Arhiva oznaka: srebrenik

U okviru projekta EU4BusinessRecovery, koji finansiraju Evropska unija i Savezna Republika Njemačka, danas je objavljen Javni poziv za učešće u programu tehničke podrške i dodjele bespovratnih sredstava u okviru mjere podrške investicijama u svrhu unapređenja zaštite i sigurnosti na radu (uključujući mjere zaštite od Covid-19) u sektoru poljoprivrede u Bosni i Hercegovini.

Kroz ovaj javni poziv, vrijedan 600 hiljada KM, Evropska unija omogućit će učešće poslovnih subjekata u programu edukacije, tehničke i finansijske podrške vezano za zaštitu i sigurnost na radu. Nakon učešća u edukaciji i tehničkoj podršci projekta, preduzeća će biti kvalificirana za finansijsku podršku investicijama od 10.000 do 30.000 KM, koja će biti usmjerena na implementaciju preporučenih mjera za unapređenje zaštite i sigurnosti na radu (uključujući Covid-19 mjere).

Odabrana preduzeća dobit će besplatno učešće u edukaciji o zakonskim aspektima i značaju primjene mjera zaštite i sigurnosti na radu. Dodatno, preduzećima će biti pružena tehnička podrška u oblastima procjene postojećeg stanja za zaštitu i sigurnost na radu, ispitivanja uslova radne sredine i preporuka za unapređenje uslova radne sredine, izrade akta o procjeni rizika za svako radno mjesto, izrade internog akta o zaštiti na radu zajedno sa prijedlogom potrebnih sredstava za zaštitu i sigurnost na radu i/ili edukaciju uposlenika o zaštiti i sigurnosti na radu. Pomenuta tehnička podrška će biti pružena u skladu sa individualnim potrebama preduzeća.

Na javni poziv mogu se prijaviti obrti, preduzetnici, zadruge, mikro, mala i srednja preduzeća koja su registrovana najkasnije godinu dana prije objave ovog Javnog poziva i bave se primarnom poljoprivrednom proizvodnjom ili preradom poljoprivrednih proizvoda i sirovina. Za svaki projekat podnosilac prijave mora osigurati vlastito sufinansiranje u iznosu od minimalno 15 posto ukupnog iznosa prihvatljivih troškova predložene investicije. Javni poziv sa pratećom dokumentacijom dostupan je direktno putem web stranice eu4business.ba.

Svi zainteresovani za učešće u javnom pozivu prijave sa potrebnom dokumentacijom trebaju dostaviti putem online platforme javnipoziv.undp.ba od 28. novembra do 23. decembra ove godine.

Realizacijom tih investicija nastoji se podržati modernizacija poljoprivredno-prehrambenog sektora i poboljšanje ruralne ekonomije. Glavni cilj je osigurati opstanak mikro, malih i srednjih preduzeća u važnim privrednim sektorima Bosne i Hercegovine kako bi se smanjili negativni učinci izazvani pandemijom Covid-19. Projekat EU4BusinessRecovery daje važan ekonomski i socijalni doprinos u područjima higijene i zaštite na radu, sigurnosti radnih mjesta, te inovacijama proizvoda i digitalizaciji.

Projekat finansiraju Evropska unija i Savezna Republika Njemačka, a provodi Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) u Bosni i Hercegovini (BiH) u partnerstvu sa Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH i Međunarodnom organizacijom rada (ILO), saopćeno je iz UNDP-a.

Objava Objavljen javni poziv – 600 hiljada KM za unapređenje zaštite i sigurnosti na radu u poljoprivredi pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Slučaj prijave lažne dijagnoze koja je propisana pacijentu Doma zdravlja Kantona Sarajeva, digao je veliki uzbunu i postavio pitanje o sigurnosti liječenja pacijenata. Iz Doma zdravlja KS i Zavoda za zdravstveno osiguranje KS poručuju da su izvršili provjere i da nema razloga za paniku. Sve slučajeve, a sumnjivih zloupotreba koje se ne tiču samo lažne dijagnoze, prijavljene su nadležnim institucijama. Istaknuto je kako nije riječ o “masovnoj pojavi” niti je bilo “provaljivanja u sistem”.

