Arhiva oznaka: vijesti

Cijene nafte na globalnom tržištu prošle sedmice pale su najviše u zadnjih devet mjeseci jer trgovci zbog novog vala širenja covida-19 prodaju terminske ugovore u očekivanju slabljenja potražnje diljem svijeta.

Cijena barela Brenta na londonskoj burzi potonula je protekle sedmice 8 posto, na 65,18 dolara, najnižu razinu od aprila. Na američkom tržištu barel WTI nafte pojeftinio je 9 posto, na 62,32 dolara, najnižu razinu od septembra lani.

Cijene nafte u petak su zabilježile neprekidni pad sedmi trgovinski dan zaredom budući da se sve više država u svijetu suočava s rastućim brojkama zaraženih covidom-19, zbog čega ograničavaju putovanja u nastojanju da suzbiju širenje pandemije.

Kina je uvela strože metode dezinfekcije u svojim lukama, uzrokujući zagušenje protoka roba, te je, kao i i SAD, uvela ograničenja broja putnika na zrakoplovnim letovima. Brojne druge zemlje, među kojima i Australija, ograničile su putovanja građana. Zbog toga je potražnja za avionskim gorivom oslabila, nakon što je cijelog ljeta rasla.

“S takvom vrstom neizvjesnosti, teško je naći uporište cijenama nafte. Vlasti oštro djeluju kako bi minimalizirale izbijanje zaraze, a to izravno prijeti potražnji za naftom”, ističe John Kilduff, partner au Again Capital LLP.

Nadalje, tečaj dolara porastao je protekle sedmice prema košarici šest najvažnijih svjetskih valuta na najvišu razinu u devet mjeseci, jer Fed razmatra smanjenje monetarnih poticaja. Cijene nafte, pak, u obrnutoj su korelaciji s tečajem dolara, pa kad američka valuta poskupljuje, inozemnim kupcima je nafta skuplja.

I dok delta varijanta koronavirusa pritišće potražnju, ponuda nafte i dalje raste. Američka proizvodnja porasla je prosle sedmice na 11,4 miliona barela dnevno, a raste i broj novih bušotinskih postrojenja već treću sedmicu zaredom, podaci su kompanije Baker Hughes. I OPEC povećava svoju ponudu. Stoga padaju cijene terminskih ugovora, odnosno ugovora o isporuci nafte u idućim mjesecima, što sugerira da trgovci očekuju dobru ponudu na naftnim tržištima u idućim mjesecima.

Objava Najoštriji pad cijena nafte u zadnjih devet mjeseci pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Mađarsko neslužbeno vladino glasilo “Magyar Nemzet” pledira za izlazak Mađarske iz Evropske unije, tzv. “Huxit”. Krije li se iza te ideje sam predsjednik vlade Viktor Orban?

Mađarski list Magyar Nemzet (“Mađarska nacija”), neslužbeno glasilo vlade, često ima ulogu svojevrsnog poligona za testiranje. U njemu se lansiraju teme za koje premijer Viktor Orban i članovi njegove vlade žele znati kakvo je raspoloženje javnosti, ali bez da sami direktno pokrenu to pitanje.

Tako je opet bilo i prošlog vikenda. List je nedavno pokrenuo raspravu o temi koja je čak i u mađarskim vladinim krugovima do sada bila tabu – izlazak Mađarske iz Evropske unije.

“Vrijeme je za razgovor o Huxitu”, naslovio je Magyar Nemzet njemačku verziju tog priloga. To je odjeknulo poput bombe: o tome su izvijestili skoro svi veći mediji, opozicioni političari su se zgražali, mnogi komentatori su izrazili zabrinutost. Nije čudo, oko toga da Mađarska spada u EU do sada je vladao, uprkos dubokim političkim podjelama u zemlji, nadstranački i društveni konsenzus. Jedan od rijetkih koji u toj zemlji još uopće postoje.

Sada se izlazak Mađarske iz EU otvoreno i ozbiljno predlaže u najvažnijim vladinim medijima po prvi put nakon 2010., dakle nakon dolaska Orbana na vlast. To je bez presedana, piše Deutsche Welle.

