Arhiva oznaka: srebrenik

Nakon pobjede FK “Sloboda” Tuzla protiv FK Tuzla City, u okviru utakmice 4. kola BH Telecom Premijer lige BiH, Upravni odbor Slobode, na čelu sa predsjednikom Senadom Mujkanovićem odlučio je nagraditi navijače Svetinje za spektakularnu podršku, besplatnim ulaznicama za narednu utakmicu, koja se igra u srijedu na Tušnju.

Utakmicu Slobode na Tušnju, protekle subote je posmatralo oko 8.000 gledaoca, koji su stvorili sjajnu atmosferu na čijim krilima su izabranici Zlatana Nalića upisali vrijednu pobjedu.

Kao vid zahvalnosti za veliku podršku, Uprava FK “Sloboda” Tuzla, usvojila je Odluku kojom će biti omogućen besplatan ulaz za sve navijače tokom utakmice 5. kola BHT Premijer lige BiH u kojem će Sloboda dočekati FK Krupa.

Utakmica se igra u srijedu, sa početkom u 17:30 sati, a obzirom da nije obezbjeđen TV prijenos, ovom prilikom pozivamo navijače da u što većem broju dođu u srijedu na stadion Tušanj i podrže Slobodu.

The post Predsjednik Mujkanović nagrađuje navijače besplatnim ulazom na utakmicu appeared first on Radio Srebrenik.

Svi akteri u Bosni i Hercegovini trebaju preispitati i promijeniti sistemska društvena uvjerenja i stavove koji održavaju nasilje nad mladima, uključujući i rodno zasnovano nasilje, u bilo kojem okruženju, uključujući dom, školu, zajednicu i internet – navedeno je na zajedničkom blogu UNICEF-UNFPA, ZaSvakoDijete.ba, povodom Međunarodnog dana mladih.

Prema dostupnim statistikama o mladima u Bosni i Hercegovini 56 posto žena od 18 do 24 godine izloženo je nekom obliku nasilja.

U 72 posto slučajeva, intimni partneri su počinioci nasilja nad ženama. Samo 17 posto žena koje su iskusile nasilje su pokušale da se razdvoje, razvedu, napuste domaćinstvo, a samo četiri posto njih je pokušalo savjetovanje.

Ostale žene koje su doživjele nasilje i dalje žive sa počiniocima, dok su devet posto djevojaka od 15 do 19 godina već udate, a 23 posto njih su postale majke.

Nizak stepen obrazovanja čini ove mlade žene neaktivnim na tržištu rada te su radi toga podložne siromaštvu i rodno zasnovanom nasilju.

Kako bi se stvorili sigurniji prostori za mlade na području BiH jedna od preporuka je da bi škole trebale pokrenuti programe za sprječavanje i reagovanje na incidente nasilja, kako bi se potakla sigurnija sredina učenja za djevojčice i dječake.

Sistem socijalne zaštite mora imati više obučenih radnika koji mogu pružiti preporuke, savjetovanje i terapeutske usluge za mlade žene i muškarce koji su iskusili nasilje.

Također, i u zdravstvenom sistemu neophodni su obučeni profesionalci, koji nude pristupe koji su prilagođeni mladima, tako da su pristupačni, prihvatljivi, pravedni, odgovarajući i efikasni za različite podgrupe, stvarajući zdrav razvoj mladih.

Lokalne vlasti, napisano je na blogu, moraju osigurati ugroženoj omladini pristup sigurnim mjestima kada nisu kod kuće ili u školi, uz mogućnost učestvovanja u rekreaciji i sportskim aktivnostima.

Istovremeno trebaju osnažiti mlade pružajući im informacije i alate koji im trebaju da bezbjedno prijavljuju nasilje – lično i online.

– Vlade na svim nivoima treba da podrže sveobuhvatne, koordinirane, multisektorske inicijative za stvaranje sigurnih prostora. Uz to potrebno je da rade na usvajanju i primjeni zakonodavstva da bi zaštitile djecu i mlade od svih oblika nasilja, uključujući i tjelesno kažnjavanje u svim okruženjima, čak i u kući, i od strane svih izvršilaca, uključujući nastavnike i drugo školsko osoblje – navedeno je na blogu ZaSvakoDijete.ba.

Međunarodni dan mladih, 12. august, ove godine fokusira se na „sigurne prostore za mlade“ – fizički i virtuelni prostori u kojima se mladi mogu bezbijedno udružiti i baviti aktivnostima vezanim za njihove potrebe i interese, te učestvovati u donošenju odluka i izražavanju sebe.

The post U BiH 56 posto mladih žena izloženo nasilju appeared first on Radio Srebrenik.

The post U ponedjeljak i utorak dijelovi općine Srebrenik bez struje appeared first on Radio Srebrenik.

Državljanstva BiH od 1996. do 20. jula 2018. godine odreklo se 80.311 naših sada već bivših sugrađana.

To znači da u BiH više nema stanovnika veličine jednog grada kao što je na primjer Brčko, koje je po popisu iz 2013. godine brojalo više od 80.000 osoba.

