima pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Haris Zahirović, igrač mlađih kategorija u bečkom Rapidu, a koji vuče korijene iz Srebrenika odakle mu je otac, velika je nada ovog austrijskog kluba i reprezentacije BIH.

Zahirović se, osim u austrijskoj ligi, dokazao i u najboljem svjetlu predstavio na internacionalnim turnirima gdje je u pravilu bio najbolji igrač Rapida.

Dario Slomić, inače partner Federica Pastorella, koji je menadzer Lukakua, Contea i mnogih drugih, uz suglasnost Harisovih roditelja brine o karijeri perspektivnog ofanzivca Zahirovića. 

– Imamo, između ostalih, ponude Chelsea , Inter i Borussie Dortmund, koji su zainteresovani za Harisa Zahirovića. Radim na tome, zajedno s Harisovim roditeljima da odaberemo pravi klub gdje će njegovi kvaliteti još više doći do izražaja-, kaže Dario Slomić, Harisov menadžer i savjetnik.

Mladi Zahirović prošle sedmice pozvan je i u kamp za U-16 reprezentativce BIH, čiji je je novi selektor Nermin Šabić, a ukoliko se izbori za mjesto u reprezentaciji, igrat će kvalifikacije za Evropsko prvenstvo. (inmedia.ba)

Objava Haris Zahirović, porijeklom iz Srebrenika, ima ponude Chelsea , Intera, Borussie Dortmund… pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Firma za proizvodnju konzumnih jaja ”Agreks” iz Donjeg Žabara izvezla je prve količine od 302.400 komada konzumnih jaja za industrijsku proizvodnju na tržište EU, odnosno za jednu hrvatsku firmu.

Direktor ”Agreksa” Predrag Miličić rekao je da će sljedeće sedmice istu količinu jaja isporučiti još jednoj hrvatskoj firmi sa kojom su, takođe, sklopili ugovor.

”Naše su procjene da će u ovim prvim mjesecima za sada to biti tržište, odnosno fabrike Hrvatske. Uporedo pregovaramo sa još dvije fabrike iz Austrije i Italije”, istakao je Miličić.

On je podsjetio da je ”Agreks” jedina firma u BiH koja je 24. decembra prošle godine dobila zvaničnu potvrdu iz Brisela da je na listi izvoznika jaja za industrijsku preradu iz BiH, te da su početkom ove godine pokrenuli prve poslove.

On je napomenuo da ovaj poslovni korak za firmu znači mnogo jer su dobili priliku da nastupe na tržištu sa 500 miliona ljudi, što podrazumijeva da su prošli sve provjere domaćih i evropskih institucija.

”Tako veliko tržište otvara nam mogućnosti. Planiramo proširenje kapaciteta. Sada imamo kaveznu i proizvodnju u slobodnom držanju, a u ovoj godini se spremamo i za takozvanu ”fri renč” ili natura proizvodnju koja podrazumijeva hranjenje kokošaka u potpuno prirodnom ambijentu”, istakao je Miličić.

(RTV Slon/Biznisinfo.ba)

Objava BiH izvezla u EU prve količine konzumnih jaja za industrijsku proizvodnju pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Jedna osoba je poginula a dvije su teško povrijeđene u saobraćajnoj nesreći koja se jutros u 2:50 sati dogodila na magistralnom putu Šićki Brod – Srebrenik u naselju Čanići, nove su informacije iz Ministarstva unutrašnjih poslova TK. U nesreći su učestvovali putničko motorno vozilo i autobus.

Ljekar Službe hitne medicinske pomoći Doma zdravlja Tuzla smrt je konstatovao na mjestu događaja, a dvije povrijeđene osobe iz putničkog motornog vozila su prevezene u Univerzitetski klinički centar Tuzla i zadržane su na liječenju. (rtv slon)

Objava Čanići – jedna osoba poginula, dvije teže povrijeđene pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom za novembar 2019. godine u Federaciji BiH iznosila je 932 KM i nominalno je niža za 1,1 posto, a realno za 1,4 posto u odnosu na prethodni mjesec.

U odnosu na isti mjesec godinu ranije, prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom za novembar 2019. godine nominalno je viša za 2,8 osto, a realno za 2,6 posto.

