Arhiva oznaka: srebrenik

Jedinstvenom kaznom zatvora od osam godina i pet mjeseci osuđen je 43-trogodišnji Omer Đikanović zbog izazivanja požara i pjačke zgrade kompanije “Murex”. 

Kazna koju je Đikanoviću izrekla sudinica Kantonalnog suda u Tuzli Paša Softić spoj je izrečenih osam godina za krivično djelo paljevina i šest mjeseci za krivično djelo teška krađa.

Podsjetimo, Tužilaštvo je dokazalo da je Đikanović 17. septembra 2018. godine  u prostorijama firme Murex Špionica počinio produženo krivično djelo teška krađa u sticaju sa krivičnim djelom paljevina. Đikanović se tereti da je pomenutog dana u večernjim satima, radeći kao  čuvar u ovoj firmi, uz pomoć različitog alata otvorio metalnu kasu, te provalio na još dva mjesta u firmi,  otuđio novac i pribavio sebi korist u iznosu od oko  14.000 KM. Nakon toga je na plinsku bocu stavio plamenik i postavio ga između drvenih greda, upalio plamenik i izazvao požar u objektu, u kojem je uništena roba u prijavljenoj vrijednosti većoj od milion KM a također je izazvana šteta na samom objektu kao i u uništenoj opremi koja je procijenjena na oko tri miliona KM.

Nakon ovog događaja bio je u bjekstvu do 31. oktobra 2018. godine, kada je lišen slobode.

MC

The post Osam i po godina zatvora za Omera Đikanovića zbog izazivanja požara i pljačke u “Murexu” appeared first on Radio Srebrenik.

Novi izvještaj Svjetske turističke organizacije Ujedinjenih nacija (UNWTO) pokazao je da je 2018. bila vrlo dobra godina za globalni turizam sa 1,4 milijarde dolazaka putnika širom svijeta.

UNWTO nije očekivao tu brojku do 2020. godine, a neki od razloga za ovakve brojke su snažniji ekonomski rast, olakšice viznog režima i povoljnije cijene avionskih karata.

– Rast turizma u posljednjim godinama potvrđuje da je taj sektor jedan od najvažnijih pokretača ekonomskog rasta i razvoja – kazao je generalni sekretar UN-ove organizacije za turizam Zurab Pololikashvili.

Prema ovom izvještaju, turizam u zemljama Srednjeg Istoka i Afrike rastao je za više od šest posto u prosjeku, iz godine u godinu, s povećanjem od deset posto na Srednjem Istoku i sedam posto u Africi. Azijske i pacifičke zemlje kao i zemlje Evrope bilježe rast od šest posto. (FENA)

MC

The post U 2018. godini 1,4 milijarde putnika širom svijeta appeared first on Radio Srebrenik.

Članovi Odbora za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH potvrdili su da će kroz zakonske okvire nastojati osigurati mehanizme da se prepozna svaka lažna diploma.

Zato će zatražiti sastanak koordinacijskog tijela kantonalnih ministarstava obrazovanja kako bi pod monitoringom i uz stručnu pomoć resornog ministarstva provjere vjerodostojnosti diploma bile izvršene u svim kantonima u Federaciji.

”Ostvarit ćemo potrebnu saradnju s Federalnim ministarstvom obrazovanja koje je već pokrenulo aktivnost revizije diploma uposlenih u federalnim organima uprave, agencijama, zavodima, direkcijama i drugim tijelima kako bi sinhronizovano pokrenuli i proveli postupak revizije. Pokrenut ćemo i postupak provjere stručne spreme izabranih zastupnika Predstavničkog doma te ukoliko u bazi podataka imamo i podatke i diplome ranijih saziva doma iste obuhvatiti revizijom”, izjavio je za Fenu predsjednik Odbora i profesor odbrane i sigurnosti Dževad Adžem (DF-GS).

Očiglednim smatra da je u oblasti obrazovanja sve izraženiji proces otvaranja visokoškolskih ustanova i to na način da ”kantonalna ministarstva obrazovanja učestvuju u ovim aktivnostima i da se u tim postupcima zaobilaze zakoni i propisi koji uređuju ovu oblast”.

”Svjedoci smo ovog procesa koji traje godinama, tako da smo šutnjom djelimično i saučesnici. Kupovina lažnih diploma obezvrjeđuje svaku profesiju i stvara “visokoobrazovani” kadar koji je neupotrebljiv, a “ima prednost” pri zapošljavanju”, istakla je članica Odbora, specijalista ginekologije i akušerstva Faika – Mujanović Glamočanin (SBBBiH).