Prema podacima Ministarstva civilnih poslova BiH, najviše građana iz knjige državljana se ispisalo 2003. godine, i to njih 9.070, dok ga se 2002. odreklo 8.212 osoba. Broj odricanja se postepeno smanjivao u narednim godinama, pa se tako od 2008. do 2015. prepolovio i nije prelazio 4.000 ispisa godišnje. Ali se 2016. godine situacija ponovo mijenja nagore i broj odricanja se povećava.

Iz Ministarstva civilnih poslova BiH “Nezavisnim” su kazali da je relativno povećanje broja lica koja su se odrekla bh. državljanstva u 2016. godini uglavnom posljedica ažuriranja evidencija u zemljama EU, koje se sprovodi kao jedna od aktuelnih bezbjednosnih mjera prema migrantima.

Najčešće se odricanje vršilo radi sticanja državljanstva SR Njemačke, Austrije, Slovenije, Norveške, Danske, Češke, Srbije, Hrvatske i Crne Gore. Danska je u međuvremenu donijela novi zakon po kojem ne traži odricanje”, objašnjavaju u ovom ministarstvu.

U postupku odricanja stranke nisu dužne da kažu druge razloge osim činjenice da već posjeduju ili im je zagarantovano sticanje državljanstva druge države. U neformalnim razgovorima najčešće navode kao stvarni razlog pravo na posjedovanje nekretnina, olakšano putovanje, olakšano studiranje u inostranstvu te radno-pravni status…

Inače, taksa koju mora platiti građanin BiH koji želi da se odrekne bh. državljanstva je 800 KM, za ostale države bivše SFRJ taksa je 200 KM, a ako se vrši putem diplomatsko-konzularne mreže BiH u inostranstvu plaća se još i konzularna taksa. Ministarstvu je, kako se navodi u revizorskom izvještaju za prošlu godinu, na ime taksi uplaćeno od 1,46 miliona KM.

The post Državljanstva BiH od 1996. godine odreklo se 80.311 građana appeared first on Radio Srebrenik.

Državljanstva BiH od 1996. do 20. jula 2018. godine odreklo se 80.311 naših sada već bivših sugrađana.

To znači da u BiH više nema stanovnika veličine jednog grada kao što je na primjer Brčko, koje je po popisu iz 2013. godine brojalo više od 80.000 osoba.

Prema podacima Ministarstva civilnih poslova BiH, najviše građana iz knjige državljana se ispisalo 2003. godine, i to njih 9.070, dok ga se 2002. odreklo 8.212 osoba. Broj odricanja se postepeno smanjivao u narednim godinama, pa se tako od 2008. do 2015. prepolovio i nije prelazio 4.000 ispisa godišnje. Ali se 2016. godine situacija ponovo mijenja nagore i broj odricanja se povećava.

Iz Ministarstva civilnih poslova BiH “Nezavisnim” su kazali da je relativno povećanje broja lica koja su se odrekla bh. državljanstva u 2016. godini uglavnom posljedica ažuriranja evidencija u zemljama EU, koje se sprovodi kao jedna od aktuelnih bezbjednosnih mjera prema migrantima.

Najčešće se odricanje vršilo radi sticanja državljanstva SR Njemačke, Austrije, Slovenije, Norveške, Danske, Češke, Srbije, Hrvatske i Crne Gore. Danska je u međuvremenu donijela novi zakon po kojem ne traži odricanje”, objašnjavaju u ovom ministarstvu.

U postupku odricanja stranke nisu dužne da kažu druge razloge osim činjenice da već posjeduju ili im je zagarantovano sticanje državljanstva druge države. U neformalnim razgovorima najčešće navode kao stvarni razlog pravo na posjedovanje nekretnina, olakšano putovanje, olakšano studiranje u inostranstvu te radno-pravni status…

Inače, taksa koju mora platiti građanin BiH koji želi da se odrekne bh. državljanstva je 800 KM, za ostale države bivše SFRJ taksa je 200 KM, a ako se vrši putem diplomatsko-konzularne mreže BiH u inostranstvu plaća se još i konzularna taksa. Ministarstvu je, kako se navodi u revizorskom izvještaju za prošlu godinu, na ime taksi uplaćeno od 1,46 miliona KM.

Damir Bećirović, poslanik DF-a u Predstavničkom domu BiH, ističe da je poseban problem, i u budućnosti će biti još veći, to što se ljudi odriču domicilnog državljanstva zbog radno-pravnog statusa u nekoj drugoj državi.

“U zadnje tri-četiri godine zbog iseljavanja čitavi gradovi nestaju. Biće još gore. Eto, imamo i čitav jedan grad građana BiH koji su se silom prilika morali odreći državljanstva”, kaže Bećirović za “Nezavisne”.

Njegova koleginica iz SNSD-a Dušanka Majkić ističe za “Nezavisne” da se po ovom problemu BiH ne razlikuje od mnogih zemalja čije stanovništvo odlazi u značajnom broju.

“Izgleda da je 21. vijek – vijek velikih migracija društva. Čak i neke zemlje EU, kao što je susjedna Hrvatska, takođe bilježe veliki odliv stanovništva”, kaže Majkićeva.

Naglašava da to jeste problem za lokalne ekonomije i da ne zna kako će se taj problem rješavati.

