Arhiva oznaka: vijesti

Ovogodišnji Bajram obilježit će oblačno vrijeme, sa lokalnim pljuskovima i grmljavinom, najavljeno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

U ponedjeljak 2. maja, prvog dana Bajrama obilježit će pretežno oblačno i nestabilno vrijeme sa kišom, pljuskovima i grmljavinom.

Jutarnja temperatura kretat će se od šest do 14 stepeni celzijusa, dok će dnevna ići do 20.

Objava Pred nama je kišni Bajram  pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Prvi dan Ramazanskog bajrama je u ponedjeljak, 2. maja 2022. godine. Centralna bajramska svečanost Muftijstva tuzlanskog bit će održana u Džamiji Kralja Abdullaha u Tuzli.  Bajram-namaz (s početkom u 6:15 sati) predvodit će i hutbu održati Vahid-ef. Fazlović, muftija tuzlanski.

The post Centralna bajramska svečanost u Džamiji Kralja Abdullaha u Tuzli appeared first on Kameleon M&M.

Snažna eksplozija usmrtila je više od 50 vjernika nakon molitve petkom u kabulskoj džamiji, rekao je njen čelnik, što je posljednji u nizu napada na civilne ciljeve u Afganistanu tijekom muslimanskog svetog mjeseca Ramazana.

Eksplozija je u ranim poslijepodnevnim satima pogodila džamiju Khalifa Sahib na zapadu glavnog grada, rekao je Besmullah Habib, zamjenik glasnogovornika ministarstva unutarnjih poslova, koji je rekao da je službeno potvrđeno da je broj poginulih 10.

KABUL, (Reuters)

The post U eksploziji u džamiji u Kabulu poginulo je više od 50 ljudi, kaže njezin vođa appeared first on Kameleon M&M.

Predsjednica Zastupničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi izjavila je u petak da se nada da će “što je prije moguće” donijeti paket pomoći Ukrajini od 33 milijarde dolara koji je zatražio predsjednik Joe Biden.

Bidenov zahtjev za financiranje uključuje preko 20 milijardi dolara za oružje, streljivo i drugu vojnu pomoć, kao i 8,5 milijardi dolara izravne ekonomske pomoći ukrajinskoj vladi i 3 milijarde dolara humanitarne pomoći.

The post Nancy Pelosi se nada da će odobriti pomoć Ukrajini od 33 milijarde dolara ‘što je prije moguće’ appeared first on Kameleon M&M.

Uoči prvomajskih praznika, ali i nadolazećeg Bajrama, na ulazima u Bosnu i Hercegovinu zabilježene su veće gužve na nekoliko graničnih prijelaza.

Prema informacijama iz BIHAMK-a, ali i Auto-moto saveza Republike Srpske, pojačan intenzitet saobraćaja zabilježen je na Graničnom prijelazu Maljevac u blizini Velike Kladuše, ali i na drugim prijelazima na sjeveru Bosne i Hercegovine.

“Pojačan intenzitet saobraćaja bilježi se na graničnim prijelazima Gradina, Bosanski Brod, Bosanska Kostajnica, Rača, Karakaj, a na prijelazu Zupci u oba smjera. Na ostalim graničnim prijelazima zadržavanja su od 20 do 30 minuta”, podaci su Auto-moto saveza RS-a.

Također, iz Auto-moto saveza Bosne i Hercegovien su saopćili kako je obustavljen promet za teretna motorna vozila i autobuse na graničnom prijelazu Brčko – Gunja.

Iz BIHAMK-a su također napomenuli kako u narednih nekoliko dana, povodom Međunarodnog praznika rada, stupaju na snagu mjere koje se tiču prijevoza eksplozivnih materija.

“Povodom Međunarodnog praznika rada večeras od ponoći, zabranjuje se prijevoz eksplozivnih materija na teritoriji Bosne i Hercegovine. Zabrana je na snazi do 3. maja do 24 sata na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine, a do 2. maja do 24 sata na teritoriji RS-a”, saopćeno je iz BIHAMK-a. (KLIX)

Objava Velike gužve na više graničnih prijelaza na sjeveru BiH pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Statistička agencija EU Eurostat objavila je u četvrtak najnovije statističke podatke o zemljama zapadnog Balkana i Turske, po kojima BiH ima najlošije pokazatelje u gotovo svim oblastima.