Pored potrebne revizije naglašava da se moraju poduzeti i adekvatne mjere da se kupljene diplome proglase nevažećim i kazne prodavači i kupci.

”Od takvih ljudi koji ne cijene struku ni znanje potrebno je zaštiti sve djelatnike u sistemu obrazovanja. U tom cilju sačekat ćemo rezultate analize aktuelnog stanja, što je zatražila Vlada Federacije, a zatim uvesti zakonitosti kako bi se u Federaciji spriječilo izdavanje sumnjivih diploma”, kaže član Odbora, doktor pedagoških nauka Rahim Gadžić (SDA).

Nakon postupka provjere vjerodostojnosti uvjeren je da će se ništavnim staviti sve što je nelegalno stečeno prodajom i kupovinom diploma.

”Taj problem postaje još veći kada to čine univerziteti – moderne građevine, izvanredno opremljeni prostori za izvođenja nastave, luksuzna auta, jahte samo su neki od jasno prepoznatljivih simbola privatnih univerziteta i njihovih vlasnika. Logično se postavlja pitanje, zašto to ne vide oni koji bi trebali vidjeti, kantonalni/županijski vlastodršci, zašto ne vidi Uprava za indirektno oporezivanje, Porezna uprava, nadležne inspekcije na nivou entiteta i kantona. Ako naprijed spomenuti ne vide ili vide ali ništa ne čine da spriječe eroziju obrazovanja onda oni zlonamjerno uništavaju Bosnu i Hercegovinu”, mišljenja je članica Odbora, profesorica na Univerzitetu u Tuzli Meliha Bijedić (SDPBiH).

Dodaje da je zakonski okvir potrebno kreirati tako da se ”sankcionira osoba na čije je ime je izdata diploma, da se sankcioniraju sve osobe u instituciji koje su učestvovale u izdavanju, zatvore institucije koje su izdavale takve diplome, te da se obeštete ustanove koje su isplatile plaću zaposlenicima koji su se koristili lažnim diplomama (npr. ministarstva, javne ustanove, javna preduzeća i sl.)”.

(RTV Slon/Fena)

MC

The post Odbor za obrazovanje Parlamenta FBiH pokreće aktivnosti radi provjere diploma appeared first on Radio Srebrenik.

Sve masovniji odlazak građana BiH u inozemstvo, koji je intenziviran posljednjih nekoliko godina, dugoročno će se odraziti na ekonomski potencijal naše zemlje. Tako je za deset godina BiH izgubila 250 hiljada radno sposobnih stanovnika.Anketa o radnoj snazi koju je za 2018. godinu provela Agencija za statistiku BiH govori da BiH trenutno ima 2,396 miliona radno sposobnih stanovnika.

Poređenja radi, broj radno sposobnog stanovništva prije deset godina u našoj zemlji je bio 2,649 miliona.

Anketom je obuhvaćeno više od 10 hiljada kućanstava i to skoro šest hiljada u FBiH i 3.600 u RS-u. Radno sposobno stanovništvo obuhvata sve osobe koje imaju 15 i više godina, podijeljene u dvije glavne kategorije: radnu snagu (ekonomski aktivno stanovništvo) i ekonomski neaktivno stanovništvo.

Radnu snagu ili aktivno stanovništvo čine zaposlene i nezaposlene osobe. Od ukupnog broja radno sposobnog stanovništva, više od 51 posto čine žene.

Samo u posljednje dvije godine BiH je izgubila 93 hiljade radno sposobnih stanovnika. Najnoviji podaci govore da je u posljednje dvije godine iz BiH u Njemačku odselilo više od 50 hiljada građana.

Ekonomski analitičar Faruk Hadžić ističe da su demografske karakteristike jedne od najvažnijih za ekonomski razvoj zemlje.

“Od broja stanovnika zavisi kako će se u budućnosti razvijati naša ekonomija, zavisi povrat duga, jer dug ‘vraćaju’ oni koji su ostali, zavisi pitanje penzija, zavisi punjenje fondova, budžeta i u konačnici cjelokupni ekonomski sistem”, kaže Hadžić.

On nadležnima u vlasti postavlja pitanje kako misle riješiti neminovne probleme koji će uslijediti. 