“Da ne govorim o tome u kakvoj smo mi političkoj situaciji jer ne možemo postići dogovor o važnim pitanjima, tako da će i ovo biti problem koji će se teško moći riješiti. Mi ne reagujemo adekvatno i na problem migracija ljudi koji prostor BiH koriste da se dočepaju EU, tako da nismo u mogućnosti da se uhvatimo u koštac ni sa drugim problemima koje imamo”, ističe Majkićeva.

Dvojno državljanstvo

Sporazum o dvojnom državljanstvu BiH ima sa Švedskom, Srbijom i Hrvatskom. “Sporazum o dvojnom državljanstvu BiH i Hrvatska ne primjenjuju na isti način i to pitanje će biti postavljeno na zajedničkoj sjednici Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara BiH”, kazali su u Ministarstvu civilnih poslova BiH.

Ističu da je u programu rada Vijeća ministara BiH zaključivanje sporazuma o dvojnom državljanstvu sa Turskom, a Adil Osmanović, resorni ministar, pokrenuo je inicijativu za nastavak procedure zaključivanja sporazuma o dvojnom državljanstvu sa Crnom Gorom.

Ponovno sticanje državljanstva

U Ministarstvu civilnih poslova BiH kažu da postoji interes za lica koja su se odrekla bh. državljanstva za ponovno sticanje i takvi postupci su se zasad vodili samo na području Republike Srpske, a ovih dana su stečeni preduslovi za vođenje takvih postupaka i na području Federacije BiH, koja je kasnila sa usaglašavanjem svog Zakona o državljanstvu s izmjenama i dopunama Zakona o državljanstvu BiH iz decembra 2013. godine.

“Radi se o olakšanom postupku, u kome se između ostaloga zahtijeva da je ostvarena godina dana boravka u BiH, ali je neophodno odricanje od državljanstva koje su ta lica stekla nakon odricanja od bh. državljanstva, izuzev ako BiH sa tom državom nema zaključen sporazum o dvojnom državljanstvu”, kažu u ovom ministarstvu.

Po podacima iz Migracionog profila za 2016. ukupno su primljena u državljanstvo 682 lica, od toga 592 po sporazumu o dvojnom državljanstvu, 84 u postupku naturalizacije u RS i šest lica u posebnoj proceduri kao lica od naročitog interesa za BiH. U FBiH nije bilo naturalizacije jer nisu bili usvojili podzakonske akte.

Odricanje radi sticanja državljanstva

• SR Njemačke
• Austrije
• Slovenije
• Norveške
• Danske
• Češke
• Srbije
• Hrvatske
• Crne Gore

The post Državljanstva BiH odrekao se “cijeli jedan grad” appeared first on Radio Srebrenik.

Nakon 86 dana i takmičenja u 34 bh. grada, hiljade pređenih kilometara, više od 44.000 učesnika i 19.000 odigranih utakmica, pet dana finala u Sarajevu, zatvorene su osme BH Telecom Sportske igre mladih. Jučer, 10.8.2018. godine, su u Dvorani Mojmilo u Sarajevu, podijeljene i posljednje medalje za najbolje učesnike ovogodišnjeg Velikog finala Igara koje nosi simboličan naziv Olimpijskog komiteta BiH s obzirom da su najmlađi, kroz Igre, učili o načelima olimpizma i sporta.

Svi prisutni su imali priliku odgledati finalnu utakmicu Bingo UNIFIED CUP-a u malom nogometu, gdje su se ekipe djevojčica i dječaka, sa i bez poteškoća u razvoju u istom timu, borili za titulu najboljih u državi. Nakon teške finalne utakmice između ekipa „Paralel I“ iz Tuzle te ekipe „Drin Fojnica“ iz Fojnice, djevojčice i dječaci iz Fojnice su jedinim pogotkom na utakmici, obezbjedili zlatnu medalju Bingo UNIFIED CUP-a. Ove godine Specijalna Olimpijada BiH slavi svoj jubilej, 20 godina postojanja u kojih su bh. sportisti uspjeli osvojiti 87 medalja na Ljetnim, Zimskim i Evropskim Olimpijskim Igrama. Ova godina je posebna i zbog obilježavanja 50 godina postojanja Specijalne Olimpijade u svijetu, a Igre su ove godine u 6 bh. gradova, održale UNIFIED takmičenja u saradnji sa Specijalnom Olimpijadom BiH te uz finansijsku podršku USAID-a, a sve u cilju promovisanja inkluzivnog sporta. Druženja su nastavljena Gorenje All-Star utakmicom, gdje su SIM-ovci, podijeljeni u ekipe „Gorenje“ i „Olimpijski Komitet BiH“, odigrali revijalnu utakmicu. Atmosferu do usijanja dovela je Plazma Bubble Star utakmica, gdje su finalisti Igara, obučeni u velike balone, pokušali odigrati nogometnu utakmicu u kojoj nije bilo nikakvih pravila. Finalisti su više vremena proveli pokušavajući vratiti ravnotežu u velikim balonima nego tražeći fudbalsku loptu, ali su upravo svojim smiješnim padovima oduševili sve prisutne.