U mađarskoj verziji članka u listu Magyar Nemzet piše: “Sada napokon ozbiljno moramo razmotriti naš mogući izlazak iz saveza država koji krvari iz hiljadu rana, pokazuje imperijalne simptome i ponaša se podcjenjivački i arogantno prema svojim istočnoevropskim članicama.”

Razlog: “Naši putevi su se razdvojili. Dok Zapad već potpuno svjesno raskida s kršćanskim moralom i svjetskim poretkom i umjesto toga najavljuje izgradnju kosmopolitskog, bezličnog svjetskog društva, koje se oslanja na bezgraničnu samodopadnost i samouništenje individue. Mi, Mađari, Poljaci i Srednja Evropa se čvrsto držimo naših hiljadugodišnjih kulturnih i vjerskih temelja.”

Vlada je bila unaprijed informirana?

Članak je napisao politolog Tamas Fricz, koji je poznat po svojim radikalnim pozicijama na desnom rubu. No on nije politički autsajder nego vodeći član važnih organizacija bliskih Orbanu, poput Foruma civilnog udruživanja (CÖF). Taj Forum organizira periodički takozvane “mirovne marševe” – demonstracije moći Orbanove vlade s desecima ili stotinama hiljada sudionika, na kojima se većinom čuju oštri govori protiv EU.

Zbog toga je vjerojatno da su vladajući krugovi bili unaprijed informirani o Friczovom članku ili su ga možda čak s njim dogovorili. Temu Huxit prošlih je sedmica načelo više mađarskih političara iz vladajuće stranke, ali samo indirektno.

Laszlo Köver, predsjednik mađarskog parlamenta, početkom jula je u jednom intervjuu izjavio da bi danas na referendumu o članstvu u EU “posve sigurno glasao protiv”. A ministar finansija Mihaly Varga prošle sedmice je rekao da bi na referendumu, doduše, trenutno glasao s “da”. Ali da bi to pitanje moglo dobiti novo značenje krajem ovog desetljeća, kada Mađarska počne više uplaćivati u budžet EU nego što iz njega dobije.

“Postoji i život izvan EU-a”

I Viktor Orban je u prošlosti povremeno izjavljivao da “naravno, postoji i život izvan EU”, zadnji put 2016. godine u vezi s Brexitom. U ovoj najnovijoj raspravi se do sada nije izjasnio.

No proteklih godina se sve češće i agresivnije sukobljavao s EU, nedavno oko mađarskog zakona kojim se zabranjuje takozvana homoseksualna i transseksualna propaganda kod maloljetnika. U tim sporovima Orban je sve jasnije govorio da odbija EU u njenom sadašnjem obliku.

Mađarski opozicioni političari smatraju da se iza članka u listu Magyar Nemzet kriju Orban i njegovi saradnici.

“Počela je Orbanova kampanja za izlazak naše domovine iz Evropske unije”, napisala je na Facebooku lijevo-zelena političarka Timea Szabo iz stranke Dijalog za Mađarsku. Slično su se izjasnili i skoro svi drugi opozicionari.

Trenutno izlazak iz EU-a još uvijek nije u Orbanovom interesu, kaže mađarski politolog Peter Kreko za DW.

“Ali u njegovom je interesu okretanje javnog mnijenja protiv EU kako bi time protiv Brisela imao ucjenjivački potencijal mogućeg Huxita. Utoliko je njegov cilj povećanje neprijateljstva prema Uniji u Mađarskoj.”

Mađari su još uvijek proevropski orijentirani

Pri tome Orban koristi i tvrdnju da Mađarska iz EU dobiva sve manje novca i zato više ne može imati koristi od članstva, pojašnjava Kreko, koji trenutno radi na Institutu za nauku o čovjeku (IWM) u Beču. Jer, u ispitivanjima javnog mnijenja Mađari kao jednu od najvećih prednosti EU navode upravo evropske fondove.

“No mora se jasno reći da je velika većina Mađara u načelu vrlo stabilno proevropski orijentirana”, ističe Kreko. Zato bi, smatra on, pretjerana propaganda protiv EU s pogledom na parlamentarne izbore idućeg proljeća mogla biti “taktička pogreška”. On predviđa da bi to moglo utjecati na neodlučne proevropski orijentirane birače da se okrenu opoziciji.