“Postavlja se pitanje za koga se podižu silni krediti za navodnu cestogradnju i uvode nove akcize kada nas je sve manje? Ko će vraćati te kredite? Kako vlast planira sutra odgovoriti na ovaj rastući problem? Možda podizanjem stope PDV-a? Kako osigurati penzije za 80.000 novih korisnika za narednih 5-6 godina? Kako borcima osigurati da redovno dobijaju naknade”, pita se Hadžić.

Prosječna plaća u FBiH iznosi 894 KM, a u RS-u 880 KM. 

Padom ukupnog broja stanovnika opada i kupovna moć građana, što će se direktno odraziti na prikupljanje PDV-a.

“Sada se postavlja pitanje kako odrediti nove strategije. Sve što se do sada radilo i što je utvrđeno može pasti u vodu ako nema stanovnika. Ko će vraćati kredite, za koga se dižu?”, komentarisao je za Klix.ba ekonomski analitičar Faruk Hadžić.

Anketna procjena o ukupnoj populaciji u BiH je 2,7 miliona ljudi, ali za Klix.ba iz Agencije za statistiku objašnjavaju da se radi o posebnoj metodologiji, na uzorku, bez procjene ili usklađivanja. Naglašavaju da su podaci o radno sposobnom stanovništvu tačni. (KLIX)

MC

The post BiH za deset godina izgubila više od 250 hiljada radno sposobnih stanovnika appeared first on Radio Srebrenik.

Cijene nafte na međunarodnim tržištima pale su ispod 61 dolara kao rezultat zabrinutosti za svjetsku ekonomiju u kontekstu kinesko-američkih trgovinskih pregovora kao i rasta američkih zaliha.

Na londonskom tržištu cijena barela je pala 23 centa u odnosu na prethodno zatvaranje, i sada iznosi 60,86 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po cijeni od 53,06 dolara.

Proteklih dana na tržištima je postojao strah da bi opskrba nafte iz Venezuele mogla biti smanjena nakon što su Sjedinjene Američke Države nagovijestile da bi mogle uvesti sankcije na venezuelski izvoz nafte.

Ipak, svjetska tržišta nafte i dalje su dobro opskrbljena, zahvaljujući dobrim dijelom i porastu američke proizvodnje.

Stručnjaci smatraju da bi rekordna američka proizvodnja vjerovatno nadoknadila kratkoročni poremećaj opskrbe iz Venezuele zbog mogućih američkih sankcija.

(RTVSlon/Anadolija/BiznisInfo)

MC

The post Pale cijene nafte na međunarodnim tržištima appeared first on Radio Srebrenik.

Obraćajući se učesnicima sastanka, generalna sekretarka Vijeća Majlinda Bregu naglasila je da je u interesu ekonomija, građana i političara da se što prije finalizira regionalni sporazum o roamingu kojim će se do jula 2019. dodatno smanjiti troškovi roaminga i utrti put ka ‘romingu kao kod kuće’ tj. trošku roaminga 0, u 2021. godini.

Druga runda pregovora o novom regionalnom sporazumu o roamingu za Zapadni Balkan, koju je organizovalo Vijeće za regionalnu saradnju (RCC), održava se u Bruxellesu, javila je Anadolija.

Obraćajući se učesnicima sastanka, generalna sekretarka Vijeća Majlinda Bregu naglasila je da je u interesu ekonomija, građana i političara da se što prije finalizira regionalni sporazum o roamingu kojim će se do jula 2019. dodatno smanjiti troškovi roaminga i utrti put ka ‘romingu kao kod kuće’ tj. trošku roaminga 0, u 2021. godini.

“Ako želimo da ljudi prepoznaju stvarni uticaj naših napora na promociji regionalne saradnje, onda ovaj sporazum trebamo potpisati u aprilu. To je logika evropskog jedinstvenog tržišta bez granica uspostavljenog prije više od pedeset godina, a to bi trebao biti i konkretan rezultat rada Vijeća za regionalnu saradnju. ‘Roaming kao kod kuće’ znači uticaj na međuljudske veze među građanima šest ekonomija Zapadnog Balkana, koji teže beneficijama koje imaju obični građani EU. Evropskoj uniji je trebalo 10 godina da uvede koncept roaminga kao kod kuće, pa zato treba pohvaliti ekonomije Zapadnog Balkana zbog ambicije i hrabrosti da se ovaj proces završi za skoro 2,5 godine. Novi regionalni sporazum o roamingu ne samo da ima veoma važnu simboličku vrijednost za region, jer prati usklađivanje sa EU, već njegova vrijednost leži i u činjenici da će značiti direktan i trenutan uticaj, donijeti korist i uštedu za sve građane Zapadnog Balkana Potpisivanjem sporazuma ove godine, građani će prilikom putovanja biti povezani bez straha od povećanja troškova putovanja. Izračunato je da je trošak rominga nekada veći od troškova samog putovanja.” – stoji u objašnjenju.