Ove godine, uručeno je 430 medalja koje su otputovale u Tuzlu, Bihać, Kozarsku Dubicu, Orašje, Domaljevac, Sarajevo, Zvornik, Brčko, Zenicu, Istočno Sarajevo, Osijek, Zavidoviće, Gradišku, Modriču, Gradačac, Doboj, Gornji Vakuf, Bratunac, Donji Vakuf i Čapljinu.

Prije takmičenja mališani su iskoristili slobodno vrijeme za upoznavanje Sarajeva ali i sklapanje novih prijateljstava, pa su tako druženja i ove godine mališani uljepšali ulice glavnog grada, stvarajući nove uspomene i prve simpatije.

“Pobijedile smo na Velikom finalu Gorenje CUP-a u rukometu i radujemo se druženju u Splitu. Stvarno smo se odlično zabavile i nadamo se da ćemo se i naredne godine plasirati u Sarajevo” istakla je Kristina Zmijanac, kapiten ekipe ŽRK Dubica iz Kozarske Dubice.

Bosnu i Hercegovinu će ove godine na Međunarodnom Finalu Igara u odbojci predstavljati ekipa iz Brčkog koja se nada dobrom uspjehu i u Splitu. Međunarodno Finale Igara u Splitu održat će se od 22.8.-25.8., gdje će se bh. predstavnici borit za titulu najboljih regije protiv mališana iz Srbije i Hrvatske.

“Pobijedili smo danas na Velikom Finalu Plazma CUP-a, i presretni smo zbog našeg odlaska u Splitu. Nadamo se da ćemo i tamo ostvariti dobar rezultat ali najbitnije nam je da se dobro zabavimo” kazao je kapiten ekipe OK Mladost iz Brčkog, Aleksa Ćeran.

Na kraju, emocije niko nije krio, a najljepše od svega jeste da nije bilo tužnih, jer oni koji ove godine nisu imali priliku osvojiti medalju, obećali su da će već na devetim Sportskim igrama mladih dati sve od sebe da stanu na najviša postolja najljepše sportske priče. Sretni, nasmijani, rasplesani, sa pregršt uspomena i lijepih sjećanja, dječaci i djevojčice su se jutros, 11.8.2018. godine, rastali od Sarajeva, ali samo nakratko, jer se naredna godina Igara već priprema i uskoro se očekuje nastavak najljepše sportske priče u BiH.

The post 260.000 osmijeha za kraj 8. Sportskih igara mladih appeared first on Radio Srebrenik.

Jedan od ključnih elemenata u razvoju BiH jesu investicije dijaspore, koju bi, prema mišljenju stručnjaka, trebalo posmatrati kao važnog poslovnog partnera BiH.

“Vrijeme je da dijasporu prestanemo doživljavati kao izvor doznaka, transfera novca i slično, a da je počnemo posmatrati kao izvor dobrih investicija. Idealno bi bilo da imamo dijasporu koja investira, a ne samo koja šalje taj novac u BiH, jer je to kratkoročno”, istakao je za “Nezavisne” Admir Čavalić, ekonomski analitičar iz Tuzle.

Naglasio je da kada je dijaspora u pitanju postoje značajne razlike između zemalja dijaspore u smislu njihove poslovne aktivnosti.

“Tako npr. imate neke zemlje poput Švajcarske, gdje imate zaista veliki broj domaćih preduzetnika, a s druge strane imate neke druge zemlje gdje nema toliko naših ljudi koji se bave privrednim aktivnostima”, rekao je Čavalić.

Kako navodi, brojna istraživanja su pokazala da problem kada su investicije dijaspore u pitanju uglavnom prave lokalni, a ne državni nivoi vlasti.

“U odnosima s lokalnom vlašću, specifično s opštinskim vijećima i načelnicima, potencijalne investicije dijaspore mogu da, nažalost, shodno mehanizmima moći lokalne vlasti, budu blokirane”, rekao je Čavalić.

Mirsad Isaković, ekonomski stručnjak i profesor ekonomije, kazao je da je saradnja s dijasporom jako bitan segment u cijelom društvu.

“Gotovo 24 odsto BDP-a su sredstva iz dijaspore, odakle godišnje u BiH stižu oko tri milijarde. Ako imamo u vidu da su proizvodnja i nove vrijednosti u BiH još u fazi fantazije, onda ta sredstva možemo posmatrati kao osnovna sredstva za reprodukciju”, istakao je Isaković za “Nezavisne”.

Važno je napomenuti, naglašava Isaković, da je Centralna banka BiH izdala podatak da je više od 12 milijardi maraka vrijednost štednje građana, te da ta štednja iz godine u godinu raste.

“Pretpostavljam da je tu najvećim dijelom štednja dijaspore, jer ne vidim mogućnost da građani BiH s ovakvim platama uštede 12 i po milijardi maraka, ali vidim mogućnost da ljudi iz dijaspore to urade”, ocijenio je Isaković, te dodao da je na vlasti i Centralnoj banci BiH da se pobrinu da ta sredstva budu plasirana u dugoročne investicije.

A upravo o umrežavanju poslovne dijaspore s dobavljačima iz BiH govorilo se na trećem godišnjem “Reconnect” skupu u Sarajevu.