(Klix)

Objava Želi li Viktor Orban izlazak Mađarske iz EU – Huxit? pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan rekao je u telefonskom razgovoru sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel da njegova zemlja neće moći da se izbori sa dodatnim opterećenjem migranata koji pristižu iz Afganistana.

“Novi talas migracije je neizbježan ukoliko ne preduzmemo neophodne mjere u Afganistanu i Iranu. Turska, gdje je već pet miliona izbjeglica, ne može preuzeti novi teret migranata”, naglasio je Erdogan.

On je slične komentare iznio i krajem prošle sedmice sa grčkim premijerom Kyriakosom Mitsotakisom.

Turski predsjednik je, optužio Brisel da “izbjegava” zahtjev Ankare za reviziju sporazuma iz 2016. godine, postignutog s ciljem sprječavanja priliva migranata.

Sporazum EU i Turske omogućava da neregularni migranti koji stignu do grčkih ostrva budu vraćeni u Tursku u zamjenu za pomoć. EU je obećala saradnju sa Ankarom na poboljšanju postojeće carinske unije i otvaranju puta ka eventualnom ulasku Turske u blok.

Turska, takođe traži bezvizni režim sa EU i nastavak samita između dvije strane, ali Ankara redovno optužuje Brisel za kršenje dogovora.

federalna.ba/Srna

Objava Erdogan: Ne možemo se izboriti sa novim valom migranata pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Nastava u svim osnovnim i srednjim školama na području Tuzlanskog kantona počinje 1. septembra, a konačna odluka o modelu odvijanja nastave bit će donesena u toku naredne sedmice.

Ono što je poznato i iz godine u godinu potpuno isto jesu dodatni troškovi koje u augustu ima svaka porodica školarca. Roditelji dva školarca u Federaciji Bosne i Hercegovine u prosjeku moraju izdvojiti jednu prosječnu platu za potrebe školskog pribora, udžbenika, odjeće i obuće.

Hasmira Malić je majka učenika prvog i šestog razreda. Njena porodica s pripremama za novu školsku godinu počinje mnogo ranije, kako bi mogli obezbijediti sve što je potrebno.

– Na taj način olakšamo sami sebi jer je poprilično sve skupo da bi se odjednom otišli u kupovinu. Za prvi razred knjige ne kupujemo i to će nam uveliko olakšati, za šesti razred očekujemo da ćemo za knjige trebati izdvojiti do 150 KM. Kada tome dodamo školski pribor, torbe, ispod 400 KM ne očekujem da ćemo proći – izjavila je.

Slična situacija je i u porodici Muratović koja također ima dva školarca.

– Za kupovinu knjiga, školskog pribora i ostale potrebe što se tiče škole izdvojim oko 500 KM, a za odjeću i obuću izdvojim više jer imam dvoje djece koji idu u školu. Tako da 800 KM ide i za odjeću i obuću. To premašuje mogućnosti mojih prosječnih primanja jer jedino mjesečno primanje je invalidnina od muža u iznosu od 360 KM – izjavila je Hasreta Muratović.

Nakon obavljenih priprema za početak školske godine porodici s minimalnim primanjima ne ostaje ništa za plaćanje osnovnih računa.

Hasmira Malić je društvena aktivistkinja koja kroz svoj rad također promovira značaj humanosti u periodu koji nikome nije lagan i kada je potrebno da budemo upućeniji jedni na druge.

– Najhumanije što možemo uraditi da odjeću koja je lijepa i očuvana poklonimo porodicama kojoj će to barem malo olakšati polazak u školu. Također, bilo bi lijepo da knjige naše djece poklonima djeci koja ne mogu kupiti. Da svako od nas učini koliko može kako bi olakšao put obrazovanja naše dječice, omladine, jer snaga naša je u obrazovanju – izjavila je Malić.

Iz socijalno ugroženih porodica često dolaze najbolji i najodgovorniji učenici. Zbog toga ekonomska situacija djeci ne smije biti prepreka za obrazovanje i izgradnju bolje budućnosti. Kako bi lakše prevazišli ovaj period, naše sagovornice smatraju da ono što vašoj djeci više nije potrebno možete pokloniti drugoj koja će koristiti udžbenike vaših mališana.