Statistički podaci Eurostata relevantni su i važni zato što EU na osnovu njih projektuje svoje politike, raspodjelu sredstava i druge bitne parametre po kojima kreira svoju politiku prema našem regionu i pokazuju objektivno stanje jer ih koriste institucije EU.

Ne računajući Kosovo, BiH je najlošija i u pogledu bruto domaćeg proizvoda po glavi stanovnika, dok smo po obrazovanju, pristupu internetu i drugim ključnim pokazateljima lošiji i od Kosova. Loših podataka bi vjerovatno bilo i više, ali BiH je jedina zemlja regiona koja za gotovo polovinu rubrika koje je Eurostat objavljivao nije poslala podatke.

Istovremeno, ekonomija BiH najviše je ovisna o EU, s obzirom na to da na to područje izvozimo 72,4 odsto naše robe i usluga, a uvozimo 60,8 odsto ukupnih potrepština. BiH je “najbolja” u još jednoj oblasti – najnenaseljenija je zemlja u regionu sa gustoćom naseljenosti od 68,2 stanovnika po kvadratnom kilometru. Sve druge zemlje u regionu imaju naseljenost više od 80 stanovnika po kvadratnom kilometru.

Što se tiče bruto domaćeg proizvoda BiH, u BiH on iznosi 4.580 evra po glavi stanovnika, a od nas je lošije jedino Kosovo, koje ima 3.740 evra po glavi stanovnika. Albanija ima bruto domaći proizvod od 4.610 evra po glavi stanovnika, Sjeverna Makedonija 5.170 evra po glavi stanovnika, Turska 7.510 evra po glavi stanovnika, a Srbija je najbolja u regionu s BDP-om po glavi stanovnika od 7.780 evra.

Što se tiče udjela stanovništva s visokim obrazovanjem, BiH ima samo 23,2 odsto muškaraca s višom stručnom spremom, te 34 odsto žena s višim obrazovanjem. Kada se saberu muškarci i žene i uzme prosjek, u Sjevernoj Makedoniji je taj procenat oko 40 odsto, dok je u Srbiji, na Kosovu, Albaniji i u Turskoj taj procenat oko 35 odsto.

I po pristupu stanovništva internetu smo najlošiji, jer u BiH 75 odsto populacije ima pristup globalnoj mreži, dok je u Sjevernoj Makedoniji taj procenat 79 odsto, Srbiji 82 odsto, Albaniji 85 odsto, Turskoj 88 odsto, a na Kosovu 96 odsto.

U svim ključnim ekonomskim pokazateljima poput procenta rasta BDP-a, inflacije, strukture stanovništva i privrednih sektora, naši podaci se poklapaju s kretanjima u EU, primjera radi, kada je recesija u EU, pada BDP u BiH, a kada se oporavlja EU, raste privredna aktivnost i u BiH. Inflacija gotovo u potpunosti slijedi evropska kretanja, s tim da je do prošle godine stopa inflacije u BiH bila nešto niža. Kada je inflacija rasla u EU, rasla je i u BiH, i obrnuto.

Svi ovi loši indikatori vidljivi su i u prošlogodišnjem izvještaju o napretku BiH na putu ka EU, jer je BiH najlošije ocijenjena od svih kandidata i potencijalnih kandidata za članstvo. Sudeći prema izvještaju, BiH je u “ranoj fazi” reforme pravosuđa, javne uprave, uspostavljanja tržišne ekonomije, konkurentnosti, borbe protiv korupcije i drugim oblastima. Pojam “rane faze spremnosti” se u izvještaju ponavlja čak 37 puta.