S novim regionalnim sporazumom o romingu od jula 2021. godine neće biti nikakvih dodatnih troškova roaminga za sve krajnje korisnike u ekonomijama Zapadnog Balkana, a građani će plaćati redovne cijene kao da ove usluge koriste kod kuće.

(RTVSlon/Akta)

MC

The post Do 2021. godine na Zapadnom Balkanu se ukida roaming? appeared first on Radio Srebrenik.

U centralnim i istočnim područjima Bosne u ponedjeljak, 28. januara bit će umjereno do pretežno oblačno, a u ostatku naše zemlje pretežno oblačno vrijeme.

U Hercegovini se očekuje kiša. U većem dijelu Bosne sa kišom, a u višim područjima sa susnježicom i snijegom. Poslijepodne ili u večernjim satima i u nizinama Bosne se očekuje susnježica ili snijeg. Obilnije padavine u zapadnim područjima Bosne, Krajini, na sjeveru i istoku Hercegovine. Na istoku i sjeveroistoku Bosne uglavnom bez padavina. Vjetar u Hercegovini i zapadnim područjima Bosne umjeren do jak, a u ostatku zemlje slab do umjeren, povremeno sa jakim udarima, zapadni i jugozapadni. Jutarnje temperature od -2 do 4, na jugu od 4 do 10, a dnevne od 3 do 9, na jugu od 8 do 13 °C.

U utorak, 29. januara pretežno oblačno vrijeme. U Hercegovini sa kišom, a u većem dijelu Bosne sa snijegom ili susnježicom. Povremeno u Bosni snijeg može prelaziti u kišu. Jutarnje temperature od -5 do 1, na jugu od 2 do 7, a dnevne od -1 do 5, na jugu od 7 do 12 °C.

U srijedu, 30. januara umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Po kotlinama Bosne i uz riječne tokove sa maglom i niskim oblacima. Poslije podne i u večernjim satima u Hercegovini je moguća slaba kiša. Jutarnje temperature od -7 do -1, na jugu od 1 do 6, a dnevne od 1 do 7, na jugu od 7 do 11 °C.

U četvrtak, 31. januara pretežno oblačno vrijeme sa slabim snijegom u Bosni i kišom u Hercegovini. Snijeg je moguć i u višim područjima sjeverne i istočne Hercegovine. U Bosni padavine prestaju poslijepodne. Krajem dana i u večernjim satima u Bosni se očekuje smanjenje oblačnosti. Jutarnje temperature od -4 do 1, na jugu od 2 do 8, a dnevne od -1 do 4, na jugu od 5 do 10 °C, saopćeno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH.

MC

The post Prognoza za naredne dane appeared first on Radio Srebrenik.

Cijene stambenih nekretnina u Evropskoj uniji, mjerene indeksom cijena nekretnina, u trećem tromjesečju 2018. godine zabilježile su rast i na godišnjoj i na kvartalnoj razini.

Cijene stambenih nekretnina su porasle za 4,3 posto u odnosu na treće tromjesečje 2017. godine, i u Evropskoj uniji i u području eurozone, objavio je Eurostat u svom saopćenju.

U usporedbi s drugim tromjesečjem 2018. godine, cijene nekretnina u trećem su tromjesečju porasle za 1,5 posto u EU i za 1,6 posto u eurozoni.

Među državama članicama za koje su dostupni podaci, najveće godišnje povećanje cijena stambenih nekretnina u trećem tromjesečju 2018. godine zabilježeno je u Sloveniji i to za 15,1 posto, potom u Nizozemskoj za 10,2 posto te Irskoj za 9,1 posto.

Najveće smanjenje cijena nekretnina je zabilježeno u Švedskoj i to od 2,1 posto te Italiji od 0,8 posto.

U usporedbi s prethodnim tromjesečjem, najveći rast cijena zabilježen je u Nizozemskoj i to za 3,3 posto, Malti za 3,1 posto i Hrvatskoj za 2,8 posto, dok je smanjenje zabilježeno u Italiji i to za 0,8 posto, te Rumunjskoj za 0,7 posto i Finskoj za 0,4 posto.