RTV Slon/ Fena

Objava Priprema dva školarca u porodici za školsku godinu iziskuje prosječnu platu pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Na zidinama Starog grada, u prelijepom ambijentu sinoć je svečano otvoreno ovogodišnje izdanje kulturne manifestacije „Srebrenik- otvoreni grad umjetnosti“. Ovogodišnji OGUS otvoren je predstavom „Putovanje“, u izvedbi glumaca Narodnog pozorišta Tuzla. Program je obogatio i sazlija Ahmet Hogić,a također upriličena je i prezentacija i degustacija tradicionalnih bosanskih poslastica koje su za ovu priliku pripremile žene iz udruženja „Diva „ iz Srebrenika.

Organizator manifestacije je Centar za kulturu i informisanje Srebrenik, podržana je i od strane gradske i kantonalne turističke zajednice, dok je glavni pokrovitelj Gradska uprava i gradonačelnik Srebrenika Nihad Omerović, koji je progodnim govorom i svečano manifestaciju proglasio otvorenom.

 Na svečanom otvorenju manifestacije OGUS prisustvovao je veći broj poklonika kulture iz Srebrenika i okoline, a u ime Vlade TK prisutnima se obratio ministar za kulturu,sport i mlade Zlatan Muratović.

Ovogodišnja manifestacija OGUS trajat će desetak dana uz bogat program i raznovrsne sadržaje kao što su promocije knjiga, pozorišne predstave, koncerti i sadržaji za najmlađe. Svi programi biće održani u i ispred srebreničkog Doma kulture, a ulaz je besplatan.

Objava Svečano otvorena kulturna manifestacija OGUS 2021. pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Svjetska premijera novog filma o Džejmsu Bondu “Nije vrijeme za umiranje” (No Time To Die) bit će održana 28. septembra u Londonu, saopšteno je danas na zvaničnom Bondovom Tviter nalogu.

Ova najava je odagnala spekulacije u pojedinim medijima da bi prikazivanje filma moglo ponovo da bude odloženo zbog naglog porasta slučajeva koronavirusa u nekim dijelovima svijeta, prenosi Rojters.

Datum izlaska filma pomjeren je do sada tri puta od izbijanja pandemije u martu prošle godine pošto su bioskopi širom svijeta zatvorili vrata.

Agenta 007 koga je stvorio Jan Fleming po peti put tumači Danijel Krejg.

Filmovi o Džejmsu Bondu spadaju među najvrjednije filmske franšize u Holivudu, a film “Spectra” iz 2015. godine zaradio je 880 miliona dolara, dok je “Skajfol” 2012. godine zaradio više od milijardu dolara na globalnom nivou, prenosi Tanjug.

federalna.ba/Fena

Objava Premijera novog Bonda 28. septembra u Londonu pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Medaljama je nagrađeno svih pet inovacija koje su članice Asocijacije inovatora BiH predstavile na 24. Seulskoj međunarodnoj izložbi radova inovatorki, završenoj sinoć.

Dvije zlatne medalje pripale su sestrama Amri Selimbašić Halilović i Elmi Selimbašić iz Kladnja. Amra je predstavila „Električni zastor protiv insekata i glodavaca“, a Elma „Dron za vođenje i zaštitu životinja na daljinu“.

Nagrađene su i obje inovacije Dragane Janković iz Sarajeva – srebrenu medalju dobila je za „Cilindrični alat za brušenje i poliranje tankih uzoraka”, a bronzanu za „Kalup za izlijevanje tankih uzoraka”. Pod „uzorkom“ se podrazumijevaju betonske pločice tanje od milimetra.

Inovacija „Čvrsti biljni šampon za osjetljivo vlasište“ autorice Melihe Klopić Murtić iz Cazina nagrađena je bronzanom medaljom, saopćeno je iz AIBiH.

Objava Pet medalja za bh. inovatorke u Seulu pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Nakon završenog uviđaja saobraćajne nezgode, od 15:05 sati normalizovano je saobraćanje u mjestu Špionica, na magistralnom putu M.1.8 Srebrenik-Orašje.