Podsjetili su da je EU BiH predala Mišljenje o kandidaturi za članstvo u kojem se nalazi 14 ključnih prioriteta, od kojih gotovo ništa nije ispunjeno. Evropski zvaničnici upozoravaju da BiH zaostaje, da postoje političke blokade i međusobno nepovjerenje. RTV SLON

Objava Eurostat: BiH najlošija po BDP-u, obrazovanosti i pristupu internetu pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva u petak je započelo isplatu novčanih podrški poljoprivrednim proizvođačima u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Shodno usvojenom Programu novčanih podrški u poljoprivredi i ruralnom razvoju za 2022. godinu isplaćena su sredstva u iznosu većem od milion KM, a ovisno od dinamike dostavljanja zahtjeva od kantonalnih ministarstava nadležnih za oblast poljoprivrede očekuje se da sve isplate budu realizirane u maju – saopćeno je iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.

Osigurana su operativna sredstva u budžetu za mjesec april i maj, te ovisno od dinamike dostavljanja obrađenih zahtjeva od kantona, očekuje se da će sve pristigle obaveze prema poljoprivrednim proizvođačima biti isplaćene do kraja mjeseca maja.

Tokom prošle sedmice Federalno ministarstvo poljoprivrede pozvalo je kantonalna ministarstva nadležna za poslove poljoprivrede da ubrzaju proces obrade zahtjeva poljoprivrednih proizvođača, kako bi se nakon dostavljenih obrađenih zahtjeva stvorili preduslovi za isplate novčanih podrški – navodi se u saopćenju.

Objava Počele isplate novčanih podrški poljoprivrednim proizvođačima pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

U skladu sa Zakonom o PIO, penzije za mjesec april biti će biti isplaćene, preko jedinstvenog računa trezora Federacije BiH, u četvrtak 5. maja 2022.

Odlukom Upravnog odbora FZ MIO/PIO o redovnom usklađivanju, penzije za april uvećane su za 7,3 posto, te prema navedenom, minimalna penzija iznosi 410,08 KM, zajamčena 513,87 KM, dok najviša penzija ostaje 2.174,48 KM.

Prosječna samostalna penzija za april iznosi 526,47 KM.

Penziju za mjesec april primiti će ukupno 426.469 korisnika.

Pored uvećanih aprilskih penzija, korisnici će primiti i razliku između isplaćene i uvećane penzije za prva tri mjeseca ove godine.

Ukupno potrebna sredstva za isplatu penzija za april sa uračunatom razlikom za prva tri mjeseca, i ostalim troškovima, iznose oko 245 miliona KM.

Objava Isplata penzija za april u četvrtak 5. maja pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Cijena tone peleta u Bosni i Hercegovini je doživjela drastičan rast u odnosu na prethodne godine. Tako se prošle godine cijena kretala od 300 KM do 330 KM, dok ove godine cijena ide i do 560 KM.

Poređenja radi prije dvije godine cijena tone peleta se kretala oko 280 KM po toni.

Proizvođači i trgovci upozoravaju da je vrlo izgledna mogućnost da bude apsolutna nestašica peleta na bosanskohercegovačkom tržištu.

Husein Bušatlić iz kompanije Rosewood koja je jedan od najvećih proizvođača peleta u Bosni i Hercegovini kaže da je prvi razlog za rast cijene peleta povećanje cijene električne energije. Cijena električne energije je rasla 20 posto, ali je zbog prvobitnog rasta od 300 posto prije objave odluke o ograničenju cijene ova kompanija za šest dana platila 46.000 KM na računu za struju.

“Druga stavka kojaje poskupjela je sirovina. Mi smo od prošle godine imali tri povećanja. Jednostavno ne pitaju, samo pošalju i kažu poskupjela je sirovina za 10, 20, 30 posto. Jednostavno ste primorani ili ugasiti proizvodnju ili podići krajnju cijenu,” pojasnio je Bušatlić.

Bitno je istaći da su proizvođači sirovina preduzeća u javnom vlasništvu tj. šumska privredna društva kojima upravljaju kantoni.

“Državne šume ne poštuju ugovore koji se potpisuju sa njima za isporuku sirovine. Vi nikad niste sigurni, potpišete ugovor oni vam na kraju godine ispoštuju 50 posto,” pojašnjava Buštalić da je nemoguće se oslanjati se na firme u javnom vlasništvu.

