Arhiva oznaka: srebrenik

Gaši bi trebao biti u zatvoru do 2027. godine. U Čavarinoj odluci nema obrazloženja zašto se oslobađa na tri mjeseca.

Predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara u najnovijoj odluci pomilovao je Muhameda Alija Gašija koji je 2009. godine osuđen kao organizator zločinačke organizacije u vezi sa krivičnim djelima protupravno zauzimanje nekretnina od općeg značaja, ugrožavanje sigurnosti, pranje novca, pokušaj ubistva itd.

U Čavarinoj odluci stoji da se Gaši „djelomično oslobađa od izdržavanja izrečene kazne zatvora za period od tri mjeseca“.

Dodatnog obrazloženja ove odluke nema. Kako je navedeno, ova Odluka stupa na snagu danom donošenja odnosno danom potpisivanja, a ista će biti objavljena u “Službenim novinama Federacije BiH”.

Nakon što je prvobitno 2009. godine osuđen na 20 godina, kasnije je Gašiju, 2010. godine, odlukom Vrhovnog suda izrečena jedinstvena kazna od 17 godina zatvora, dakle do 2027. godine.

Gaši je, između ostalog, osuđen za pokušaj ubistva Amira Pašića Faće, te ugrožavanje sigurnosti. Sudsko vijeće je tada utvrdilo da optužba nije uspjela da dokaže da je Gaši organizovao ubistvo Ramiza Delalića Ćele i on je oslobođen te tačke optužnice.

Također, Čavara je pomilovao i Nataliju Berbić. Ona je presudom Kantonalnog suda u Tuzli, broj 03 0 K 08.03.2018. godine osuđena za krivično djelo “Zloupotreba položaja ili ovlaštenja” na kaznu zatvora u trajanju od 2 (dvije) godine, koja je presudom Vrhovnog suda F BiH u Sarajevu, broj 03 0 K 015745 18 Kž od 21.10.2019. godine, preinačena na kaznu zatvora u trajanju od 3 (tri) godine.

Prema Čavarinoj odluci djelomično je oslobođena od izdržavanja izrečene kazne zatvora za period od 3 mjeseca.

Inače, Čavara je 6. juna dospio na „crnu listu“ SAD-a i to „zbog odgovornosti za ili saučesništvo, zbog direktnog ili indirektnog učešća, kršenja ili djelovanja koja predstavljaju opstrukciju ili prijete provedbi bilo kojeg regionalnog sigurnosnog, mirovnog sporazuma ili sporazuma o saradnji ili o obostranom priznanju, okvirnog sporazuma ili mehanizma koji se odnosi na Zapadni Balkan, uključujući Prespanski sporazum iz 2018, Ohridski okvirni sporazum iz 2001, Rezoluciju Vijeća sigurnosti UN 1244, Daytonski sporazum, Zaključke Konferencije Vijeća za provedbu mira održane u Londonu u decembru 1995, uključujući odluke ili zaključke visokog predstavnika, Vijeća za implementaciju mira ili njegovog Upravnog odbora ili Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju ili, kada je riječ o bivšoj Jugoslaviji, Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove”.

FOKUS.BA

Objava Predsjednik FBiH Marinko Čavara pomilovao Muhameda Alija Gašija pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plata po zaposlenom u pravnim subjektima u BiH u augustu je iznosila 1.145 KM i nominalno je viša za 9,9 posto u odnosu na decembar prošle godine, te nominalno viša za 13,7 posto u odnosu na isti mjesec lani.

U djelatnosti pružanja smještaja, te pripremi i usluživanju hrane, prosječna isplaćena neto plata u augustu je iznosila 734 KM, u građevinarstvu 841 KM, a u trgovini na veliko i malo, te popravci motornih vozila i motocikala 875 KM, podaci su Agencije za statistiku BiH.

U proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom, gasom, parom i klimatizaciji prosječna isplaćena neto plata u augustu iznosila je 1.677 KM, u finansijskim i djelatnostima osiguranja 1.669 KM, a u informacijama i komunikacijama 1.609 KM.