“U ponedjeljak smo zaprimili prijavu pacijenta koji je tražio hitnu provjeru jer tu terapiju ne prima. Ne možete koristiti jedan period inzuline pa ne koristiti. Utvrđeno je da se ovo vršilo u periodu april-septembar 2021. godine. Zavod je odmah poduzeo aktivnosti na provjerama. Pretpostavljam da je doktorica koja je imala prva saznanje da je podnijela prijavu prema svojoj zdravstvenoj ustanovi”, navela je za N1 Lejla Brčić, pomoćnica direktora ZZO KS.

Pribavljanje nelegalne imovinske koristi

Portparol Arman Šarkić kazao je za N1 kako su u posljednjih godinu dana registrovana četiri slučaja zloupotrebe sistema.

“Sve ćemo uraditi da ovo ne utiče na naš imidž. Posljednje što nam treba da nam neki neodgovorni pojedinac ili pojedinci protupravnim radnjama, gdje je očigledno pribavljanje nelegalne imovinske koristi, naruši ugled. Mi smo potpuno jedna strana protivi i na raspolaganju smo istražnim organima. U ambijentu pika korone, da koristite tu situaciju za ove radnje je ispod svakog etičkog i moralnog kodeksa”, rekao je Šarkić.

Brčić ističe da nije došlo do “provaljivanja u sistem”.

“Riječ je ili o dogovoru pojedinaca ili nepažljivom korištenju pristupne šifre ljekara. A neko je morao i realizirati ove recepte jer znamo da ih ne možete podići bez zdravstvene legitimacije. Vrlo je jasno da je ovdje postojao dogovor između nekog broja osoba. Zabrinjava što se nije razmišljalo na koje način se ugrožava zdravlje pacijenta. Čovjek kojem je pripisana dijagnoza dijabetesa i to može da utiče na njegov tretman da mu se ugrozi život i zdravlje. Zavod izvrši ispitivanje. Kontrolori Zavoda izašli na teren i u petak je sva dokumentacija predata nadležnim organima”, rekao je Brčić.

Nije bilo hakerskih napada

Tužilaštvo i policija obaviješteni su o svim slučajevima, ali Šarkić kaže da se do sada nije puno uradilo te izrazio nadu kako će se ovim slučajem koji je izašao u javnost svemu pristupiti ozbiljnije.

“Uradili smo maksimalno što smo mogli. Nije bilo hakerskih napada s vana. Stvar je unutrašnje kontrole i šifri koje svaki ljekar dobije od Zavoda, on mora pažljivo postupati sa šifrom. Imamo ljude legaliste koji časno i pošteno rade posao i ove koji to rade. Vrlo precizno se može ustanoviti s kojeg kompjutera, koji dan i vrijeme se to desilo. Informatičari to mogu odrediti”, kazao je Šarkić.

Poručeno je kako će svi biti otkriveni i sankiconisani.

Cijena inzulinske jedinice do 250 KM

Govoreći o motivu za ovakvu zloupotrebu, Šarkić navodi kako je cijena inzulinske jedinice između 200 i 250 KM.

“Ako zaista imate dijabetes pokriveni ste osiguranjem. Ukoliko niste, onda je napravljen prostor za malverzaciju i ostvarivanje protupravne imovinske koristi. Vidjeli smo i na internetu da se inzulin prodaje ‘u druge svrhe’, pa tako na jednoj stranici oglašavaju da se koristi za uljepšavanje tijela”, rekao je Šarkić.

Da li pacijenti trebaju otići u domove zdravlja i provjeriti svoje kartone?

“To bi bio najgori scenarij u vremenu širenja virusa. Imamo 150 novih respiratornih infekcija, a u najavi je i sezonska gripa. Moramo u narednim danima pronaći najbolji model, nema potrebe za dizanjem panike”, poručio je Šarkić.

N1

Objava Nemoralni ljekar se “bogatio” zloupotrebom: Inzulinska jedinica košta do 250 KM pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Građani svoju glad plaćaju skupo, dok strukture vlasti jedu jeftino. To je jezik naše stvarnosti sa sociološkog aspekta.