Prosječna mjesečna isplaćena bruto plaća po zaposlenom za novembar 2019. godine u Federaciji BiH iznosila je 1.436 KM i nominalno je niža za 1,0 posto, a realno za 1,3 posto u odnosu na prethodni mjesec, pokazuju novi podaci  Federalnog zavoda za statistiku.

U odnosu na isti mjesec godinu ranije, prosječna mjesečna isplaćena bruto plaća po zaposlenom za novembar 2019. godine nominalno je viša za 2,9 posto, a realno za 2,7 posto.

U novembru 2019. ukupan broj zaposlenih u Federaciji BiH iznosio je 536.210. U odnosu na prethodni mjesec ukupan broj zaposlenih je ostao na istom nivou. (RTV SLON)

Objava Prosječna neto plaća u FBiH 932 KM, a bruto 1.436 KM pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Međunarodna organizacija za migracije (IOM) objavila je na svojoj zvaničnoj stranici da su nešto više od 40 miliona eura (skoro 80 miliona KM) donirale međunarodne agencije za rješavanje migrantske situacije u BiH.Riječ je o donatorskim sredstvima koja obuhvataju period nešto manji od dvije godine, tačnije od juna 2018. do marta 2020. godine.

U izvještaju IOM-a je navedeno kako su najviše novca donirale međunarodne evropske organizacije i to 3,7 miliona eura (više od 7 miliona KM), nakon nje slijedi Razvojna banka Vijeća Evrope sa 1,5 miliona eura (oko 3 miliona KM) i Ambasada Švicarske koja je donirala 1,3 miliona eura (nešto više od 2 miliona KM).

Novac su donirale i katarska humanitarna organizacija “Qatar Charity” i Britanska ambasada u Sarajevu.

U izvještaju je navedeno i to gdje su sva sredstva utrošena. Najviše novca tačnije, nešto više od 30 miliona eura (oko 60 miliona KM), što je 75 posto doniranih sredstava, potrošeno je u humanitarnu pomoć koja podrazumijeva nabavku hrane i vode, prehrambenih proizvoda, higijenskih proizvoda, zatim smještajno zbrinjavanje, kao i pružanje zdravene zaštite, ali i upravljanje centrima u kojima borave migranti.

Najmanje novca ide u administrativne troškove 1,4 miliona eura (skoro 2 miliona KM), a ostala novčana sredstva raspoređena su za uspostavljanje novih prihvatnih centara i to 5 miliona eura (oko 10 miliona KM) i za podršku institucijama BiH 3,7 miliona KM (skoro 8 miliona KM).

Od juna 2018. do decembra 2019. godine u BiH je stiglo 30,7 miliona eura (nešto više od 60 miliona KM) donatorskih sredstava, od čega je potrošeno 20,6 miliona eura (nešto više od 40 miliona KM). Prema izvještaju IOM-a najviše je novca utrošeno na uspostavljanje prihvatnih centara i to 9 miliona eura (oko 18 miliona KM), kao i na humanitarnu pomoć 8,3 miliona eura (skoro 17 miliona KM).

Trenutno u Kantonu Sarajevo migranti borave u dva prihvatna centra i to u kasarni u Blažuju i Ušivku kod Hadžića.

Prije nekoliko dana grupa od 170 migranata prebačena je iz Ušivka u kasarnu Blažuj. Radi se o migrantima koji su prije Ušivka bili smješteni u Vučjaku, improviziranom kampu kod Bihaća.

Očekuje se da u narednom periodu još 200 migranata bude premješteno na ovu lokaciju. Kasarna u Blažuju još nije u potpunosti spremna i očekuje se da svi radovi budu završeni do 25. januara ove godine kako bi u njoj moglo biti smješteno što više ljudi dok je hladno vrijeme. (KLIX)

Objava 80 miliona KM za rješavanje migrantske krize pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

U Tuzli će danas na Trgu Slobode u 17 sati biti održani protesti građana zbog enormno visoke zagađenosti zraka, a podaci s mjernih stanica u gradu i jutros pokazuju prekomjerne vrijednosti štetnih PM čestica.

Trenutne izmjerene vrijednosti polutanata na mjernim stanicama u Tuzli su u dozvoljenim satnim vrijednostima, dok su štetne čestične materije (PM) tri puta iznad dozvoljene granice. Primjerice, trenutno je kod Robne kuće Tuzlanska izmjereno 200 mikrograma po metru kubnom što je četiri puta iznad dozvoljene granice.