Prosječna mjesečna bruto plata po zaposlenom u BiH za august je iznosila 1.757 KM, što pokazuje nominalan rast za 9,5 posto u odnosu na decembar 2021. godine, te je nominalno viša za 13,2 posto u odnosu na august prošle godine.

Objava Prosječna plata u BiH u augustu 1.145 KM pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Neformalna grupa građana zakazala je nove proteste ispred zgrade OHR-a u Sarajevu, za 24. oktobar s početkom u 17 sati.

U objavi na društvenim mrežama kratko su i poručili – Ili povlačenje odluka ili smjena Schmidta!

U obrazloženju navode kako će zahtijevati od visokog predstavnika Christiana Schmidta da primi građane i organizatore na sastanak.

“Svi moraju shvatiti da je ovo stavljanje u rezervat najmnogobrojnijeg naroda koji je jedini ginuo da bi državu sačuvao, nemoguće. Nećemo dozvoliti nikakvim lobijima bilo čijih interesa da se Bosnom igra i donose odluke koje nemaju smisla i koje su diskriminirajuće po jedna narod”, naveo je Nihad Aličković, jedan od organizatora.

Poručili su kako će ovo okupljanje biti bez političkih faktora i pokušaja da se od protesta napravi predizborni skup.

Objava Spremaju se novi protesti ispred OHR-a: Povlačenje odluka ili smjena Christiana Schmidta pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Policijski službenici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) danas su, u sklopu operativne akcije Web, na području Sarajeva, Tuzle, Brčkog i Lukavca započeli pretrese stambenih i poslovnih objekata i pokretnih stvari na osam lokacija.

“Navedene aktivnosti provode se zbog postojanja osnova sumnje da su počinjena krivična djela organizovani kriminal, poreska utaja i podnošenje lažne poreske prijave, te pranje novca, krivotvorenje ili uništenje poslovnih ili trgovačkih knjiga ili isprava, neovlaštena upotreba tuđe firme, obmana kupaca i nedozvoljena trgovina, propisana Krivičnim zakonom Brčko distrikta Bosne i Hercegovine.

Pretresi se vrše po nalozima Osnovnog suda Brčko distrikta Bosne i Hercegovine i pod nadzorom Tužilaštva Brčko distrikta Bosne i Hercegovine a u saradnji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona i Policijom Brčko distrikta Bosne i Hercegovine.

Uzimajući u obzir da su pretresi u toku, o konačnom ishodu javnost će biti informisana naknadno”, saopćeno je iz SIPA-e. 

Objava AKCIJA NA OSAM LOKACIJA: SIPA pretresa stambene i poslovne objekte u Sarajevu, Tuzli, Brčkom i Lukavcu pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Da pripremanje zimnice postaje luksuz, svjedoče cijene povrća na tržnici, potvrdili su vlasnici štandova za “Nezavisne novine”.

Kako kažu, sezona već u velikoj mjeri traje, a cijene nikada nisu bile više, naročito cijena krastavaca.

“Radim ovdje dosta dugo, najstariji sam radnik tržnice, i mogu reći da cijena krastavaca nikada nije bila viša”, kazao je Rade Stanivuković za “Nezavisne novine” te dodaje da mali krastavci ove godine idu do četiri KM.

“Prošle godine cijena krastavaca bila je od 1,50 do 2,50 marke”, pojasnio je on te dodao da prema procentu poskupljenja krastavci ove godine drže rekord.

Kako kažu na tržnici, cijena kupusa varaždinca varira iz dana u dan, a cijena vreće dostiže čak 14 KM.

“Cijena kupusa nije stalna, kada nam dođe nabavka taj dan je najjeftiniji i dostiže cijenu od osam do 12 KM”, kazala je jedna prodavačica.

Dodaje da polubijeli kupus košta sedam KM, ali da se više kupuje varaždinac, čija je cijena daleko viša.

“Kako još traje sezona, najveća je potražnja za kupusom, krastavcima i paprikama”, potvrdili su sagovornici “Nezavisnih  novina”.