Pojačana je frekvencija vozila na izlazu iz Bosne i Hercegovine na graničnim prelazima:  Izačić, Velika Kladuša, Gradina, Bosanska Gradiška, Bosanski Brod, Orašje, Bijača, Gabela Polje, Osoje, Gorica, Kamensko, Ivanica  i Zupci.  Na graničnom prelazu Doljani kolona vozila je u prostoru između dva prelaza (na ulazu u Hrvatsku). Na ostalim graničnim prelazima promet vozila je pojačan, ali zadržavanja nisu duža od 30 minuta.

Na autoputu A-1 zbog radova na dionici Sarajevo sjever-Podlugovi, saobraća se dvosmjerno, suprotnom trakom od zone radova.

U toku su radovi u tunelu Crnaja (Konjic-Jablanica) zbog čega se u vremenu od 20 do 05 sati saobraća jednom trakom, naizmjeničnim propuštanjem vozila.

Radovi se izvode u tunelu Čaklovići na putu Tuzla-Kalesija (dionici Simin Han-Caparde), gdje se saobraćaj od 22 do 06 sati obustavlja i preusmjerava na alternativni pravac preko Dubrava. Tokom dana, putnička vozila iz smjera Tuzle saobraćaju kroz tunel, a iz smjera Kalesije obilaznicom oko tunela. Teretna vozila se i tokom dana usmjeravaju na put preko Dubrava.

Zbog aktuelnih radova sporije se saobraća i na dionicama Srebrenik-Orašje (Ćehaje) i Hutovo-Stolac (Cerovica).

Na regionalnom putu Banovići-Živinice (kroz općinu Banovići), zbog održavanja maratona, od   doći će do obustave saobraćaja u jednoj saobraćajnoj traci u vremenu od 18 do 21 sati.

Apelujemo na vozače da na svim dionicama voze maksimalno oprezno, da drže odstojanje između vozila i da tokom dužih putovanja prave češće pauze. 

Objava Normalizovan saobraćaj u Špionici, nakon završenog uviđaja saobraćajne nezgode pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Turski vojnici pobrinuli su se i nahranili dvomjesečnu bebu po imenu Hadiya, koja je u gužvi na ulaznim vratima aerodroma u Kabulu odvojena od majke. Vojnici su se pobrinuli o bebi, presvukli je i nahranili, a potom predali ocu, javlja Anadolu Agency (AA).

Hiljade Afganistanaca i dalje čekaju ispred ulaznih vrata Međunarodnog aerodroma “Hamid Karzai” u Kabulu, u nadi da će napustiti zemlju. Među civilima koji su proveli noć na kontrolnom punktu aerodroma u Kabulu, veliki je broj staraca, žena i djece. Svi čekaju momenat kada će se ukrcati na avion i napustiti Afganistan.

Ispred aerodroma su brojni turski vojnici koji pomaži afganistanskim civilima, dijele im hranu i vodu, te pomažu oko samog procesa evakuacije.

Novinar AA zabilježio je kako pripadnici turske vojske pokušavaju smiriti Afganistanku koja je bila u panici nakon što je izgubila pasoš. Na snimcima se može vidjeti kako joj vojnici daju vodu i pomažu kako bi se smirila.

Tokom gužve ispred aerodroma u Kabulu Afganistanka Farista Rahmani odvojena je od muža Ali Muse i dvomjesečne bebe Hadiye.

Ali Musa Rahmani je među hiljadama civila tražio suprugu, kod koje su ostale stvari i hrana za bebu, no nije je uspio pronaći. Pomogli su im turski vojnici, koji su oca i dvomjesečnu bebu doveli do sigurne zone. Pripadnici turske vojske presvukli su bebu, nahranili je a potom vratili ocu.

Ispred aerodroma u Kabulu dešava se također da neki od civila pokušaju preći preko zida oko aerodroma visokog pet metara. Tako je zahvaljujući turskim vojnicima i pripadnicima specijalnih snaga spašeno dijete kojem je prijetila opasnost da strada u stampedu mase koja je htjela ući u sigurnu zonu unutar vojne linije izvan aerodroma.

Turski vojnici unutar tijela Komande turske vojne misije u Afganistanu nastavljaju raditi u saradnji s vojnicima drugih zemalja na procesu evakuacije.