Kako je rečeno, cilj skupa je podrška umrežavanju i poslovnoj saradnji kompanija u inostranstvu, uključujući one koje su u vlasništvu bh. dijaspore i sadašnjih i potencijalnih bh. dobavljača usluga i proizvoda iz oblasti informacionih tehnologija i proizvodnje i obrade metala, drveta, plastike i drugih materijala.

“Ono što smo naučili je da nam dijaspora pokazuje da je moguće investirati u BiH i da je moguće biti uspješan. Oni nam daju dobar primjer da je bez obzira na sve administrativne prepreke, ukoliko se uklone, moguće uspjeti”, kazao je Piter Dafi, šef Misije USAID-a u BiH, koji je prisustvovao ovom skupu.

Adnan Berberović, član Upravnog odbora “BAFA-Restarta”, istakao je da je cilj ovog skupa da se ljudi što više spoje kako bi realizovali zajedničke poslovne ideje u BiH.

Senad Šantić, direktor firme “ZenDev”, smatra da je neophodna konekcija, jer je dva miliona u BiH i dva miliona bh. dijaspore veliki broj ljudi koje treba okupiti kako bi radili zajedno, ali to treba da bude organizovano i da funkcionira na nivou države.

Primjer dobre poslovne saradnje je firma “Sućo” iz Živinica koja proizvodi vatrogasna vozila, a direktor te firme Suad Bešlić naglašava da je veoma važan kontakt sa dijasporom, da ih treba motivirati da sarađuju, jer “dijaspora je kičma Bosne i Hercegovine”.

Kako je navedeno na skupu, dijaspora pokazuje da sve više firmi u BiH može proizvoditi robe i usluge koje su konkurentne na evropskom i svjetskom tržištu.

The post Vrijeme je da doznake dijaspore postanu investicije appeared first on Radio Srebrenik.

Rezultati radova na aktivnoj sanaciji posljedica nesreće, koja se dogodila prošli petak (3.8.2018.godine) u Global Ispat Koksnoj Industriji d.o.o. Lukavac, pokazuju da su kritične tačke riješene, te da kompanija nastavlja da preduzima sve korake do potpunog normalizovanja stanja, saopćeno je iz GIKIL –a.

Nakon što su zaustavljena sva curenja štetnih materija u okolne vodotoke, paralelno sa uklanjanjem i odvoženjem tečnog i čvrstog otpada, uz pomoć angažovanih ovlaštenih firmi, vrše se i završni poslovi čišćenja i pranja unutar i oko postrojenja na RJ Kondenzacija fabrike Koksara. Istovremeno, radnici GIKIL-a vrše sve neophodne remontne radove, prema izrađenoj listi aktivnosti i specifikaciji prioritetnih poslova i nabavki na terenu, a zbog hitnosti reagovanja angažovani su i bivši uposlenici GIKIL-a, vrhunski stručnjaci i najiskusniji inženjeri na ovom polju.

„Nastavljeno je postepeno smanjenje proizvodnje s ciljem postizanja prihvatljivih procesnih parametara u drugim postrojenjima. Dok se čeka isporuka potpuno novih rezervoara, u funkciji je privremeno rezervoar R28 koji vrši ulogu razdvajača katranske vode, a paralelno se vrše vrlo kompleksni radovi i na vodovima i drugim ključnim tačkama“, pojašnjava Asmir Burgić, direktor fabrike Remont u GIKIL-u.

Radovi se ovdje ne završavaju. U toku su i aktivnosti za uklanjanje i skladištenje uništenih rezervoara. Plan je da se angažuje ovlaštena firma i za ovaj dio posla. Na mjestu nesreće već se vrše neophodne pripremne radnje, nakon čega će uslijediti i izbor izvođača radova. Sve aktivnosti se rade i u koordinaciji  sa nadležnim organima i Sektorom sigurnosti i zdravlja u GIKIL-u.

Formirana je i tehnička komisija koja ima zadatak da ispita i sačini detaljan izvještaj o uzroku i posljedicama nesreće, a sve u cilju potpune prevencije bilo kakvog sličnog incidenta u budućnosti. Posebna pažnja u GIKIL-u dalje je posvećena i aspektu sigurnosti.

„Zaštita na radu i sama sigurnost u industriji kakva je GIKIL je princip odgovornog poslovanja, ali i obaveza naložena strogim zakonima. Dakle, ovo nije nešto što se može dovoditi u pitanje. Lična zaštitna oprema spriječila je teške posljedice po život naših ljudi. Povrede su uzrokovane nesrećom i to dok su se vršili remontni radovi na jednom od rezervoara i svi mi u GIKIL-u suosjećamo s njima. Drago nam je da oporavak ide dobro i da se oni, evo, već vraćaju na posao. Pojačane mjere zaštite poduzete su od prvog dana i tako će ostati i u narednom periodu“, ističe Ramo Čajić, rukovodilac Sektora sigurnosti i zdravlja.

Uz sve aktivnosti na terenu, rukovodstvo kompanije aktivno radi i na očuvanju stabilnog poslovanja kompanije, kako bi se ubrzala i realizacija već započetih projekata. Podsjećamo i da je krajem juna ove godine, Nadzorni odbor GIKIL-a odobrio i dodatnih 5,7 miliona KM za projekte s ciljem zaštite okoliše, te da je Uprava već inicirala pripremne poslove, dok je 21 milion KM vrijednost projekata koji su već završeni unutar obaveza definisanih posljednjom okolinskom dozvolom.