Služba za zajedničke poslove institucija Bosne i Hercegovine nedavno je objavila dodatak planu javnih nabavki koje su za ovu godinu planirane u iznosu od oko osam miliona KM. U teškom periodu inflacije to je prst u oko građanima koji jedva sastavljaju kraj s krajem.

Ove jeseni građani Bosne i Hercegovine su morali odlučivati između frižidera, nabavke ogrjeva i nove jakne ili cipela za svoju djecu koja kreću u školu. Istovremeno, vlast pokazuje svu bahatost bez osjećaja za teško stanje u kojem se nalaze oni koji ih biraju, kažu građani, javlja BHRT.

Da će se i dalje dobro i povoljno jesti pokazuju javne nabavke institucija Bosne i Hercegovine. Prema Planu javnih nabavki za 2022. godinu, za meso je planirano 715.000 KM od čega za nabavku, kako je naznačeno, svježeg telećeg, junećeg i jagnjećeg mesa planirano je 560.000 KM, za svježe pileće meso 155 hiljada, a za nabavku začina 35 hiljada KM.

– Ova vlast ponovo pokazaju svu bezosjećajnost za realan svijet u kojem žive građani ove zemlje. I to nije ništa novo, samo je posebno iritantno ili bezobrazno u ovom preiodu, nakon dvije god pandemije, nakon ogromne inflacije zbog rata u Ukrajini, nakon poskupljenja svih životnih namirnica, da ova vlast barem deklarativno ili simbolično pokaže da malo štedi, kaže Siniša Vukelić, urednik portala Capital.ba.

Građani svoju glad plaćaju skupo, dok strukture vlasti jedu jeftino. To je jezik naše stvarnosti sa sociološkog aspekta.

– Sve to što mi vidimo, kao građani što doživljavamo, što nam se događa, vide to i političari i znaju to i ne tiče ih se, ne dotiče ih se, nemaju ni simpatije, a kamoli empatije. Pri tome imate još paradoksalniju stvar, sve to vjerski lideri vide i uporno šute. Nikada nisu javno pitale te strukture šta to radite od naroda, poručuje sociolog Esad Bajtal.

U planiranju javnih nabavki institucija Bosne i Hercegovine ne postoji ništa sporno. Plan je uredno objavljen na stranici institucija i u skladu sa zakonom, kaže urednik portala “Pratimo tendere” Slobodan Golubović.

– Ono što možemo zapravo reći jeste da je sve u granicama zakona, za sada, tvrdi Golubović.

Od ranije u javnom sektoru postoji praksa da se ne vodi računa o novcu poreskih obveznika, odnosno građana Bosne i Hercegovine. Da li se mogla praviti ušteda pogotovo sada u vrijeme inflacije, pada životnog standarda građana i problema koje imaju privrednici, da, ističu ekonomisti. To rade zemlje Zapada, sugerišu svojim građanima i, s druge strane kreću od sebe. Prvo rade uštede na nivou vlada, a u Bosni i Hercegovini?

Objava Sva bahatost naše vlasti: Za meso će platiti 715.000 KM, začini će koštati 35.000 pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović posjetio je nanu Fatu Orlović i u srdačnom razgovoru zaželio joj brz oporavak.

Bećirović je tokom susreta naglasio da je nana Fata Orlović simbol borbe za pravdu.

“Nana Fata je bosanska heroina. Njena ustrajnost i borba za svoju rodnu grudu mogu nam svima biti za primjer. Nana Fata Orlović uvijek je imala moju podršku, i tako će biti i u budućnosti. U svojoj borbi za pravdu nana Fata je postala simbol borbe za pravedno društvo. Ona je zaslužila podršku svih dobronamjernih ljudi”, rekao je Bećirović.

Nana Fata Orlović je zahvalila Bećiroviću na posjeti i na dosadašnjoj podršci u borbi za njena ljudska prava. Kazala je da je on jedan od rijetkih zvaničnika koji joj redovno dolazi u posjete i pruža ljudsku podršku, saopćeno je iz Predsjedništva BiH.