Jedan od razloga je rast cijena nafte i plina jer je cijena plastika koje se koriste u proizvodnji peleta porasla za 300 posto. Na cijenu peleta u Bosni i Hercegovini direktnu posljedicu je ostavio i rat u Ukrajini.

“Ukrajina je bila veliki izvoznik repromaterijala, govorimo o legiranim čelicima. Ti legirani čelici se koriste za proizvodnju alata u proizvodnji peleta, matice, roleri, ležajevi. Jedna matrica kod nas u proizvodnji košta 6.100 eura. Jedna matrica koju možete koristiti otprilike mjesec dana,” kazao je Buštalić.

Pandemija Covid-19 je uništila male peletare koje nisu imale svoju sirovinu nego je kupovale sa strane. Buštalić kaže kako je par peletara zaustavilo svoj rad. Izostala je podrška vlasti za ove male peletare.

“Stao je izvoz, oni nisu mogli plasirati na tržište Bosne i Hercegovine te određene proizvode i nisu mogli trpiti,” ukazao je Buštalić na dugoročne posljedice neodgovarajuće podrške vlasti u vrijeme pandemije.

On upozorava da je već sad opći haos na tržištu i da postoji opasnost od nestašice peleta. Kaže kako kupci iz Velike Britanije i Evropske unije ne pitaju za cijenu kada traže da kupe pelet i brikete.

Kaže kako je konstantan problem nekontrolisan izvoz trupaca iz Bosne i Hercegovine. Podsjećamo da je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine u martu odbilo usvojiti odluku o privremenoj zabrani izvoza trupaca

“Mi muku mučimo s tim i znate, osnuje se firma sa dva zaposlena, direktor i sekretarica. Mi trenutno imamo 155 zaposlenih i nemamo dovoljnu količinu trupaca. To je problem koji traje 20 i više godina, od poslije rata. Mi izvozimo sirovinu, a uvozimo gotov materijal,” izrazio je žaljenje Buštalić.

Muhamed Helać, menadžer kompanije Drvosječa koja se bavi prodajom peleta, kaže da je od prošle godine evidentiran veliki porast cijene i da je realna cijena dostigla 560 KM po toni, ali da se trenutno prodaje po 480 KM po toni.

Kao razloge navodi nedostatak sirovine i porast cijene goriva. Probleme je izazvao i rat u Ukrajini. U Hrvatsku i Srbiju se izvoze gotovo neograničene količine peleta.

“U Hrvatskoj i Srbiji je cijena u proteklih pet šest godina bila 300 eura za tonu peleta, a kod nas je bila dosta niža. Srbija i Hrvatska su se dosta oslanjale na uvoz iz Ukrajine. Sada kada izvoza iz Ukrajine nema oni su se orijentisali prema nama. To se već osjetilo krajem prošle godine. Uzimaju ogromne količine, peletare izvoze u Hrvatsku i u Srbiju. Došlo je do izjednačavanja cijene,” pojasnio je Helać.

Potražnja na svjetskom tržištu i nedostatak sluha vlasti da zaustavi izvoz trupaca uz ostale ekonomske probleme dovela je do toga da građani za tonu peleta plaćaju cijenu veću za 50 posto u odnosu na prošlu godinu.

Cijena tone peleta u poređenju s cijenom iz 2020. godine je skuplja za više od 200 KM. A ako se zna da je za potrebe jednog domaćinstva za jednu grijnu sezonu potrebno između tri ili četiri tone, onda će domaćinstvo morati izdvojiti između 600 i 800 KM više nego prije dvije godine.

The post Tona peleta u rasponu od dvije godine poskupila za čak 200 KM, na tržištu vlada opći haos appeared first on Kameleon M&M.

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je predsjedniku Indonezije Džoku Vidodu da će prisustvovati ovogodišnjem samitu G20 na Baliju. Jučer je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski najavio da će na poziv Vidoda otići na samit G20 iako ta zemlja nije članica.

„Sinoć sam telefonom razgovarao sa ruskim predsjednikom koji je izrazio zahvalnost za poziv na samit G20 i potvrdio je svoj dolazak,“ izjavio je Vidodo.