Prema njihovim riječima, paprike jesu poskupjele, ali dosta manje u odnosu na krastavce i kupus.

“Trenutna cijena žute paprike babure je do 2,50 KM, dok je cijena paprike roge ove godine do tri KM”, istakli su oni.

Prošle godine, kako kažu, cijena babure je bila od 1,50 do dvije KM, a roge od dvije do 2,50 KM.

“Patlidžan nije poskupio u odnosu na prošlu godinu, a njegova trenutna cijena je dvije KM jer već prolazi sezona. Prošli mjesec je koštao 1,50 KM”, naglasili su oni.

Zanimljivo je, kako navode, da su feferoni dosta jeftiniji.

“Prošle godine cijena feferona bila je čak pet KM, a trenutna cijena domaćih feferona je tri KM”, poručila je prodavačica jednog štanda.

Inače, kako su zaključili radnici tržnice, uz krastavce ove godine su najviše poskupjele banane.

NEZAVISNE

Objava Nikad skuplja priprema zimnice: Vreća kupusa i do 14 KM pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

U 64. godini života preminuo je Osman Mujkić. Dugogodišnji glavni i iodgvorni urednik Radio Srebtenika i dopisnik lista “Dnevni Avaz”. U svojoj novinarskoj karijeri ostavio je dubok pečat, ali i putokaz za profesionalno i objektivno novinarstvo kojem je bio predan do zadnjeg dana. Redakcijskim kolegama je usadio odgovornost prema poslu, a prije svega ljudskost koja ga je krasila.

Nakon završenog Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, čitav svoj radni vijek proveo je u JU Centar za kulturu i informisanje Srebrenik na poslovima novinara, a potom i glavnog i odgovornog urednika Radio Srebrenika. Dao je značajan doprinos stvaranju profesionalnog imidža ove radio stanice, prateći sva aktuelna dešavanja na području Srebrenika.

U predratnim godinama, angažovan kao novinar Radio Srebrenika, posebno se iskazao prateći razvoj privrede ovog područja kroz emisije “Aktuelno iz privrede”.

U ratnom perodu preuzeo je funkciju glavnog i odgovornog urednika Radio Srebrenika, koju je obavljao krajnje odgovorno do samog kraja. kao dugogodišnji dopisnik Avaza dao je nemjerljiv doprinos promociji Srebrenika u svim segmentima.

U periodu obnašanja funkcije glavnog i odgovornog urednika Radio Srebrenika, naša medijska kuća je odlikovana najvišim priznanjem u oblasti medijskog djelovanja “Oskar popularnosti” – najbolji radio 2017. godine.

Osman Mujkić bio je profesionalac, skroman i tih, nikada ne ističući sebe u prvi plan.

Iza njega ostaje velika praznina u njegovoj medijskoj kući, kolege su izgubile velikog prijatelja i istinskog saradnika, a porodica dobrog oca i supruga.

Posljednji pozdrav glavnom i odgovornom uredniku Osmanu Mujkiću s punim poštovanjem.

Objava Preminuo Osman Mujkić, glavni i odgovorni urednik Radio Srebrenika pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Cijene goriva u BIH ponovno su porasle. Na benzinskim pumpama u Sarajevu iznos dizela po litru jutros je od 3,36 KM do 3,61 KM. Cijena Super 95 benzina je od 2,76 KM do 2,96 KM, dok je Super 98 od 2,86 KM do 3,76 KM.

Plin košta od 1,51 KM do 1,71 KM. 

Podsjetimo, u nekoliko dana cijene goriva su znatno varirale, pa je tako iznos 06. oktobra bio 3,06 KM, potom 3,21 KM, nakon čega je 14. oktobra ponovo povišen iznos i bio je 3,21 KM.

Dakle, jutros je gorivo poskupilo ponovo za 0,15 pf.