Objava Turski vojnici pomažu civilima ispred aerodroma u Kabulu: Nahranili bebu koja je u gužvi odvojena od majke pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Vatikanske novine danas su pozvale međunarodnu zajednicu da poželi dobrodošlicu afganistanskim civilima koji bježe od talibana, izražavajući nevjericu “da prije nego što su odlučili napustiti zemlju niko nije razmišljao o tako predvidljivom scenariju niti je učinio sve kako bi ga izbjegao”.

U članku na naslovnoj strani izdanja” L’Osservatore Romano” u petak, zamjenik urednika Gaetano Vallini piše da je Zapad dužan hitno popraviti situaciju konkretnim akcijama i pozdraviti izbjeglice kako bi izbjegao “katastrofalnu humanitarnu situaciju,“ prenosi AFP.

Komentar je bio neobično oštra kritika Sjedinjenih Američkih Država, iako se nije direktno spomenulo ime države. Nakon što je izrazio šok zbog haosa nastalog povlačenjem Zapada pod vodstvom SAD-a, Vallini je napisao da bi „bilo još ozbiljnije da je takva odluka donesena sa znanjem o tako dramatičnim posljedicama.”

Papa Franjo izrazio je zabrinutost zbog haosa koji je zahvatio Afganistan kada su Afganistanom zavladali talibani.

Izvor: Bhrt.ba

The post Vatikan kritikovao Sjedinjene Američke Države zbog povlačenja iz Afganistana appeared first on Kameleon M&M.

Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine (VSTV BiH) je u utorak odbilo zahtjev za izuzeće predsjednika VSTV-a BiH Halila Lagumdžije u disciplinskom postupku koji se vodi protiv glavne tužiteljice Tužilaštva Bosne i Hercegovine Gordane Tadić.

Time su stečeni uvjeti da predsjednik donese odluke o ostalim zahtjevima za izuzeće upućenim VSTV-u BiH. Predsjednik VSTV-a BiH je odbio zahtjeve za izuzeće članova Drugostepene disciplinske komisije VSTV-a BiH Mahmuta Švrake i Mustafe Šabića, saopćio je VSTV BiH.

Zahtjeve za izuzeće potpredsjednicâ VSTV-a BiH Sanele Gorušanović-Butigan i Biljane Simeunović, koje je podnio punomoćnik glavne tužiteljice Tužilaštva BiH advokat Vlado Adamović, predsjednik VSTV-a BiH je odbacio, dok je zahtjev za izuzeće koji je podnijela sama potpredsjednica VSTV-a BiH Biljana Simeunović predsjednik uvažio.

Time su stečeni uslovi da Drugostepena disciplinska komisija VSTV-a BiH nastavi rad i donese drugostepenu odluku u disciplinskom postupku protiv glavne tužiteljice Tužilaštva BiH Gordane Tadić, dodaje se u saopćenju.

Izvor: Ba.n1info.com

The post Odbačeni zahtjevi Gordane Tadić, uskoro konačna odluka o njenoj smjeni appeared first on Kameleon M&M.

The post Iz EPBiH progovorili o alarmantnom stanju u Termoelektrani Tuzla i Rudniku Kreka appeared first on Kameleon M&M.

Afganistanci i drugi državljani još uvijek pokušavaju na sve moguće načine stići do kabulskog aerodroma i ukrcati se na neki od aviona. Premda su talibani najavili da neće biti represije i da će svi moći bez problema napustiti zemlju, u petak stižu vijesti i o ubojstvima stranih državljana.

Kako javlja BBC, građani mašu svojim stranima putovnicama u nadi da će ih strani vojnici na aerodromu primijetiti i dati im zeleno svjetlo za prolaz.

Gomila ljudi se sjatila na aerodrom, a oni koji nemaju strane putovnice, dižu u zrak potvrde da su radili za strane institucije, europske i američke, zbog čega se sad boje za život. Vojnici povremeno pucaju u zrak kako bi rastjerali gomilu. Tisuće se još uvijek nadaju da će napustiti zemlju.

Upucan Nijemac

U Kabulu je upucan civil iz Njemačke koji je pokušavao doći do zračne luke. Prema riječima glasnogovornice njemačke vlade, Nijemcu se pruža liječnička pomoć: “Pruža mu se medicinska skrb, nije u životnoj opasnosti”.