The post GIKIL: Saniranje posljedica nesreće u završnoj fazi, dodatna sredstva za zaštitu okoliša appeared first on Radio Srebrenik.

Evropska komisija danas je usvojila specijalnu mjeru u vrijednosti od šest miliona eura za podršku Bosni i Hercegovini u upravljanju migracijskim tokovima.

Sredstva EU će unaprijediti kapacitete Bosne i Hercegovine za identifikaciju, registraciju i upućivanje državljana trećih zemalja koji prelaze granicu, osigurati smještaj i osnovne usluge za izbjeglice, azilante i migrante, te osnažiti kapacitete za kontrolu i nadzor granica, a na taj način će podržati i prevenciju i borbu protiv trgovine ljudima.

Ta sredstva nadovezuju se na iznos od 1,5 miliona eura koji je postao dostupan u junu kako bi BiH odgovorila na hitne humanitarne potrebe izbjeglica i migranata. Pored humanitarne pomoći, od 2007. godine Evropska komisija pružila je pomoć Bosni i Hercegovini u području migracija i upravljanju granicama u iznosu od 24,6 miliona eura. Od januara 2016. godine, Bosna i Hercegovina je također i korisnica regionalnog programa “Podrška zaštitno-osjetljivom upravljanju migracijama” u vrijednosti od osam miliona eura, saopćeno je iz Delegacije EU u BiH.

The post EU: Dodatnih šest miliona eura za upravljanje migracijskim tokovima u BiH appeared first on Radio Srebrenik.

Pite, kiflice, kolači i razni drugi pekarski proizvodi mogu se pripremiti kod kuće i od bezglutenskog brašna, ali je za pripremu ovakve i svake druge bezglutenske hrane potrebna posebna vještina. Radionice pripremanja bezglutenske hrane koje se održavaju u prostorijama Fondacije Dokukino u Sarajevu, rezultat su potrebe da oboljeli od celijakije, kao i osobe koje su  alergične, intolerantne i osjetljive na gluten, dobiju mogućnost i pravo na veći izbor hrane.

Udruženje “No Gluten” Kantona Sarajevo okuplja osobe oboljele od celijakije, autoimune bolesti, koja podrazumijeva trajno nepodnošenje glutena. Cilj je da se okupe kako oboljeli od celijakije, tako i oni alergični, intolerantni i osjetljivi na gluten, te i svi oni koji su, iz drugih medicinskih i ličnih razloga, isključili gluten iz svoje ishrane. Za oboljele od celijakije, jedini lijek je doživotna striktna bezglutenska ishrana. U cilju očuvanja zdravlja, oboljeli se moraju stalno informisati o mogućim izvorima glutena u hrani i savladati brojne kulinarske vještine. Ovo je posebno važno za novooboljele koji moraju iz korijena promijeniti svoju ishranu, što nije lako bez adekvatne podrške.

„Recepti za bezglutensku ishranu mogu se savladati, ali je mnogo teže savladati kompolicirani zdravstveni sistem u Bosni i Hercegovini. Dok u susjednim državama poput Srbije oboljeli od celijakije tačno znaju koju količinu brašna i drugih proizvoda bez glutena mogu dobiti o trošku zdravstvenog osiguranja, u BIH sve zavisi od toga u kom entitetu ili u kom kantonu živite. Ima pohvalnih primjera poput Kantona Sarajevo, ali je mnogo više onih koji nisu za pohvalu. Zato su ove radionice dio naših pokušaja da pomognemo onima koji moraju da žive bez glutena, ali i da podignemo svijest donosilaca odluka.“ kaže Ivana Antonović Odžakčić, predsjednica udruženja „No Gluten“.

Radionice su podržane kroz projekat„Otkucaji: zdrav sistem za zdravu zajednicu“ koji sprovodi regionalna Fondacija Dokukino.

„Boljitak za društva u kojima poslujemo prioritet je svih naših programa. To je posebno važno kada imamo priliku da pomognemo ugroženim skupinama ili kada je riječ o projektima koji mijenjaju sistem važan za sve nas. Otkucaji su upravo takav projekat, a u prethodne tri godine uspjeli smo da potaknemo ljude da progovore o problemima sa kojima se uočavaju u zdravstvu i da jasno kažu da je dobar zdravstveni sistem pravo svakog građanina,“ kazala je izvršna partnerka zadužena za Bosnu i Hercegovinu u Fondaciji Dokukino, Vanja Spaho.

Ovaj projekat posebno je fokusiran na probleme osoba oboljelih od rijetkih i teških bolesti, među kojima je i celijakija. Kulinarske radionice posebno su usmjerene na sve vrste pekarskih i slastičarskih proizvoda (kruh, razna peciva, pite, kolači), jer je rad sa bezglutenskim brašnom veliki izazov za sve koji se susretnu s ovom vrstom ishrane. Dodatni problem je to što u Bosni i Hercegovini ne postoje specijalizirane pekare, niti posebni restorani, te je za svakog oboljelog neophodno da sam savlada barem pripremu osnovnih recepata.