Objava U BiH ponovo poskupilo gorivo pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

U mjestu Babunovići gorio je krov kuće. Kako navode iz Profesionalne vatrogasne jedinice Srebrenik, požar je dojavljen u 13:35 sati 

Lokalizovan je u 14:45 sati, a potpuno ugašen u 16 sati. Na intervenciju su srebrenički vatrogasci izašli sa 2 vozila i 5 vatrogasaca. Na objektu pričinja veća materijalna šteta, a sam požar bilo je otežano gasiti zbog veće količine garderobe koja se nalazila u prostorijama objekta koji je zahvaćen požarom.

Na intervenciji nažalost jedan vatrogasac je povrijeđen.

Objava Požar na kući u Babunovićima kod Srebrenika pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

U Donjoj Lohinji na području grada Gračanica iz rijeke Spreče izvučeno je tijelo, za sada nepoznate osobe. Kako nam je rečeno u Upravi policije MUP-a TK tijelo je uočeno u petak, a policija sada utvrđuje identitet i vrijeme smrti.

”Za sada nije moguće utvrditi identitet, a o svemu je obaviještena Civilna zaštita i dežurni kantonalni tužilac. Poduzimaju se potrebne radnje”, navodi Amra Kapidžić, glasnogovornica Uprave policije MUP-a TK.

Objava Iz rijeke Spreče kod Gračanice izvučeno beživotno tijelo pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Povodom Svjetskog dana hrane, Institut za zdravlje i sigurnost hrane (INZ) je u Zenici organizirao skup na temu “Bolja proizvodnja, bolja ishrana, bolja okolina i bolji život”.

Predavači su bili dr. Jasmin Durmišević i dr.vet. Rusmir Goletić, te Rukovodilac Zavoda za zaštitu bilja Kasim Velić u ime domaćina – Instituta, te gost doc.dr. Alen Mujčinović, profesor sa Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta Univerziteta u Sarajevu (UNSA).

Najviše gladnih u poljoprivrednim područjima

Učesnici skupa su ukazali na značaj proizvodnje hrane i inovativnosti u poljoprivrednim i prehrambenim tehnologijama i pristupu savremenoj proizvodnji, ali i prodaji poljoprivrednih proizvoda.

Tri godine nakon pandemije, te mjesecima nakon ratno-logističke krize uzrokovane ratom u Ukrajini, dvije stvari su došle do izražaja. Jedna je koliko su naše ekonomije i životi međusobno povezani. Druga je taj da je na putu oporavka previše ljudi ostavljeno i ne može imati jednaku korist od inovacija i prosperiteta.

Uoči 16. oktobra, Svjetskog dana hrane, uzdrmani sukobima, ekonomskom krizom, nejednakošću, klimatskom krizom i rastućim cijenama hrane, danas 3,1 milijarda ljudi širom svijeta još uvijek ne može priuštiti zdravu ishranu.

Paradoksalno, dvije od tri osobe koje žive u ekstremnom siromaštvu žive u ruralnim sredinama i uglavnom se oslanjaju na poljoprivredu za život. Suočeni s globalnom krizom gladi, moramo iskoristiti snagu solidarnosti i kolektivne akcije kako bismo izgradili održivi svijet u kojem svi imaju redovan pristup dovoljno hranjivoj hrani, istaknuto je na skupu.

– Treba raditi na smanjenju gladi i problema sigurnosti ishrane, odnosno zadovoljiti sve aspekte kvalitetne hrane i njene dovoljne količine. Na seminaru smo uspjeli to približiti na tematiku lokalne proizvodnje, kvalitetne, sigurne i zdrave hrane. Imamo sreću da se nalazimo u “centru” Evrope, na putevima hrane, tako da nemamo nekih nestašica, iako cijene drastično skaču, a po pitanju kvalitete i zdravstvene ispravnosti hrane, što je nama kao zdravstvenoj ustanovi posebno bitno, treba posebnu pažnju posvetiti, kaže dr. Jasmin Durmišević (INZ).

Ono sa čime se poljoprivredna proizvodnja i poljoprivredno-prehrambeni sektor u Bosni i Hercegovini najčešće susreću jeste da naši, naročito mali i srednji poljoprivredni proizvođači, najčešće kažu  da imaju dobar proizvod.