Objava Denis Bećirović posjetio nanu Fatu Orlović pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Svjetski dan sjećanja na žrtve u cestovnom saobraćaju obilježava se svake treće sedmice u novembru.

Ovogodišnja globalna tema odnosi se na UN Desetljeće akcije za cestovnu sigurnost (2021- 2030), sa pojačanom aktivnosti i ciljem da se u narednoj godini smanji broj poginulih i teško povrijeđenih u saobraćajnim nezgodama za 50%.

Prema statističkim podacima od nadležnih institucija (FMUP, MUP RS, MUP Brčko Distrikta, MUP kantona), na bosanskohercegovačkim putevima u protekloj 2021. godini dogodilo se ukupno 30.238 saobraćajne nezgode od kojih je zabilježeno 6.931 saobraćajnih nezgoda sa poginulim i povrijeđenim osobama, te 23 307 saobraćajnih nezgoda sa materijalnom štetom.

U saobraćajnim nezgodama u Bosni i Hercegovini u protekloj 2021. godini, život je izgubilo 255 osoba, dok je 1.471 osoba zadobila teže tjelesne povrede a 8.328 pretrpjelo lakše tjelesne povrede. Najveći broj saobraćajnih/prometnih nezgoda zabilježen je na ulicama u naselju, a zatim na magistralnim cestama, onda slijede lokalni, pa regionalni. U protekloj 2021. godini najmanji broj saobraćajnih/prometnih nezgoda dogodio se na autocesti.

Cilj obilježavanja Dana sjećanja je i skretanje pažnje javnosti na statistiku, najčešće uzročnike, posljedice i troškove saobraćajnih nezgoda, ali i ukazivanje na preduzimanje mjera koje mogu uticati na smanjenje broja saobraćajnih nezgoda.

Svjetski dan sjećanja na žrtve cestovnog saobraćaja (WDR – The World Day of Remembrance for Road Traffic Victims) posvećen je sjećanju na milione poginulih u saobraćaju širom svijeta i izražavaju suosjećanja porodicama žrtava. Obilježava se već 27 godina širom svijeta, a Ujedinjene nacije su 2005. godine usvojile Rezoluciju kojom pozivaju na obilježavanje tog dana.

Objava U 2021. godini u BIH 30.238 saobraćajnih nezgoda sa 255 poginulih pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Svjetski dan djece obilježava se svake godine 20. novembra jer je toga dana 1989. godine usvojena Konvencija o pravima djeteta. Kao međunarodni dokument Ujedinjenih naroda, Konvencija sadrži univerzalne standarde koje države moraju jamčiti svakom djetetu.

Konvenciju je do danas potpisalo 196 zemalja, čime je postala najbrže i najšire prihvaćen sporazum na području međunarodnih ljudskih prava u povijesti. Time je svijet dao obećanje da će svoj djeci biti osigurana jednaka prava te da će učiniti sve kako bi se zaštitila i osigurala njihova prava na preživljavanje, razvoj, učenje i razvijanje do punih potencijala, bez diskriminacije.

Prije 33 godine svijet se ujedinio u želji da zajedno stvaramo svijet kakav zaslužuju djeca. Svijet u kojem će svako dijete imati priliku rasti, učiti, razvijati svoje sposobnosti i talente, odrastati u obitelji, biti sigurno i zaštićeno.

U trenucima kada se mijenjao svjetski poredak, padao Berlinski zid, rađao internet – svijet se ujedinio u obrani djece i djetinjstva. 20. studenoga 1989. godine Generalna skupština Ujedinjenih naroda usvojila je Konvenciju o pravima djeteta, međunarodni dokument kojim se priznaju prava djece u cijelome svijetu.

Objava Danas je Međunarodni dan dječijih prava pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Danas u Dohi startuje 22. Svjetsko nogometno prvenstvo čiji je domaćin Katar, a koje će trajati do 18. decembra kada je na programu veliko finale.

Svjetsko prvenstvo bit će otvoreno duelom Katara i Ekvadora, koji je zakazan za 17 sati. Uoči ovog susreta bit će upriličena i svečana ceremonija otvaranja, koja će uveličati start Mundijala.