(RTVSlon/Fena)

MC

The post Rastu cijene nekretnina u Evropskoj uniji appeared first on Radio Srebrenik.

Najskuplje nekretnine na prostoru zemalja bivše Jugoslavije su u Dubrovniku. Projsečan kvadratni metar košta nevjerovatnih 3.370 eura. Nekretnine su skupe i u Ljubljani gdje je kvadratni metar stana u prosjeku prodavan za 3.000 eura.

U Rovinju i Splitu kvadrat je 2.500 eura. U Zagrebu, prethodnih godinu dana kvadratni metar prodavao se u prosjeku za 1.800 eura. Toliku vrijednost imaju i nekretnine u Budvi.

Istraživanja tržišta nekretnina pokazalo je da je cijena kvadrata u Sarajevu i Podgorici kreće u prosjeku oko 1.020 eura. Međutim i ova vrednost kvadrata je klizna.

Stanovi oko Baščaršije (centar Sarajeva) koštaju i do 1.600-1.700 eura. Tako je i sa urbanom zonom Podgorice, gdje se kvadrat na šetalištu plaća do 1.500 eura.

Cijene stanova u Skoplju se kreću od 1.100 do 1.500 eura, u zavisnosti na poziciju stana u odnosu na reku Vardar.

Najjeftiniji kvadrat od zemalja Evropske unije je u Bugarskoj – u prosjeku košta 1.305 eura. U Sofiji prosječna vrijednost kvadrata je od 1.100 do 1.400 eura.

U Mađarskoj je kvadrat je 2.215, a na Malti 4.576 eura. Cijena kvadrata stana u većim gradovima Turske je 4.581 euro, u Švedskoj 6.991 euro, Sloveniji 2.922, Italiji 8.439.

U Njemačkoj stambeno pitanje može da se riješi za, u prosjeku, 5.907 eura po kvadratu, a u Danskoj za 4.279 eura. U Austriji kvadrat stana košta nevjerovatnih 11.559 eura.

DK

The post Gdje su to najskuplje nekretnine u bivšoj Jugoslaviji? appeared first on Radio Srebrenik.

Novi Zakon o doseljavanju radne snage stupa u Njemačkoj na snagu u januaru 2020. godine. Do tada ima još mnogo posla, a najveći problem je preopterećenost administracije. Dr. Carola Burkert, ekspertica za migracije u Institutu za istraživanje tržišta rada u njemačkoj saveznoj Agenciji za rad, u razgovoru za Deutsche Welle kaže da ovaj zakon prvenstveno ima za cilj da zadovolji potrebe njemačke ekonomije za radnom snagom, ali i da osigura i kontroliše dolazak radne snage iz trećih zemalja.

“To je svakako jasan signal radnicima iz trećih zemalja da je sada fokus na kvalificiranim radnicima i ako imate neophodnu kvalifikaciju, onda to zaista može biti i ostvarenje sna”, navela je Burkert.

Ono što je novo u zakonu se može sažeti u tri tačke. Prvo, on izjednačava osobe sa srednjom stručnom spremom i osobe sa univerzitetskom diplomom. To je velika novost, jer je prethodni zakon uglavnom uzimao u obzir samo osobe sa visokom stručnom spremom. Sada je to prošireno i na stručnu radnu snagu. Druga stvar je ukidanje kriterija prema kojem kompanija prvo mora pokušati da za određeno radno mjesto pronađe osobu u Njemačkoj ili u EU, pa tek onda dolaze u obzir kandidati izvan EU. Treća stvar, koja nije olakšavajuća, nego više predstavlja prepreku, je to da će se zahtijevati dokaz poznavanja njemačkog jezika pri traženju posla. Dokaz o znanju njemačkog jezika je uveden kao kriterij za rad ili za priznavanje stranih stručnih diploma. Dakle, u novom zakonu postoje dva olakšavajuća elementa i jedna teškoća.

Zakon će stupiti na snagu tek u januaru 2020. godine, prenosi Deutche Welle. Na Balkanu zbog toga vlada i razočaranje, zbog toga što su se mnogi nadali da će se to desiti mnogo ranije

DK

The post Novi njemački Zakon o doseljavanju radnika stupa na snagu u januaru 2020. godine: Šta su prednosti, šta mane? appeared first on Radio Srebrenik.