Predsjednik Indonezije je istakao da je u razgovoru sa Putinom bilo govora o važnosti postizanja mirovnog sporazuma sa ukrajinskim rukovodstvom i hitnoj obustavi sukoba.

Samit G20 održava se 20. novembra.

The post Putin i Zelenski će prisustvovati samitu G20 u Indoneziji appeared first on Kameleon M&M.

Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović održao je konferenciju za novinare u kojoj je ponovo iznio niz čudnih i šokantnih izjava.

No, ovaj put objasnio je kako njegova izjava da “Hrvatska treba blokirati ulazak Finske u NATO dok se ne usvoje izmjene Izbornog zakona u BiH” nije ucjena već iznuda. Za Bakira Izetbegovića rekao je da je “pakostan i pokvaren”, za Plenkovićevu vladu da je izdajnička, a Hrvoja Zekanovića je nazvao zlom Mary Poppins koja Hrvatima u BiH, kao zla dadilja, sipa rakiju u mlijeko. Imao je “pohvale” i za američku administraciju, London i same Fince. Za Željka Komšića je indirektno rekao da je parazit. Milorad Pupovca je poredio sa Jesenjinom.

“Krkani dinarski”

Na pitanje novinara o Plenkovićevom pozivu za sjednicu Nacionalnog vijeća sigurnost zbog rata u Ukrajini, kazao je da to nije razlog za sjednicu i pitao zbog čega se ne sazove sjednice zbog situacije u Bosni i Hercegovini.

“Kakva je to poruka – to su sami neki krkani dinarski, je l da? Ili je to njegovo biračko tijelo koje mu vjerovatno smrdi jer voli briselski parfem i vafle? Imamo izdajničku vladu. Finsak će opet biti pozvana, ali Finskai Švedska koja se tu skriva kao mali zeko, ne mogu postat članice NATO-a ukoliko sve strane ne ratificiraju sporazum, a tu je i Hrvatska. I onda idemo na prebrojavanje ne naci tipa već građanskog. Idemo na to ko je kupljen, recimo uskršnji Zvekanović (Hrvoje Zekanović, op.a.) kako će glasati. Čovjek šeta uokolo investore, radi za krafne, svaki vikend je bio u Hercegovini da bi te ljude anestezirao, lijevao rakiju u mlijeko kao zločesta dadilja, malo bebi da ne plaču. On je zla Mary Poppins. Ukrao nam je Uskrs,” rekao je Milanović.

Na pitanje novinara koji je interes Hrvatske u izmjenama Izbornog zakona u BiH, odgovorio je ironično i napao novinara.

“Nikakav. Mislim da to treba sve raspustiti, stavit zemlju na ler, outsorsati, ustvari monetizirati, dati drugom da s time upravlja. Ovo Hrvata iz BiH prodati u roblje. Šta će nam to stvarno? Nemamo nikakav odgovor. Ako je to vaše pitanje to je moj odgovor,” kazao je.

Istakao je kako je “ucjena kazneno djelo s kojim se cilja na čast i ugled”, ali da je toga ovdje (Hrvatska, BiH, EU/Finska) u “slaboj ponudi”, ovo je “iznuda”.

“Ovdje se radi o konkretnom cilju kojim nešto uvjetujem”, dodao je.

“Je li diplomacija riješila blokadu Sarajevu ili hrvatska vojska”

Naglasio je kako diplomacija nikada nije riješila ništa pa naveo primjere: “Je li diplomacija riješila blokadu Sarajevu ili hrvatska vojska, Pauk i Miodrag koji bi ostao bez svih pet nogu da ih ima? Je li diplomacija riješila Krajinu i okupaciju Hrvatske? Hrvatska diplomacija ovako rješava – Plenković pošalje Mary Poppins da nalije pet bačvi rakije u mlijeko i kaže ‘ ne možete promijeniti neke navike, to us zatucani Zapadnjaci, to su standardi, idemo dalje. Nova runda izbora. Nemojmo se sekirati, to su ipak samo Bosanci. Grozno.”