Njemačko veleposlanstvo upozorilo je sve koji se pokušavaju ukrcati na neki od letova da je moguća pucnjava.

“Pristup zračnoj luci trenutno je moguć, no moguće su blokade ulaza na aerodrom jer veliki broj ljudi sa svojim obiteljima pokušava pobjeći iz Afganistana”, poručili su.

U Afganistanu se nalaze još stotine Nijemaca dok vlada planira njihovu evakuaciju.

Talibani tražili novinara DW-a, ubili njegovog rođaka

Talibani u Afganistanu ubili su rođaka novinara Deutsche Wellea tražeći njega, objavila je ta njemačka mreža. Militanti su pretraživali kuću za kućom u potrazi za novinarom, koji sada radi u Njemačkoj, objavio je DW u četvrtak.

Drugi rođak teško je ranjen, no ostali su uspjeli pobjeći, rečeno je, bez detalja o incidentu.

Glavni ravnatelj DW-a Peter Limbourg osudio je ubojstvo te rekao da ono pokazuje kakva opasnost prijeti medijskim djelatnicima i njihovim obiteljima u Afganistanu.

“Ubojstvo bliskog rođaka jednoga od naših urednika koje su jučer počinili talibani nezamislivo je tragično i svjedoči o akutnoj opasnosti u kojoj su se našli naši djelatnici i njihove obitelji”, rekao je.

“Evidentno je da talibani već provode organizirane potrage za novinarima, i u Kabulu i u pokrajinama. Ponestaje nam vremena”, rekao je.

Talibani su upali u domove najmanje troje drugih novinara DW-a, navodi mreža.

Nakon zauzimanja Kabula, talibani su obećali medijske slobode i pomilovanje za sve protivnike. Međutim u povjerljivom UN-ovu dokumentu koji je vidio AFP navodi se da su pojačali potrage za ljudima koji surađuju s SAD-om i NATO snagama, prenosi agencija.

Objava Talibani upucali Nijemca koji se pokušao probiti do aerodroma, još vlada haos pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Krizni štab Ministarstva vanjskih poslova BiH (MVP BiH) zaprimio je informaciju od Ambasade BiH u Pakistanu da je u toku evakuacija i posljednja dva bh. državljana iz Afganistana.

Ova informacija potvrđena je portalu Radiosarajevo.ba u MVP BiH.

Nakon višednevnih diplomatskih napora i kontinuiranih aktivnosti MVP BiH u saradnji sa prijateljskim državama SAD, Njemačkom, Velikom Britanijom, Turskom, Katarom i Pakistanom, svi bh. državljani koji su, do sada, zatražili pomoć i asistenciju pri napuštanju kriznog regiona, napuštaju aerodrom u Kabulu.

Svi komunikacijski kanali i linije ostaju otvoreni do daljenjeg u slučaju da se, eventualno, pojave dodatne informacije o bh. državljanima u tom području.

Objava U toku evakuacija posljednja dva bh. državljanina iz Afganistana pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Federacija BiH je u julu 2021. godine ostvarila izvoz u vrijednosti 741.732.000 KM, što je za 12,6 posto manje u odnosu na juni 2021. godine ili 34,1 posto više u odnosu na juli 2020. godine.

U julu 2021. ostvaren je uvoz u vrijednosti 1.287.783.000 KM, što je za 2,3 posto više u odnosu na juni 2021., odnosno 23,7 posto više u odnosu na juli 2020. godine.

U periodi januar-juli 2021. godine izvoz je prosječno rastao svaki mjesec za 5,16 posto, a uvoz je prosječno rastao za 3,53 posto.

Procent pokrivenosti uvoza izvozom u julu je 57,6 posto, što je za 9,8 posto manje u odnosu na juni 2021. kada je pokrivenost iznosila 67,4 posto.

Trgovinski deficit Federacije BiH za juli 2021. iznosi 546.051.000 KM, pokazuju podaci Federalnog zavoda za statistiku.

U julu se iz FBiH najviše izvozilo u Njemačku, zatim Hrvatsku i Italiju, a najviše se uvozilo iz Italije, Njemačke i Hrvatske.

(RTV Slon/Fena)

Objava Trgovinski deficit FBiH u julu 546 miliona KM pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.