„Potrebe privrednog sektora za tehnikom i inovatorstvom” tema je treće naučno-stručne konferencije koja je održana u srijedu 23. januara 2019. godine u Parlamentarnoj skupštini BiH u organizaciji Udruženja tehničke kulture Novi Grad Sarajevo. Pokrovitelji konferencije su Ministarstvo civilnih poslova BiH, Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta i Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade KS, a partneri konferencije su Privredna komora FBiH, Udruženje CRPIT i BH Futures foundation. Podršku održavanju konferencije dali su Univerzitet u Sarajevu, Pedagoški fakultet Univerziteta u Sarajevu, Elektrotehnički fakultet Univerziteta u Sarajevu, Fakultet za saobraćaj i komunikacije Univerziteta u Sarajevu, Mašinski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Elektrotehnički fakultet u Banjoj Luci, Centar za napredne studije Sarajevo, Bit Alijansa i druge organizacije i institucije. Konferenciji su iz Ministarstva privrede Tuzlanskog kantona prisustvovali ministar Osman Puškar i pomoćnik ministra za poduzetništvo i obrt Nisveta Osmić.

Naučno-stručn konferencija „Potrebe privrednog sektora za tehnikom i inovatorstvom” organizirana je s ciljem da se istakne, promovira i ukaže na značaj tehnike, inovatorstva i IT-tehnologija za razvoj privrede, te podigne svijest o značaju ovih oblasti i njihovom doprinosu razvoju industrije i privrede, te značaju usmjeravanja mladih prema tehničkim i IT-usmjerenjima.

Organizator konferencije Udruženje tehničke kulture Novi Grad Sarajevo navodi kako je globalno tržište dosta turbulentno i zahtijeva od proizvoda dosta visoki nivo tehnike, tehnologije i organizacije, da sve treba da bude praćeno novim proizvodnim kadrovima, te da u tom procesu treba da učestvuje cijelo društvo.

Prof. dr. Rifat Škrijelj, rektor Univerziteta u Sarajevu, naveo je da je značaj današnjeg skupa zasnovan na činjenici da je oporavak bosanskohercegovačke privrede direktno uvjetovan razvojem i afirmacijom tehnike, tehnologije i inovatorstva, te naglasio da su razvoj nauke i tehnike osnova svakog savremenog i razvijenog društva.

„Savremeno društvo ne može opstati bez tehnike, inovatorstva, informacijskih tehnologija, digitalne komunikacije. Ona je pokretač stvaralačkih aktivnosti, izvor znanja i vještina, način usvajanja novih dostignuća u savremenom životu. Želja mi je da ovaj skup ne ostane samo na riječima, već da potakne one koji odlučuju o obrazovnom procesu da tehniku, inovatorstvo i nauku pozicioniraju na mjesto koje zaslužuje”, istakao je rektor Škrijelj te potcrtao da ulaganje u obrazovanje nije trošak već investicija koja će se društvu višestruko vratiti.

Prof. dr.Izet Bijelonja, dekan Mašinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, u svom obraćanju je kazao da su inovacije ključ uspjeha svih sektora, ali da je neophodno stručno obrazovanje i edukacija, kao i da obrazovne institucije trebaju biti pokretači razvoja inovatorstva. „Obrazovanje je ključ za mnoga rješenja, od njega se treba krenuti. Nova znanja su dodatna vrijednost koja donosi novitete, a ona razvoj proizvodnih i drugih grana”, kazao je dekan Bijelonja.

Profesor emeritus dr. Džemo Tufekčić iz Centra za multidisciplinarne studije Tuzla je ovom prilikom naglasio da bi morala postojati sinergija između države, privrede preko privrednih komora, obrazovanja na svim nivoima, inovacija, kao i vlasnika finansijskog i intelektualnog kapitala.

O potrebi saradnje privrede sa fakultetima govorili su i prof. dr. Branko Blanuša, dekan Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci, i prof. dr. Samim Konjicija, dekan Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, koji su istakli da bi privredni subjekti trebali više da budu oslonjeni i sarađuju sa fakultetima.

U okviru konferencije održano je nekoliko panel-diskusija, a jedna od njih bila je „Potrebe privrede za tehničkim inovacijama i mogućnosti za plasiranje inovacija u proizvodni sektor, te njihov značaj za unapređenje proizvodnih sistema”. Panelisti su u okviru ove teme dali nekoliko zaključaka, a jedan od njih je i taj da je država konkurentna ako su u njoj konkurentna, prije svega, proizvodna preduzeća, te da bi se obezbijedila konkurentna proizvodnja, neophodno je kvalitetno obrazovanje u svim sferama ljudske djelatnosti, stoji na stranicama Vlade TK.