Kazao je kako su ga “natjerali da se ponaša na način na koji nije najponosniji” te da nema ništa protiv Finske za koju je potom malo kasnije rekao da je “država razmaženih i bogatih”. Za američku administraciju je rekao da ima mnogo “nekompetentnih”, a u Londonu da ima dosta “muljatora”.

“Komšić i njegova družina koja parazitira”

Kada bi se riješio izborni zakon u BiH, najviše bi izgubila, kaže, uska klika i kamarila sarajevska, odnosno “Željko Komšić i njegova družina koji parazitiraju na hrvatskom glasu.”

“Bakir Izetbegović ne bi izgubio, onda je predstavnik Bošnjaka. Njegova tvrdnja da je BiH sigurna dok su džamije pune je čudna. Ne mislim da je Hrvatska sigurna ako su crkve pune. Izetbegović je pakostan i pokvaren, ali on neće izgubiti. U Hrvatskoj ako ćeš birati Srbina, moraš se deklarirati kao Srbin i gubiš pravo birati HDZ, HNS, Most itd. U BiH nije tako. Kada Finci govore o tim standardima neka pogledaju svoje. Hajde da to primijenimo u BiH,” zaključio je.

The post Milanović: Izetbegović je pakostan, Komšić parazit, a Zekanović zla Mary Poppins appeared first on Kameleon M&M.

Rudarstvo je na glasu kao opasna profesija, ali rudarska industrija danas smatra sigurnost na radu kao svoj najveći prioritet. Vlade zemalja s aktivnom rudarskom industrijom također su prepoznale koliko su važni sigurni radni uvjeti na lokacijama rudnika, pa je to sada jedna od najreguliranijih industrija u svijetu.

Rudarstvo je evoluiralo u primjeni sigurnosnih standarda kroz proces koji se naziva upravljanje rizikom, što podrazumijeva usmjeravanje napora organizacije na temeljito razumijevanje incidenata koji se mogu dogoditi, onih koji mogu ozbiljno ozlijediti ili usmrtiti radnike, te uvođenje učinkovitih strategija kontrole koje ih sprječavaju.

“Iz perspektive osiguranja zaštite zdravlja i sigurnosti na poslu, rudnik u Varešu predstavlja priliku za uvođenje najboljih svjetskih sigurnosnih standarda i praksi na tržište, u kombinaciji s poštivanjem naših, domaćih propisa u BiH o tome kako poslujemo kao kompanija. To također uključuje način na koji potičemo i osnažujemo naše ljude da prijave sve potencijalne opasnosti, zajedno s upravljanjem našim sigurnosnim rizicima i kritičnim kontrolama na zajednički način,” izjavio je Shane Jolly, konsultant Adriatic Metals za sigurnost i zaštitu zdravlja na poslu.

Eastern Mining d.o.o. je započeo početne građevinske radove na dvije lokacije u okviru rudnika u Varešu, Veovača i Rupice, krajem 2021. godine, kako bi se omogućio razvoj podzemnog rudnika u prvoj polovici 2022. godine, kao preduvjet za proizvodnju koncentrata iz  pogona prerade tokom 2023. godine. Od samog početka, kompanija je proaktivno primijenila pristup upravljanja rizicima tokom planiranja, postupka pribavaljanja dozvola i izvršenja ne samo na sigurnosne rizike, već i na rizike zaštite okoliša i zajednice.

Predanost Eastern Mining d.o.o. zaštiti zdravlja i sigurnosti ne završava na radnom mjestu. Ovaj pojam se proširuje, kako bi obuhvatio dobrobit radne snage i njihovih obitelji izvan posla, te na zajednice u kojima djeluje, kroz programe koji potiču i unaprjeđuju sigurne i zdrave izbore, kao i infrastrukturne projekte koji poboljšavaju javno zdravlje i sigurnost. Ovo ne samo da će imati pozitivne rezultate za ljude koji nisu direktno zaposleni u rudniku, već će poboljšati učinkovitost cjelokupnog sigurnosnog programa budući da se vrijednosti zdravlja i sigurnosti potiču i podržavaju unutar i izvan radnih mjesta.