Od utorka, pa do kraja takmičenja po grupama igrat će po četiri utakmice dnevno i to u terminima od 11, 14, 17 i 20 sati po srednjoeuropskom vremenu. 

Od 64 utakmice na Svjetskom prvenstvu 2022. u Kataru naša državnoj televiziji – BHRT, prenosit će njih 46. Preostalih 18 mečeva će biti direktno emitovano na Mojoj TV, koja je platforma BH Telecoma.

Finale je 18. decembra na stadionu Lusail, koji prima 80.000 gledalaca, od 18 sati po lokalnom, odnosno 16 sati po srednjoeuropskom vremenu.

Titulu svjetskog šampiona brani reprezentacija Francuske, koja je u finalu prethodnog Mundijala u Rusiji savladala Hrvatsku rezultatom 4:2. Radio Sarajevo

Objava Danas počinje Mundijal pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Taekwondoist Nedžad Husić, fudbaler Nemanja Bilbija i košarkaš Džanan Musa u najužoj su konkurenciji za nagradu za najboljeg sportistu Bosne i Hercegovine u 2022. godini.

Stručni žiri 22. jubilarnog Izbora najboljeg sportiste BiH, na sjednici u Banja Luci skratio je  liste nominovanih u svim kategorijama.

U najužoj konkurenciji za najbolju sportistkinju su plivačica Lana Pudar, biciklistkinja Lejla Njemčević i odbojkašica Dajana Bošković.

Žiri je analizirao i redukovao i listu u kategoriji za najbolju ekipu, te su u najužoj konkurenciji ženska odbojkaška reprezentacija BiH, Hrvatski športski klub Zrinjski i muška košarkaška reprezentacija BiH.

Laureat nagrade za najboljeg trenera biće Stevan Ljubičić (odbojka), Goran Grahovac (plivanje) ili Sergej Jakirović (fudbal).

Kandidatkinje za najperspektiviju sportistkinju BiH su Jana Đerić (kik boks), Emina Sipović (karate), Dragana Matić (biciklizam), Marija Jokić (taekwondo), Emina Omanović (atletika), Tea Kovačević (tenis), Merjema Kišić (odbojka). Za najperspektivnijeg sportistu konkuruišu Luka Pejić (karate), Anes Ćehajić (biciklizam), Emel Ljubuškić (biciklizam), Stefan Maksimović (rukomet) i Hamza Muharemović (atletika).

Nagrade će biti dodijeljene ukupno 12 kategorija a osim pomenutih tu su još nagrada za životno djelo, nagrada za razvoj sporta, nagrada za fer-plej – sportski uzor, najbolji sportista za osobe sa invaliditetom, najbolja ekipa u sportu osoba sa invaliditetom i Nagrada čitalaca.

Svečana manifestacija biće održana 23. decembra  u Sarajevu sa početkom u 20 časova.

RTV Slon/Fena

Objava Žiri Izbora najboljeg sportiste BiH skratio liste kandidata pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

U nedjelju,u Bosni i Hercegovini iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda najavljuju oblačno vrijeme. U Bosni sa slabom kišom. Na planinama može padati slab snijeg. U Hercegovini lokalni pljuskovi. Vjetar slab, u Bosni sjevernog i sjeveroistočnog smjera. U Hercegovini vjetar južnog i jugoistočnog smjera. Temperatura zraka većinom između 3 i 8°C, na jugu zemlje od 11 do 16°C.

I u ponedjeljak u Bosni i Hercegovini prije podne oblačno. Više kiše u jutarnjim satima, a do sredine dana se prognozira prestanak padavina. Na planinama će padati slab snijeg. U drugom dijelu dana smanjenje oblačnosti. Vjetar slab sjevernog i sjeverozapadnog smjera. U noći na utorak vjetar mijenja smjer na jugo. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 2 i 5°C, na jugu zemlje od 7 do 11°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 4 i 9°C, na jugu zemlje od 10 do 14°C, saopćeno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Objava Oblačno sa kišom do ponedjeljka pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Zbog planiranih radova na elektrodistributivnoj mreži doći će do prekida u snabdijevanju električnom energijom:

Dana 20.11.2022. godine (nedjelja) na području

1. Grada Gračanice u naseljima: Lukavica, Lukavica Rijeka, Stanić Rijeka, Klokotnica Polje, Dolić, Habibovići, Brđeni, Mrkani i Duje u vremenu od 08:00 do 16:00 sati.