DK

The post Delegacija Vlade TK učestvovala na Trećoj naučno-stručnoj konferenciji o potrebama privrednog sektora appeared first on Radio Srebrenik.

Vozači u Bosni i Hercegovini dnevno plate oko 1,7 miliona konvertibilnih maraka državi od kupljenog goriva na benzinskim pumpama.

To proizilazi iz podatka Uprave za indirektno oporezivanje BiH u kojoj je za Srpskainfo rečeno da je prošle godine prikupljeno ukupno 620,7 miliona maraka po osnovu putarina na naftu i naftne derivate.

To je za 238 miliona konvertibilnih maraka više nego u godini prije, jer je od februara prošle godine povećana putarina za 0,15 KM po litri derivata za autoputeve.

Kupovinom goriva na tržištu BiH vozači plaćaju dvije putarine. Jedna je za igradnju puteva, a druga je za izgradnju autoputeva i izgradnju i rekonstrukciju ostalih puteva. Obje iznose 0,40 KM.

Kad je u pitanju raspodjela prihoda od putarina, oni su se dijelili na dva načina. Od ukupno prikupljene putarine u iznosu od 620,7 miliona KM, prvi dio je putarina za izgradnju puteva i taj dio je iznosio 234,8 miliona KM. Ova sredstva su raspoređena sa svim ostalim prihodima od indirektnih poreza, dakle prema koeficijentima koje na kvartalnom nivou usvaja Upravni odbor UIO (Federacija BiH 64,26%, Republika Srpska 32,19 i Brčko distrikt 3,55 odsto).

Drugi dio je putarina za izgradnju autoputeva i izgradnju i rekonstrukciju ostalih puteva, i rapoređena je po posebnim koeficijentima, na način da je Federaciji BiH pripalo 59, Republici Srpskoj 39 i Brčko distriktu dva odsto. Federaciji je raspoređeno 188,5 miliona KM, Republici Srpskoj 124,6 miliona KM i Brčko distriktu 6,4 miliona KM. Ostatak predstavlja rezervu na posebnom podračunu Jedinstvenog računa za poravnanje kada Upravni odbor usvoji konačan akt o raspodjeli ovih sredstava.

Osim toga, UIO je u toku prošle godine prikupila i prihode po osnovu akciza na naftu i naftne derivate u iznosu od 499,8 miliona KM, a koju plaćaju naftni uvoznici. Ovi prihodi su raspoređeni korisnicima sa svim ostalim prihodima od indirektnih poreza, FBiH, Republici Srpskoj i Brčko distriktu.

DK

The post Vozači u BiH 2018. godine državi dali 620 miliona KM appeared first on Radio Srebrenik.

Slavni reditelj i jedan od utemeljitelja tzv. “crnog vala” Dušan Makavejev preminuo je u petak u Beogradu u 87. godini života, javili su beogradski mediji, pozivajući se na izvore bliske porodici.

Jedan je od utemeljitelja filmskog crnog vala i potpisnik filmova kojima je “kritizirao trulo komunističko i kapitalističko društvo“: “Parada“ (1962.), “Čovek nije tica”, “Ljubavni slučaj ili tragedija službenice PTT“ (1967.), “Nevinost bez zaštite“ (1968.), “Nedostaje mi Sonja Heni“ (1972.), “Sweet Movie“ (1973.), „Gorila se kupa u podne“ (1993.) i drugih.

Diplomirao je psihologiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu, a bio je veliki pristaša i poznavatelj djela psihologa Wilhelma Reicha čije je učenje često ubacivao u svoje filmove.

Tako se film “Misterije organizma“ (1971.) smatra posvetom Dušana Makavejeva upravo Reichu, kao jednom od nikad dovoljno priznatih revolucionara-psihologa, navodi Hina.

Dušan Makavejev bio je urednik više listova – Studenta, Književnih novina i lista Danas – a pisao je za mnoge novine i časopise.

Bio je aktivan sudionik studentskih prosvjeda 1968.

Makavejev je dobitnik mnoštva domaćih i svjetskih priznanja, među ostalim dobio je Srebrnog medvjeda u Berlinu i Srebrnu arenu u Puli, a nagrađen je s još nekoliko međunarodnih nagrada te Oktobarskom nagradom Beograda.