Međutim, pitanje da li je taj proizvod dovoljno atraktivan tržištu. U svojoj prezentaciji nazvanoj “Inovativni poslovni modeli u proizvodnji hrane prema zahtjevima potrošača 21. stoljeća “ doc.dr. Alen Mujčinović (PPF UNSA) je nastojao  podcrtati da poljoprivredni proizvođači u BIH proizvode zaista dobre proizvode, ali potrošači traže “nešto više”.

„Dodatni paket usluga“ za sve probirljivije kupce

– Proizvoditi sam proizvod koji ispunjava sve nutritivne, fiziološke i zdravstvene kriterije nije dovoljno u modernom svijetu. Treba proizvoditi taj “dodatni paket usluga”, treba ostvariti interakciju s potrošačima, treba im osigurati na način koji potrošaču osigurava “superiornu vrijednost”. To može biti da se potrošaču “iskomunicira” kad će se dostaviti proizvod, kvantitativno i kvalitativno koliko treba tog proizvoda, da li proizvod odgovara zahtjevima koje potrošač traži. Proizvođači u BiH uglavnom taj element zapostave, jer smatraju da je dovoljno proizvesti zdrav i ispravan proizvod i da je to “završena priča”. Međutim, to je tek “početak priče”. Potrošači danas nemaju dovoljno vremena da obilaze male poljoprivredne proizvođače, mala poljoprivredna gazdinstva, nego se proizvođači trebaju nametnuti i distribuirati svoj proizvod do finalnih, sve probirljivijih kupaca, istakao je dr. Mujčinović.

Na skupu su promovirani i predstavljeni inovativni modeli koji mogu i trebaju unaprijediti poljoprivredni i prehrambeni sektor u Bosni i Hercegovini, ali i istaknuti najčešći problemi sa kojima se poljoprivredni proizvođači susreću, kao i ukazano na potencijalna rješenja koja se nude, a već su uspješna u drugim državama.

Izvor: RTV Slon/INZ

Objava Svjetski dan hrane: Nije dovoljno imati samo zdrav i dobar proizvod pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Pilot popis poljoprivrede koji provodi Federalni zavod za statistiku počinje danas i trajat će do 30. oktobra ove godine, a obuhvatit će oko 8.700 poljoprivrednih gazdinstava u svih deset kantona u Federaciji BiH.

Istovremeno kada u Federaciji BiH, pilot popis poljoprivrede provest će se i u Republici Srpskoj i Distriktu Brčko u skladu sa zajednički utvrđenom metodologijom na nivou BiH koja je donijeta u saradnji sve tri statističke institucije i to Agencije za statistiku BiH, Federalnog zavoda za statistiku i Republičkog zavoda za statistiku RS, a koja je bazirana na normama i standardima Statističkog ureda Evropske unije (EUROSTAT).

Poslјednji popis polјoprivrede na teritoriji BiH proveden je 1960. godine, a od tada su prikupljani samo osnovni podaci o polјoprivredi u okviru popisa stanovništva, uklјučujući i popis proveden 2013. godine.

Bosna i Hercegovina je trenutno jedina država u Evropi, uključujući i zemlje zapadnog Balkana, koja nema osnovnih strukturnih podataka o poljoprivrednim gazdinstvima, odnosno nema proveden sveobuhvatni popis poljoprivrede.

Nedostatak statističkih podataka otežava donošenje razvojnih politika i strategija u oblasti poljoprivrede te su potrebni značajni napori za razvoj poljoprivredne statistike, a posebno kako bi se osigurala njena usklađenost sa standardima EU.

Značaj pilot popisa ogleda se u tome što će nakon njegove realizacije i analize dobijenih podatka biti moguće pristupiti finalizaciji metodologije, pravnog okvira za popis, planiranju budžeta, organizaciji načina rada na terenu i osiguranju svih ostalih preduvjeta za realizaciju sveobuhvatnog popisa poljoprivrede koji se planira obaviti 2023. godine.