Dana 21.11.2022. godine (ponedjeljak) na području

1. Grada Srebrenika:

– u ulicama: Reufa Hodžića, dio ulice Hazima Vikala, Dio ulice Ahmeta Džanića u vremenu od 09: 00 do 11:00 sati,

– u dijelu naselja Tinja Ilići u vremenu od 13:00 do 15:00 sati.

Objava Planska isključenja električne energije u TK pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Potrošačke cijene u Federaciji BiH su u oktobru 2022. godine u prosjeku porasle za 2,5 posto u odnosu na prethodni mjesec.

Cijene su porasle u odjeljcima – Stanovanje, voda, električna energija, plin i drugi energenti za 8,2 posto, Namještaj, kućanski uređaji i redovno održavanje kuće za 2,8 posto, Hrana i bezalkoholna pića za 1,8 posto, Prijevoz za 1,5 posto, Obrazovanje za 1,3 posto, Rekreacija i kultura za 1,1 posto, Odjeća i obuća za 1,0 posto, Restorani i hoteli za 0,7 posto i Zdravstvo za 0,6 posto. u Odjeljku Ostala dobra i usluge cijene su porasle za 0,4 posto i Alkoholna pića i duhan za 0,2 posto.

Cijene su pale u odjeljku u Komunikacije za 0,1 posto.

U oktobru 2022. u odnosu na isti mjesec 2021. godine, cijene su porasle za 19,1 posto (godišnja inflacija), podaci su Federalnog zavoda za statistiku.

Objava U oktobru u FBiH cijene porasle 2,5 posto pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Prije nešto manje od mjesec dana najavljeno je da će Vlada FBiH svojim uposlenicima isplatiti po 1080 KM jednokratne pomoći, što je realizirano uz isplati oktobarske plaće. Radi se o 7,7 miliona KM budžetskih sredstava.

Vlada Federacije BiH u oktobru je donijela odluku o izdvajaju sredstva u svrhu isplate jednokratne novčane pomoći zaposlenicima organa uprave i drugih organizacija koji plaću primaju putem jedinstvenog računa budžeta FBiH.

Jednokratnu pomoć nisu dobili izabrani dužnosnici, nosioci izvršnih funkcija i savjetnici dužnosnika.

Kako saznajemo, pomoć od 1080 KM radnicima u ministarstvima i drugim organima uprave FBiH isplaćena je uz oktobarsku platu.

Čini se kako je Vlada FBiH svojom uredbom kojom je poslodavcima ponuđena mogućnost da radnicima isplate jednokratnu novčanu pomoć u maksimalnom iznosu od 1080 KM do 31. decembra tekuće godine, najviše pomogla onima čije su plate svakako zagarantirane.

Važno je naglasiti da je Ekonomsko-socijalno vijeće FBiH kojeg čine Vlada FBiH, poslodavci i sindikati, posljednju sjednicu održalo 15. jula te da je ona prekinuta jer nije bilo dogovora o visini minimalne plaće u Federaciji BiH.

Uzaludni su pozivi sindikata da Vlada FBiH učini isplatu jednokratne pomoći radnicima u FBiH obaveznom kako bi se barem djelomično pomoglo radnicima čija su mjesečna primanja ostala ista u državi sa najvišom stopom inflacije u regionu.

Objava Službenicima koji platu primaju iz budžeta FBiH isplaćena pomoć u iznosu od 1.080 KM pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Uzorci su uzeti u jesenjim, zimskim, proljetnim i ljetnim mjesecima, zbog praćenja utjecaja različitih temperaturnih režima prilikom skladištenja i distribucije u maloprodaji, imajući u vidu da temperaturni uslovi mogu imati uticaja na razvoj hemijskih i mikrobioloških onečišćenja u ispitivanim uzorcima

Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine danas je u Sarajevu predstavio Izvještaj o Monitoringu prirodnih izvorskih, mineralnih i stolnih voda na području Federacije BiH, uzorkovanih u razdoblju od oktobra 2021. do septembra 2022. godine. Monitoringom je obuhvaćeno ukupno 70 uzoraka prirodnih mineralnih i izvorskih voda uzetih iz maloprodajnih objekata, od čega je 38 uzoraka ili 54 posto od domaćih proizvođača i 32, odnosno 46 posto, iz uvoza, javlja BHRT.