Zbog sve lošijeg stanja u pogledu aerozagađenja, proteste u Tuzli će organizirati nekoliko nevladinih organizacija koje smatraju da institucije, posebno gradske vlasti, hitno trebaju početi realizaciju mjera koje su stručnjaci ranije predložili.

Provedba mjera, smatraju ekolozi i stručnjaci okolinske sigurnosti, može već sada početi s obzirom da postoje sredstva koja na godišnjoj razini prelaze pet miliona KM na osnovu odštete od aerozagađenja, a koje Gradu Tuzla daje Elektroprivrede BiH.

Također, i Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH uplaćuje oko milion KM na račun Grada Tuzla na osnovu odštete koje za aerozagađenje uplaćuju veliki zagađivači.

Sredstva za mjere povećanja energijske efikasnosti se mogu osigurati iz Budžeta Vlade TK, iz Fonda za zaštitu okoliša Federacije BiH te iz evropskih fondova. Procjene stručnjaka govore da bi se kreditom od 30 miliona KM mogla izvršiti potpuna toplifikacija Tuzle, a što bi dovelo do smanjenja aerozagađenja.

Na posljedice prekomjernog zagađenja zraka na ljudsko zdravlje, upozoreno je jučer na pres-konferencije Klinike za plućne bolesti Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla na kojoj je rečeno da je sve veći broj pacijenata s bolestima respiratnog sistema, kao i da je povećan broj oboljelih od karcinoma pluća u TK. (RTV SLON)

Objava Danas u Tuzli protesti građana zbog aerozagađenja pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Vozači i automehaničari širom svijeta 15. januar obilježavaju kao svoj dan. Po kiši, magli, snijegu, poledici ili žegi, usijanom asfaltu, upeklom suncu, danju, ali i noću i praznicima, kad ih njihovi najmiliji najviše žele i kad svi drugi odmaraju, oni plove asfaltnim prostranstvima, nemaju pravo na nepoznavanje puta, jezika, kulture i običaja.

Od 1960. godine kada je Josip Broz Tito postao počasni član Saveza vozača Jugoslavije, 15. januar se i kod nas obilježava kao dan vozača i automehaničara. Nakon rata na prostorima bivše Jugoslavije tradicija je sačuvana tek u jednom dijelu naše zemlje. (RTV SLON)

Objava Vozači i automehaničari danas slave svoj dan pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Bosna i Hercegovina je zaključno sa novembrom 2019. izvezla robe u vrijednosti 10.975.613.449 KM ili 8.032.665.825 kilograma, govore podaci Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine.

Najviše smo izvozili u Njemačku i to 1.580.232.267 KM. Slijede Hrvatska 1.343.984.206 KM i Srbija 1.256.775.793 KM.

Uvoz BiH u 2019. godini iznosi je 18.255.150.848 KM, odnosno 9.664.985.251 kg.

Najviše robe smo uvozili iz Hrvatske i to 3.241.498.957 KM ili 2.471.473.896 kg, Srbije 2.543.790.774 KM ili 1.774.093.972 kg, Slovenije 1.639.216.470 KM ili 513.610.944 kg. Na četvrtom mjestu država iz kojih smo uvozili je Njemačka sa uvozom od 1.636.037.574 KM ili 246.572.462 kg.

(RTV Slon/Akta.ba)

Objava BiH najviše izvozi u Njemačku, a uvozi iz Hrvatske i Srbije pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Vlada TK na današnjoj sjednici razmatra, između ostalog, i Program rada Vlade Tuzlanskog kantona za 2020. godinu.

Također, Vlada danas donosi Odluku o raspisivanju Javnog oglasa  za nominiranje kandidata za upražnjene pozicije članova Nadzornog Javnog preduzeća “Šume Tuzlanskog kantona” d.d. Kladanj, kao i Odluku o raspisivanju i utvrđivanju teksta Javnog oglasa radi popunjavanja upražnjenih pozicija predsjednika i dva člana Upravnog odbora JU Služba za zapošljavanje Tuzlanskog kantona.