Na poslovima provođenja pilot popisa u Federaciji BiH angažovano je 80 popisivača putem studentskog servisa. Popisivači su prošli potrebnu edukaciju u skladu sa Zakonom o statistici Federacije BiH, a svaki popisivač je upoznat s odredbama zakona koji se odnose na upotrebu, povjerljivost i zaštitu ličnih podataka i svi anketari su sa Federalnim zavodom za statistiku potpisali izjavu o povjerljivosti. KLIX

Objava U BiH se od danas provodi popis poljoprivrede pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

U okviru Sedmice održivog razvoja 2022 u Bosni i Hercegovini danas je organizovana manifestacija „Razgovori budućnosti: Cirkularna budućnost u Bosni i Hercegovini i svijetu“. Četvrto izdanje serijala „Razgovori budućnosti:_“ fokusiralo se na tranziciju ekonomije prema cirkularnosti, kroz viziju postavljenu u nacrtu Mape puta za cirkularnu ekonomiju za Bosnu i Hercegovinu.

„Prelazak na cirkularnu ekonomiju može uspjeti u zemljama koje su u različitim fazama razvoja i koje imaju različite ekonomske profile. BiH ima perspektivu da bude bliže EU, a EU je globalni lider u cirkularnoj ekonomiji. Mapa cirkularne ekonomije za BiH definiše koji ekonomski sektori trebaju biti prioritet u procesu prelaska na zelenu ekonomiju i dobar je temelj za identifikaciju konkretnih načina i resursa koji su potrebni za implementaciju. BiH može postati potpuno cirkularna, ako društvo u cjelini prihvati ovu tranziciju, uključujući i korisnike i proizvođače“,  objasnila je Steliana Nedera, rezidentna predstavnica Razvojnog programa Ujiednjenih nacija (UNDP) u Bosni i Hercegovini.

Događaj je imao za cilj da potakne razmišljanje o mogućoj budućnosti koja izvire iz današnjih vizija pravednije i održivije, zdravije i zelenije ekonomije, pokazujući da su kružni poslovni modeli efikasni i primjenjivi i u zemljama u razvoju. Predstavnici i predstavnice javnog i privatnog sektora iz regije i svijeta prezentirali su  iskustva, prakse i rezultate tranzicije prema cirkularnoj ekonomiji, što je potaknulo raspravu učesnika o ulozi društva, ekonomije i uprave u toj tranziciji. 

„U praksi, Bosna i Hercegovina je u ranoj fazi prelaska na cirkularnu ekonomiju i zbog toga je želimo ohrabriti, njene institucije posebno, da planiraju i djeluju po tom principu, a usvajanje mape cirkularne ekonomije je vrlo  dobar prvi korak. Principi zelene i digitalne tranzicije su u planu finansiranja naših partnerskih zemlja širom svijeta, a posebno na Zapadnom Balkanu. Zelena agenda se često percipira u BiH kao teško ostvariva, ali EU i drugi međunarodni akteri spremni su dati finansijske resurse i tehničku podršku ako država usvoji strateške dokumente“, naglasio je Stefano Ellero, šef kooperacija u Delegaciji EU u BiH.

„Razgovori budućnosti:_“ su tematski razgovori koje periodično organizuje UNDP Accelerator Lab u Bosni i Hercegovini, a čiji je cilj predstaviti globalne inovativne ideje i hrabre vizije koje mogu pomoći u rješavanju izazova, promijeniti način razmišljanja i doprinijeti boljem sutra za našu planetu.

Sedmica održivog razvoja u BiH je instrument Ujedinjenih nacija za podršku SDG Vijeću u BiH u podizanju svijesti i uključivanju ključne publike u diskusije o novim trendovima koji vode ka implementaciji Agende 2030 u BiH.  Kako bismo svijet učiniti boljim mjestom za život a što je jedan od prioritetnijih zadataka Agende 2030. važno je usklađivanje lokalnih politika sa Ciljevima održivog razvoja kroz partnerstvo lokalnih zajednica i njihovih institucionalnih partnera.

Objava Uz cirkularne poslovne modele, Bosna i Hercegovina može izgraditi svoj ekonomski, prirodni i socijalni kapital pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.