The post Sigurnost na poslu je dio poslovne kulture Eastern Mininga appeared first on Kameleon M&M.

Otkako je počela ruska invazija na Ukrajinu čini se da su mnogi od običnih građana na društvenim mrežama do političara, medija i profesora, zabrinuti za zdravlje ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Ali jedan važan glas je nedostajao u naletu članaka i diskursa koji spekulišu da Putin ima Parkinsonovu bolest iili rak štitne žlezde, a to su medicinski stručnjaci.

Naduto lice

Na snimku na kojem se pojavio sa ruskim ministrom odbrane Sergejem Šojguom, Putin je prikazan kako se drži rukom za sto i kako lupka nogom o pod. Lice mu naduto, a on djeluje kao da je cijelim tijelom utonuo u stolicu u kojoj je sjedio.

Snimak je podstakao brojne komentare, uključujući i onaj bivše poslanice Konzervativne partije Velike Britanije Luiz Menš, da na Tviteru izvuku zaključak da ruski predsjednik ima Parkinsonovu bolest.

Tu tvrdnju su takođe iznijeli i brojni britanski tabloidi. Ove tvrdnje komentarisali su brojni profesori, stručnjaci za govor tijela i politički stručnjaci, međutim nigdje nije bilo riječi nekog doktora.

Watch: Vladimir Putin orders his troops not to storm the Azovstal steel mill in Mariupol and instead orders it to be blocked off.

He tells Defense Minister Sergei Shoigu to “block off this industrial area so that not even a fly comes through” https://t.co/TAAlfx6sw6 pic.twitter.com/Ct3btu1hd5

— The Telegraph (@Telegraph) April 21, 2022

Mišljenje neurogenetičara

To vjerovatno nije slučajnost.

“Malo je vjerovatno da će pravi neurolozi komentarisati jer su naučeni da ne komentarišu ljude koji nisu njihovi pacijenti,” rekao je za DW Džon Hardi, neurogenetičar sa britanskog Instituta za istraživanje demencije.

Ističući činjenicu da je on neurogenetičar, a ne neurolog, Hardi je podijelio svoje mišljenje o Putinovom stanju kao nekoga ko je proučavao bolesti mozga.

“Po mom mišljenju nema znakova Parkinsonove bolesti. Nije izgledao dobro… ali nema Parkinsonovu bolest,” rekao je.

The post Stručnjaci analiziraju Putinove snimke: Da li ima Parkinsonovu bolest? appeared first on Kameleon M&M.

Peticija u kojoj se traži da Amber Heard bude uklonjena iz nadolazećeg drugog nastavka filma “Aquaman” već je skupila više od dva miliona potpisa.

Nakon što je zbog Amberinih optužbi kako ju je glumac zlostavljao, Disney uklonio Deppa iz uloge kapetana Jacka Sparrowa u petom dijelu filma “Pirata s Kariba”, ljudi su odlučili da podrže i sličnu peticiju upućenu njegovoj bivšoj supruzi.

Ista je kreirana još 2019. usred sudske parnice između Heard i Deppa, a napravila ju je žena po imenu Jeanne Larson.

Između ostalog, Larson je dodala kako je Heard “dokazano nasilnica u porodici” te da bi otkazivanje njenog angažmana u spomenutnom filmu spriječilo glorifikovanje njenog “zlostavljanja”.

“Muškarci su žrtve obiteljskog zlostavljanja, baš kao i žene. To se mora prepoznati i moraju se poduzeti mjere kako bi se spriječilo slavljenje poznate zlostavljačice u industriji zabave”, stoji u opisu peticije. “Učinite pravu stvar. Uklonite Amber Heard iz Aquamana 2”, zaključila je.

Heard je u filmu koji bi trebao izaći 2023. godine, trebala utjeloviti lik po imenu Mere, a korisnici su već ponudili da na njeno mjesto dođe Emilia Clarke.

The post Dva miliona ljudi želi da Amber Heard bude uklonjena iz filma “Aquaman 2” appeared first on Kameleon M&M.