Objava Vlada TK danas razmatra Program rada za 2020. godinu pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Poskupljenje proizvoda i usluga mogli bi očekivati građani Bosne i Hercegovine ukoliko bi se stopa poreza na dodanu vrijednost (PDV) povećala, kao što se razmatralo proteklih godina.

Novoimenovani predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Zoran Tegeltija najavio je da je spreman za taj potez. Istovremeno, smanjenje fiskalnog opterećenja na rad, čime bi se povećale plate radnicima, se nije desilo.

Trenutno je pripremljen prijedlog zakona o PDV-u, na kojem je radila Uprava za indirektno oporezivanje BiH kako bi uskladila odredbe sa Direktivama Evropske unije, ali u njemu se ne spominje povećanje stope.

Međutim, prijedlog zakona mora proći i Vijeće ministara BiH a zatim i glasanje u Parlamentu BiH, tako da će se o njemu još raspravljati.

”U predloženom tekstu zakona koji se sada nalazi u proceduri nema ništa vezano za promjenu stope PDV-a. Ono što je definisano u Reformskoj agendi za period od 2015. do 2018. godine je mogućnost izmjene PDV-a, kao dio politike smanjenja opterećenja rada kako bi se došlo do povećanja plata i smanjila zbirna stopa doprinosa poslodavcima. Danas oko toga, koliko ja znam, ne postoji gotovo, pa nikakva saglasnost unutar partija u Federaciji, ali sve teme, od rasterećenja privrede, pa do bilo kakvih drugih zakonskih propisa, naći će se pred premijerima entiteta”, rekao je Tegeltija.

Posljednjih godina u javnosti su se mogle čuti rasprave o povećanju PDV-a sa 17 na 19 posto. Međutim, ekonomisti tvrde da nema nikakve realne osnove za to.

”Prije svega nemamo nikakve jasne analize kada je u pitanju povećanje PDV-a, a s druge strane posljednjih godina primjetan je rast naplate prihoda po odnosu indirektnih poreza, konkretno PDV-a”, kaže Admir Čavalić, ekonomski analitičar, dodajući da se to desilo i zbog reformskih poteza jer se na svim nivoima u BiH više radilo na naplati putem pojačanih inspekcija.

S druge strane, samo povećanje PDV-a uvijek se vezalo za smanjenje fiskalnog opterećenja na rad, što se dosada nije desilo.

”Znači ostale bi iste neto plaće, i u tom smislu imali bismo siromašne radnike male platežne moći a s druge strane došlo bi posljedično do rasta cijena i usluga”.

BiH, Kosovo i Danska 

U javnosti su se mogli čuti pozivi i za uvođenjem diferencijalne stope PDV-a, koja postoji naprimjer u Hrvatskoj i Srbiji.

Opća stopa PDV-a u Hrvatskoj od 2012. iznosi 25 posto, dok se za određene proizvode i usluge primjenjuju niže stope od 13 i pet posto.

Međutim, s prvim danom 2020. godine na snagu je stupio novi zakon kojim se opća stopa u Hrvatskoj nije smanjila za jedan posto kako je najavljeno, ali su uvedene druge mjere. Ugostitelji su počeli primjenjivati sniženu stopu PDV-a od 13 posto, što smatraju poticajem za razvoj turizma.

Također, za mlade do 25 godina poslodavci u Hrvatskoj od sada neće plaćati porez na dohodak, a za one do 30 godina – plaćat će polovinu iznosa, čime se želi povećati nezaposlenost mladih.

U Srbiji postoji opća stopa PDV-a od 20 posto te posebna od 10 posto koja se primjenjuje na osnovne namirnice, lijekove, udžbenike, prijevoz putnika…

BiH, Kosovo i Danska su tri jedine zemlje u Evropi koje nemaju diferencijalnu stopu PDV-a.

”Zašto Kosovo i BiH nemaju, pa zato što smo mi specijalne države u smislu uticaja međunarodnog faktora. Konvertibilna marka i PDV su rezultati rada međunarodne zajednice, da smo se mi pitali o tome ne bismo imali ovo što danas imamo”, objašnjava Čavalić.

Šta je potrebnije – internet ili hljeb

Prema njemu, različite stope PDV-a, kao ni povećanje, ne bi bile dobre za BiH, jer bi to više bila populistička mjera.