„Otkucaji: zdrav sistem za zdravu zajednicu“ je platforma za građanski monitoring sistema zdravstvene zaštite u Bosni i Hercegovini. Cilj jeste jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva i građana Bosne i Hercegovine za razne aktivnosti i inicijative na uspostavljanju transparentnijeg, odgovornijeg i pravednijeg sistema zdravstvene zaštite u zemlji. Ovaj program sprovodi Fondacija Dokukino uz podršku Fonda otvoreno društvo BiH.

The post Kulinarske radionice –Kako živjeti bez glutena appeared first on Radio Srebrenik.

Demobilisanim borcima ispred zgrade Vlade FBiH u Mostaru obratio se Jasenko Tufekčić, predsjednik Komsije za usaglašavanje različito usvojenih tekstova u dva doma Federalnog parlamenta.

Tufekčić je borcima i novinarima kazao da je Komisija i na današnjoj sjednici dala prolaz osnovnom tekstu Zakona o pravima demobilisanih boraca i članova njihovih porodica, koji je predložila Vlada FBiH, kao i amandmanima koji su postali sastavni dio teksta ovog prijedloga nakon što ih je usvojio Zastupnički dom, a Vlada podržala.

– Dali smo prolaz, kao i na prvoj sjednici, amandmanima koje nije prihvatila Vlada, a usvojeni su u domovima. Sada sve to trebamo da stavimo na papir i onda da članovi Komisije dobiju sve na papiru te daju zeleno svjetlo – rekao je Tufekčić, najavivši za sljedeću sedmicu sastanak članova Komsije sa rukovostvima domova, premijerom i dva dopremijera te predsjednikom i dopredsjednicima FBiH.

Odgovarajući na dobacivanja i optužbe boraca, poručio je da neće pristati na ultimatume i rokove, kao i da je svima u interesu da se dođe do najkvalitetnijeg zakona.

Ponovio da jedino Bošnjaci Livna nemaju rješenja da su demobilisani borci, nego samo “papire da su oružani pobunjenici protiv tzv. Herceg-Bosne.

– Moj uvjet uvjeta je da nema zakona dok Bošnjaci Livna ne budu regulisani kao demobilisani borci i dok ne budu imali pristup zakonima da ostvare svoja prava – kazao je Tufekčić. (FAKTOR)

The post Tufekčić nakon sjednice Komisije: Podržali smo osnovni tekst i amandmane appeared first on Radio Srebrenik.

Ministarstvo vanjskih poslova BiH izdalo je saopćenje u vezi situacije s vizama koje trebaju dobiti košarkaški U-16 reprezentativci, a oni su istakli da je Košarkaški savez BiH zahtjev za izdavanje viza poslao u poslijepodnevnim satima dana 07.08.2018. godine te da su još uvijek u procesu razmatranja.

Iz Ministarstva vanjskih poslova BiH su kazali da se u trenutnoj situaciji dolazi do do prenosa potencijalne odgovornosti i ustanovljenja obaveze te da je krivac nepostojanje jedinstvenog stava unutar Košarkaškog saveza BiH u pogledu organizacije takmičenja i učešća selekcije Kosova.

“U vezi sa člancima objavljenim u pojedinim medijima i izjavama pojedinih predstavnika Košarkaškog saveza BiH, Ministarstvo inostranih poslova Bosne i Hercegovine želi da obavijesti javnost da je zahtjev Košarkaškog saveza BiH kojim je traženo izdavanje viza za članove Selekcije Kosova, Ministarstvu inostranih poslova BiH dostavljen u poslijepodnevnim satima dana 07.08.2018. godine, uz informaciju da je dolazak Selekcije Kosova planiran za 08.08.2018. godine, što upućuje na očiglednu neblagovremenost predmetnog zahtjeva.

Budući da važeći podzakonski akti predviđaju da Ministarstvo odgovore na zahtjeve za izdavanje viza daje u roku od 3 (tri) dana, zahtjevi koji su zaprimljeni u poslijepodnevnim satima dana 07.08.2018. godine još uvijek se nalaze u postupku razmatranja.

Ministarstvo inostranih poslova BiH je dana 09.08.2018. godine dobilo dodatno izjašnjenje Košarkaškog saveza BiH, iz čijeg konteksta proizlazi da unutar Saveza ne postoji saglasnost o učešću selekcije Kosova na predmetnom prvenstvu, što je potvrđeno i u neposrednim razgovorima obavljenim sa pojedinim članovima najvišeg tijela Košarkaškog saveza BiH i Košarkaškog saveza Republike Srpske. U pomenutim razgovorima, izraženo je direktno protivljenje predstavnika Republike Srpske učešću selekcije Kosova na aktuelnom Evropskom prvenstvu u košarci koje se održava u Sarajevu.

Ministarstvo inostranih poslova BiH je stanovišta da unapređenje sportske saradnje na unutrašnjem, regionalnom i međunarodnom nivou predstavlja nemjerljivu korist za razvoj sporta i opšte unapređenje života mladih, dokaz čega je bilo i nedavno omogućavanje učešća odbojkaške selekcije Kosova na Balkanskom odbojkaškom prvenstvu održanom u Bijeljini, kom prilikom je, uz saglasnost Odbojkaškog saveza BiH, Ministarstvo inostranih poslova BiH u predviđenim rokovima izdalo potrebne vize svim učesnicima takmičenja.