Monitoring je obavila Laboratorija Službe za zdravstvenu ekologiju Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine.

Uzorci su uzeti u jesenjim, zimskim, proljetnim i ljetnim mjesecima, zbog praćenja utjecaja različitih temperaturnih režima prilikom skladištenja i distribucije u maloprodaji, imajući u vidu da temperaturni uslovi mogu imati uticaja na razvoj hemijskih i mikrobioloških onečišćenja u ispitivanim uzorcima, navode iz Zavoda.

U okviru Monitoringa rađene su i analize u svrhu provjere parametara zdravstvene ispravnosti i kvalitete te provjere proizvođačke deklaracije: kationa (Natrij, Kalij, Kalcij, Magnezij, Željezo, Mangan i Amonij), aniona (Hidrogenkarbonati, Sulfati, Kloridi, Fluoridi, Nitrati, Nitriti, Fosfati i Cijanidi); te ostali parametari kvalitete (pH, električna provodljivost, oksidativnost, tvrdoća dH, suhi ostatak na 105 oC, suhi ostatak na 180 oC, ukupna mineralizacija, rastvoreni kisik i ugljični dioksid-CO2);

Isto tako, obavljane su analize na prisustvo teških metala (Arsen, Bakar, Kadmij, Krom, Nikl, Olovo, Cink i Selen) te mikrobiološki parametri (Fekalne koliformne bakterije, Escherichia coli, Fekalne streptokoke, Sulfidoreducirajuće klostridije i Pseudomonas aeruginosa).

Od 70 uzoraka različitih proizvođača:

-22 uzorka (31,4 posto) nisu na Popisu priznatih prirodnih izvorskih, mineralnih i stolnih voda koje se stavljaju na tržište u Bosni i Hercegovini, što ukazuje da nisu prošli postupak priznavanja od strane Agencije za sigurnost hrane BiH u skladu sa zahtjevima čl. 7. – 12. Pravilnika o prirodnim mineralnim i prirodnim izvorskim vodama, odnosno nemaju Rješenje o priznavanju prirodnih mineralnih i prirodnih izvorskih voda.

-11 (15,7 posto) uzoraka nije odgovaralo prema parametrima na proizvođačkoj deklaraciji tj. sadržaji aniona i kationa su utvrđeni u manjim koncentracijama u odnosu na deklarisane vrijednosti. Smanjene vrijednosti su bile za sljedeće parametre: Natrij (šest uzoraka), Kalij (jedan uzorak), Kalcij (dva uzorka), Magnezij (pet uzoraka), Sulfat (pet uzoraka), Klorid (sedam uzoraka), Bikarbonat (dva uzorka) i Fluorid (jedan uzorak).

-Sedam uzoraka (10 posto) nije odgovaralo prema mikrobiološkim parametrima zbog prisustva Pseudomonas aerugosa (četiri uzorka), Escherichia coli (tri uzorka). U jednom uzorku su pored Pseudomonas aeruginose izolirane i Fekalne streptokoke.

Monitoringom su obuhvaćene i analize PET boca za punjenje prirodne mineralne i prirodne izvorske vode na sadržaj Ftalata-organskih kemijskih spojeva koji se dodaju plastici u svrhu omekšavanja i oblikovanja tzv. plastifikatori ili omekšivači. Od analiziranih 20 uzoraka PET boca na plinskoj kromatografiji dobijene vrijednosti su bile u okviru maksimalno dozvoljenih.

Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine nastaviće s redovnim analizama prirodnih mineralnih i prirodnih izvorskih voda kroz saradnju s proizvođačima – subjektima u poslovanju s hranom, Upravom za inspekcijske poslove na federalnom i kantonalnom niovou, Agencijom za sigurnost hrane BiH, a sve u cilju unaprjeđenja zdravlja stanovništva kroz plasiranje na tržište kvalitetnih i sigurnih proizvoda u skladu sa zahtjevima pravilnika usklađenih s Direktivama EU, navodi se u zaključku Monitoringa.

Objava Analiza flaširanih voda u FBiH: U nekim uzorcima prisutne E. coli i fekalne streptokoke pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Navedeno je kako su za kršenje odluke kazne do 3.000 KM

Nedjelja je neradni dan u Čapljini, odlučili su vijećnici Gradskog vijeća Grada Čapljine.

Vijećnici lokalnog parlamenta usvojili su gotovo jednoglasno (s jednim suzdržanim glasom), Odluku o radnom vremenu objekata u kojima pravne i fizičke osobe obavljaju djelatnost na području grada Čapljine, kao i o neradnoj nedjelji.

Odlukom je utvrđen raspored radnog vremena u kojem mogu poslovati sve pravne i fizičke osobe koje se bave trgovinom na veliko i malo, ugostiteljstvom, djelatnosti putničkih agencija, obrtom i obrtničkim srodnim djelatnostima te organizatori koncerata i manifestacija i priređivača igara na sreću na području Čapljine.

Navedeno je kako su za kršenje odluke kazne do 3.000 KM.

U Odluci se navodi kako trgovine na veliko i malo u kojima se vrši promet prehrambenim proizvodima mogu odrediti radno vrijeme svakim danom od 6 do 22 sata, izuzev nedjeljom i državnim praznicima.

Ni trgovine na veliko i malo u kojima se vrši promet neprehrambenim proizvodima neće raditi nedjeljom, a njihovo radno vrijeme radnim danom je od 7 do 21 sat.

Nedjeljom, blagdanima i neradnim danima omogućit će se rad trgovinama koje se bave prodajom pekarskih proizvoda i cvjećarama od 7 do 12 sati, a trgovinama koje se bave isključivo prodajom suvenira dozvoljen je rad nedjeljom i blagdanima od 8 do 24 sata, kao i tradicionalnim, starim obrtima i zanatima na području Grada Čapljine.

Odluka stupa na snagu osam dana od dana objavljivanja u Narodnom listu Grada Čapljine, prenio je Bljesak.info.

Objava Još jedan grad u BiH proglasio neradnu nedjelju pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Iako je cijena litra mlijeka na policama u trgovinama dostigla 2,70 KM, mljekari su već dugo nezadovoljni i upozoravaju da je proizvodnja u padu. Broj onih koji se odlučuju za zatvaranje farmi je sve veći.

Kako nam kažu, otkupna cijena mlijeka je niska i iznosi od 75 do 90 feninga po litru. Glavnim krivcem za nezapamćene cijene mlijeka smatraju trgovce, koji zadovoljno trljaju ruke jer, kako ističu, oni su ti koji određuju cijenu proizvoda, dok je proizvođačima i potrošačima najteže.

Ermin Veladžić, predsjednik Udruženja proizvođača mlijeka i mesa iz USK, proizvodnjom mlijeka bavi se već 20 godina, a na imanju ima 120 muznih krava. Kako kaže za „Avaz“, posljednja godina mu je bila najteža otkad se bavi ovih poslom.

– Cijena repromaterijala za proizvodnju mlijeka je viša od 100 do 300 posto. Došli smo u nezavidnu situaciju, očekivali smo pomoć države koju nismo dobili. U budžete se prikupljaju dodatna sredstva od PDV-a i akciza, budžeti se prelijevaju, a poljoprivredni proizvođači nisu dobili ništa u ovoj teškoj, vanrednoj situaciji – ističe Veladžić.

Iako je, kaže nam, proizvodnja mlijeka u narednom periodu upitna, cijene na policama ne prestaju rasti. Građani vrše pritisak na farmere da im prodaju mlijeko na kućnom pragu kako bi manje platili.

Objava Nerealne cijene mlijeka, proizvođači upozoravaju: Dok trgovci kupe kajmak, farme se zatvaraju pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.