”Ako se pita struka, jedinstvena stopa bilo kojeg poreza, naročito PDV-a, je dobra stvar. Ako je društvo demokratsko, usljed same prirode demokracije, odnosno mandata vlasti od nekoliko godina i populističkih poteza, onda se ta diferencijalna stopa izglasa pod pritiskom javnosti, političkih partija ili određenih grupacija koje potpadaju pod nižu stopu diferencijacije. Međutim, ekonomski to nema puno smisla”, smatra Čavalić.

Dodaje da bi su tu prvo postavilo pitanje šta su nužna sredstva koja bi trebala imati nižu stopu PDV-a.

”Neke države naprimjer žele da internet proglase ljudskim pravom, jer možda internet sada više vrednujemo nego nešto drugo. Naprimjer, neko ne jede hljeb i može bez njega, ali ne može bez interneta”.

Međutim, po njemu je ključni problem što nema garancije da će doći do pada cijena, iako naprimjer dođe do smanjenja PDV-a na 10 posto u slučaju osnovnih namirnica.

”Ako je hljeb sada tri marke nema garancije da će on biti snižen, to određuje tržište i ne može se zakonski trgovac primorati da spusti cijene. Također, može doći i do povećanje fiskalne manipulacije, kao kada je ranije postojao porez na promet, prije PDV-a, kad je BiH imala najveći uvoz dječijih plena na Balkanu, ne zato što smo imali veću stopu nataliteta, nego zato što su tada pelene oslobođene plaćanja poreza. Vrlo brzo ćemo imati više manipulacija u smislu da će se neke robe prebacivati u ono što im nije namjena”, kaže Čavalić, dodajući i da bi u slučaju diferencijalne stope, zbog složenijeg sistema, trebalo uvesti više inspektora i promjeniti informatičku infrastrukturu.

Poslodavci nezadovoljni

Za poslodavce u BiH predložene izmjene zakona o PDV-u nisu u interesu povećanja likvidnosti kompanija i poboljšanja  poslovnog ambijenta, niti će doprinijeti kvalitetnijem uređenju oblasti indirektnih poreza i rastu prihoda.

Saša Aćić, direktor Unije udruženja poslodavaca bh. entiteta Republike Srpske, kaže da je ključni zahtjev poslodavaca u cijeloj BiH da se pomjeri rok plaćanja PDV-a sa desetog na posljednji dan u mjesecu.

”Neki početni zahtjev je bio da to bude 30-tog u mjesecu, ali u ovom slučaju mislimo je korektan prijedlog udruženja poslodavaca i FBIH i RS da se ide na sukcesivno pomjeranje, odnosno da se rok pomjera u narednom periodu za nekoliko dana, što bi u nekom prvom talasu moglo biti 15-tog u mjesecu, a ono što bi možda bilo zadovoljavajuće za poslovnu zajednicu da taj neki konačni datum pomjerimo na 20-ti u mjesecu, što bi u svakom slučaju olakšalo funkcionisanje kompanija u RS-u, FBiH i Brčko distriktu”, objašnjava Aćić.

Također, dodaje, poslodavci traže i da se poveća prag za obaveznu registraciju malih kompanija sa postojećih 50.000 na 75.000 KM, odnosno prag na osnovu kojeg oni ulaze u sistem PDV-a.

”Ono što mi generalno sugerišemo Upravi za indirektno oporezivanje je da se unaprijedi komunikacija između poslovnih subjekata i same Uprave, a to je nešto smo već u proteklom mjesecu uradili”.

Međutim, Aćić ističe da poslodavci do sada nisu učestvovali u kreiranju prijedloga zakona.

”Naš ključni zahtjev, a to su i obaveze prilikom donošenja propisa ovakvog tipa i njihovog usklađivanja sa direktivama EU, da je apsolutno uključenost poslovne zajednice nužna i mi očekujemo nakon sastanka sa predsjedavajućim Savjeta minisatara BiH da će se ta praksa uvesti i da ćemo mi u narednih mjesec-dva doći u poziciju da zajedno sa Upravom, uređivačima propisa, odnosno Ministarstvom finansija BiH da dođemo u poziciju da napravimo naprihvatljivije rješenje i za građane i za poslovu zajednicu i generalno za državu”.

(RTV Slon/Al Jazeera Balkans)

Objava Očekuje li Bosnu i Hercegovinu povećanje stope PDV-a? pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.