Dobar rezultat u predstojećoj UEFA Ligi nacija biće posljednja šansa za Ivajla Peteve za ostanak na klupi fudbalske reprezentacije Bosne i Hercegovine, potvrđeno je za „Nezavisne“ iz Nogometnog/Fudbalskog saveza BiH.

Bugarski stručnjak nije uspio odvesti „zmajeve“ na Svjetsko prvenstvo u Kataru. Reprezentacije ima seriju loših rezultata, navijači su svoje nezadov oljstvo izrazili ne dolaskom na stadion, pa je opšte mišljenje da je bh. timu potrebna šok terapija za povratak na staze nekadašnje slave i ponosa.

“Pitanje selektora je uvijek otvoreno kada rezultati nisu onakvi kakvi bi svi htjeli da budu. Grupa kvalifikacija sa Svjetsko prvenstvo je izgledala statistički i rezultatski loše, ali isto tako faktički nas je jedna – dvije utakmice dijelile od baraža, što sa druge strane nije toliko loše kao što govori ova prva činjenica. U tom smislu podijeljena su osjećajnja. Kada se sve sumira ne m ožemo biti zadovoljni, ali je stav da se Ivajlu Petevu pruži šansa još u Ligi nacija. Nakon toga ako rezultati ne budu zadovoljavajući sigurno da m ožemo očekivati neke poteze. Prije Lige nacija neće biti promjena na klupi“, rekao je izvor „Nezavisnih“ iz N/FS BiH

A kao nasljednici bugarskog stručnjaka spominju se zvučna trenerska imena poput Faruka Hadžibegića, Vladimira Petkovića, Mehe Kodre, Safeta Sušića, Vahida Halilhodžića…  Visoko na listi želja nekih od čelnika N/FS BiH rangira Slaven Bilić koji je slobodan nakon kineske epizode. Nakon što je vodio klubove poput Vest Hema i Vest Broma upitno je koliki ima finansijski, ali i karijerni interes da preuzme Bosnu i Hercegovinu. Ista priča je i sa Nikom Kovačem, koji je trenutno “uzeo duži godišnji odmor” od trenerskog posla.

„Sva ta imena su reprezentativna i sigurno da se razmišlja o njima na način da li se može postići neki dogovor, ali sam ozbiljan razgovor će ići samo onda ako u Ligi nacija se ne napravi rezultat koji nam odgovara“, tvrdi izvor „Nezavisnih“.

Kao još jedna opcija iz regiona, ali iz istočnog susjedstva, spominje se i Slavoljub Muslin koji je Srbiju konsolidovao i na kraju plasirao na Svjetsko prvenstvo 2018. u Rusiju, a i on je trenutno bez angažmana. Portal reprezentacija.ba navodi kako bi navijači najradije vidjeli bh. trenera na klupi reprezentacije. Jedna od ideja koja se spominje je i timski angažman nekolicine bivših velikih igrača BiH koji su počeli sa trenerskim poslom poput Zlatana Bajramovića, Vedada Ibiševića, Elvira Rahimića, Mirka Hrgovića… Od već isprobanih imena na klupi BiH, najbolje kotiraju Safet Sušić, ali i Faruk Hadžibegić i Meho Kodro.

Kada je riječ o drugim aktivnostima čelnih ljudi bh. kuće fudbala potvrđeno je da narednog mjeseca kreće izgradnja pet terena sa hibrindom travom.

„Ove godine će biti urađeno ukupno devet terena. U maju kreće pet, u razmaku od po deset dana. To je projekat koji radimo u saradnji sa UEFA“, istakao je izvor „Nezavisnih“.

Ono što će posbno obradovati navijača i klubove u BiH je najava uvođenja VAR tehnologije.

„Od ljeta ćemo imati VAR na stadionima M:tel Premijer lige BiH. Sredstva su obezbjeđena posredstvom FIFA. Riječ je o velikom projektu koji će poboljšati M:tel Premijer ligu BiH i stvoriti je dodatno konkurentnom sa ostalim ligama u Evropi“, istakao je sagovornik „Nezavisnih“.

Bh. tim u Ligi nacija igraće sa reprezentacijama Finske, Rumunije i Crne Gore.

Objava Ivajlo Petev pred otkazom pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.