Godine 2018. promoviran je u počasnog doktora na Rektoratu umjetnosti u Beogradu, podsjeća beogradski list Blic.

DK

The post Preminuo slavni reditelj Dušan Makavejev, utemeljitelj “crnog vala” appeared first on Radio Srebrenik.

Federalni granični inspektor na Graničnom prijelazu Međunarodni aerodrom Sarajevo zabranio je uvoz pošiljke boje za obrve nakon što je utvrđeno da ne zadovoljava kriterije/standarde zdravstvene ispravnosti.

S obzirom na to da je analizom i superanalizom uzorka utvrđeno da uzorak mikrobiološki ne odgovara članu 106. Pravilnika o uslovima u pogledu zdravstvene ispravnosti predmeta opšte upotrebe koji se mogu stavljati u promet i članu 4. Zakona o zdravstvenoj ispravnosti životnih namirnica i predmeta opšte upotrebe (Sl. Novine RBiH br. 2/92 i 13/94), uvoz pošiljke (55 kilograma boje za obrve) je zabranjen.

Federalni sanitarni inspektor je u decembru na GP Međunarodni aerodrom Sarajevo u postupku utvrđivanja ispravnosti pošiljke naložio laboratorijsku analizu uzorka boja za obrve porijeklom iz Ruske Federacije, saopćeno je iz Federalne uprave za inspekcijske poslove (FUZIP).

DK

The post U BiH zabranjen uvoz boje za obrve koja ne zadovoljava zdravstvene standarde appeared first on Radio Srebrenik.

Olakšanje kućnom budžetu roditelja osnovaca u Tuzlanskom kantonu najavljeno je na današnjoj sjednici Vlade kantona. Naime, nakon razmatranja donesena je Odluka o utvrđivanju kriterija za sufinansiranje troškova prijevoza učenika osnovnih škola za naredna dva mjeseca.

”Ovom odlukom odobrava se sufinansiranje troškova linijskog i vanlinijskog prevoza učenika osnovnih škola u visini od 50% mjesečne škole za učenike koji putuju dva km i više, a nisu obuhvaćeni subvencijama po drugim osnovama.” rekao je Elvir Tukić, stručni savjetnik za obrazovanje u ministarstvu obrazovanja i nauke TK.

Također, učenicima koji imaju prebivalište na području TK, a čija je najbliža osnovna škola na području drugog kantona imat će sufinansirane troškove karti. Osim što su odlučili da učestvuju u prevozu đaka, ministri Vlade TK odobrili su Godišnji plan i program održavanja i zaštite regionalnih cesta, pa će u 2019. godini za rekonstrukciju cesta biti uloženo više od osam miliona maraka!

Najavljena rekonstrukcija cesta

”To je negdje oko 20 projekata i sanaciju pet klizišta čija je vrijednost 685.152 KM.. Što se tiče ostalih troškova vezanih za rekonstrukciju cesta planirana je izrada projektne dokumentacija od 200.000 KM. Za rješavanje imovinskih odnosa 250.000 KM,” kazao je Agan Delibajrić, direktor Direkcije regionalnih cesta TK.

Prvi projekat, najavljuju iz Direkcije regionalnih cesta, bit će rekonstrukcija regionalne ceste Dokanj – Šibošnica za koju je izdvojeno oko milion KM. Također, najavljuje se i rekonstrukcija puta Simin Han – Gornja Tuzla, no tu su i kapitalni projekti za 2019. godinu.

”Mi ćemo se fokusirati na dio puta treće trake prema aerodromu imamo urađen projekat gdje smo predvidjeli 1,4 miliona KM kao i dovršetak mosta na rijeki Spreči u Živinicama. Zatim i dovršetak kružnog toka u Gračanici i u Srebreniku” zaključio je Delibajrić.

Svi ovi najavljeni projekti bit će realizirani do kraja godine, a prvi radovi planirani su za 15. mart kada se očekuje početak rekonstrukcije ceste u Doknju. Osim ovih odluka Vlada je utvrdila i osnovicu za obračun plaće uposlenicima u oblasti obrazovanja, nauke, policije, pravosuđa i uprave. Visina osnovice i naknade ostala je nepromijenjena i iznosi 404 KM.

DK

The post Vlada TK će sufinansirati 50% mjesečne karte za prevoz učenika appeared first on Radio Srebrenik.