Međutim, nepostojanje jedinstvenog stava unutar Košarkaškog saveza BiH u pogledu organizacije takmičenja i učešća selekcije Kosova na istom, dovodi do prenosa potencijalne odgovornosti i ustanovljenja obaveze arbitriranja na stranu Ministarstva inostranih poslova BiH, koje nije i ne smije biti odgovorno za bilo kakve nesuglasice unutar sportskih udruženja u BiH”, stoji u saopćenju.

S obzirom da meč BiH – Kosovo treba igrati danas, šanse da se kadeti Kosova pojave na utakmici su gotovo nemoguće, a to bi moglo imati dalekosežne posljedice na kancelariju KS BiH.

The post Ministarstvo vanjskih poslova BiH: Zahtjev za vize košarkašima Kosova se još uvijek razmatra appeared first on Radio Srebrenik.

Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) objavila je statistiku direktnih stranih investicija za 2017. godinu, koja pokazuje da je priliv direktnih stranih investicija u 2017. godini iznosio 777,7 miliona KM, odnosno 2,5 posto BDP-a. Priliv direktnih stranih investicija u 2017. godini veći je za 213,6 miliona KM u odnosu na 2016. godinu.

U pogledu geografskog rasporeda, najviše priliva investicija u 2017. bilo je iz Austrije (186,8 miliona KM), Hrvatske (102,0 miliona KM), Slovenije (101,7 miliona KM), Švicarske (58,7 miliona KM) te Srbije (53,9 miliona KM).

Posmatrano po djelatnostima, najviše investicija je realizovano u oblasti finansijskih uslužnih djelatnosti (bankarski sektor) u iznosu od 261,2 miliona KM, u oblasti trgovine na malo u iznosu od 110,2 miliona KM, zatim 64,2 miliona KM u oblasti proizvodnje i snabdijevanja električnom energijom te 50,7 miliona KM u oblasti proizvodnje baznih metala, i u proizvodnji motornih vozila 46,5 miliona KM.

U ukupan rezultat ulaze i odlivi investicija, pri čemu je najveći odliv u oblasti proizvodnje pića u iznosu od 35,6 miliona KM.

Na kraju 2017. godine, stanje direktnih stranih investicija je iznosilo 13,45 milijardi KM, od čega se najveći dio od 66,1 posto odnosi na vlasničke udjele. Najveći iznos stanja direktnih investicija se i dalje odnosi na Austriju (2,6 milijardi KM), Hrvatsku (2,3 milijarde KM) i Srbiju (2,0 milijardi KM).

Kada je riječ o izlaznim stranim direktnim investicijama iz Bosne i Hercegovine u inostranstvo, u 2017. godini tokovi investiranja u inostranstvo iznosili su 132,0 miliona KM. Iznos investicija u inostranstvo u 2017. godini veći je za 70,3 miliona KM u odnosu na 2016. godinu kada su izlazne investicije zabilježile iznos od 61,7 miliona KM. Kao posljedica investiranja u proteklim godinama, ukupno stanje domaćih investicija u inostranstvu iznosi 872,8 miliona KM.

U skladu s politikom revizije i na osnovu dodatnih podataka, s objavljivanjem podataka za 2017. godinu izvršene su revizije i za dvije prethodne godine.

The post U 2017. godini u BiH investirano 777 miliona KM appeared first on Radio Srebrenik.

Ministarstvo finansija FBiH objavilo je stav o pitanju prijave i uplate poreza na dohodak od druge povremene samostalne djelatnosti ostvarene iz inozemstva.

Nakon medijskih pisanja o oporezivanju frilensera i poklona iz dijaspore, Ministarstvo je već u ranijem saopćenju tvrdilo da ne uvode nove poreze.

– Taj porez postoji od 2009. godine. Javno upućeni poziv Porezne uprave Federacije BiH da građani prijave svoje prihode ne predstavlja novo uvođenje poreza – naveli su u saopćenju.

Mišljenje Ministarstva finansija FBiH možete pročitati OVDJE.

The post Odgovor frilenseri Ministarstvo finansija objavilo stav o primjeni Zakona o porezu na dohodak appeared first on Radio Srebrenik.

Vlada Tuzlanskog kantona je donijela Odluku o izmjeni Odluke o ostvarivanju prava iz primarne zdravstvene zaštite povratnika u Republiku Srpsku u javnim zdravstvenim ustanovama na području Tuzlanskog kantona.

Ovim je omogućeno povratnicima u Republiku Srpsku pravo na korištenje primarne zdravstvene zaštite u domovima zdravlja na području Tuzlanskog kantona. Sredstva potrebna za finansiranje bit će obezbijeđena iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja iz ukupnih sredstava namijenjenih za neposrednu zdravstvenu zaštitu u Zavodu zdravstvenog osiguranja Tuzlanskog kantona, u visini do 1.590.000 KM.

The post Za liječenje povratnika 1,59 miliona maraka appeared first on Radio Srebrenik.