Priliv direktnih stranih investicija u Bosnu i Hercegovinu u 2019. godini iznosio je 699 miliona KM, pokazuju podaci Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH) koja je objavila statistiku direktnih stranih investicija za 2019. godinu.
U pogledu geografskog rasporeda, najviše priliva investicija tokom 2019. godine je iz Rusije (211 miliona KM), a onda iz Hrvatske (117 miliona KM).
Posmatrano po djelatnostima, najviše investicija je realizovano u oblasti proizvodnje koksa i rafiniranih naftnih proizvoda (202 miliona KM), finansijskih uslužnih djelatnosti (bankarski sektor, 154 miliona KM), i u oblasti trgovine na veliko (92 miliona KM).
Manji prilivi investicija u odnosu na 2018. godinu koji su, prema revidiranim podacima iznosili 952 miliona KM, uzrokovani su, između ostalog, povećanom isplatom dividendi u posljednjem kvartalu 2019. godine, kao i preuzimanjem preduzeća u stranom vlasništvu od strane preduzeća u domaćem vlasništvu.
Na kraju 2019. godine, stanje direktnih stranih investicija je iznosilo 15,02 milijardi KM. Ovaj iznos predstavlja rezultat investiranja u prethodnim godinama, kao i poslovanja preduzeća u stranom vlasništvu. Najveći iznos stanja direktnih investicija se i dalje odnosi na Austriju (2,7 milijardi KM), Hrvatsku (2,4 milijarde KM) i Srbiju (blizu 2,0 milijardi KM). Posmatrano po djelatnostima, najviše stanje direktnih stranih investicija je u oblasti finansijskih usluga (3,7 milijardi KM), zatim u oblastima telekomunikacija (1,7 milijardi KM) i trgovine na veliko (1,2 milijardi KM).
U skladu sa politikom revizije i na osnovu dodatnih podataka, s objavljivanjem podataka za 2019. godinu izvršene su revizije i za prethodne dvije godine.
Objava Koja država je najveći investitor u BiH? pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Cijene nafte pale su u petak na međunarodnim tržištima ispod 42 dolara jer se trgovci pribojavaju da će ponovno širenje zaraze koronavirusom pritisnuti potražnju za gorivima, a očekuju i skoru obnovu libijskog izvoza.
Na londonskom je tržištu cijena barela pala 30 centi u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 41,64 dolara. Na američkom se tržištu smanjila 43 centa, na 39,88 dolara.
Septembar nije bio naklonjen tržištima nafte, rekao je Stephen Brennock iz PVM-a,.
“Sve većih broj zaraženih virusom, ponovno uvođenje ograničenja, usporavanje ekonomskog oporavka i zastoj u pregovorima o poticajima u SAD-u zakočili su krhki oporavak potražnje za gorivima”, objasnio je Brennock prenosi Reuters.
SAD, najveći potrošač nafte u svijetu, bilježi najviše smrtnih slučajeva od početka pandemije koronavirusa. Ujedno je prošle sedmice blago porastao broj zahtjeva za isplatom naknada za nezaposlenost, signalizirajući slabljenje ekonomskog oporavka i manju potražnju za gorivima.
Objava Cijene nafte u snažnom padu pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Vozači u BiH za neplaćene kazne za saobraćajne prekršaje duguju više od 73 miliona KM, a mišljenja stručnjaka iz ove oblasti su da je potrebno uvesti strožije kazne i restriktivnije mjere kako bi se suzbilo nepoštivanje saobraćajne kulture i pravila.
Prema podacima Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA), vozači u BiH duguju tačno 73.503.524 KM neplaćenih kazni.
Od toga u Federaciji BiH vozači su dužni 46.876.023 KM za saobraćajne prekršaje, a vozači u RS-u 23.689.398 KM, dok oni iz Brčko distrikta duguju više od 3,3 miliona maraka.
Prekršaji su brojni – od vožnje neispravnog vozila, prekoračenja brzine, nevezanja sigurnosnog pojasa, pogrešnog parkiranja i sl.
Kako su nam kazali iz IDDEEA-e ipak najčešći prekršaji su prekoračenje brzine i nekorištenje sigurnosnog pojasa.
Potrebno je pooštriti kazne i uvesti restriktivne mjere
Saobraćajni inžinjer profesor Igor Marković u razgovoru za Klix.ba je kazao da su kazne za saobraćajne prekršaje u BiH dosta mizerne ukoliko se uporedi naše s evropskim zakonodavstvom. Osim toga, kako je dodao, problem predstavlja i saobraćajna kultura koju vozači u BiH nažalost skoro u pravilu da nemaju.
“Ljudi općenito, a i u saobraćaju prihvaćaju samo svoja prava, a obaveze skoro u potpunosti zanemaruju. Svi mi znamo da imamo pravo na nesmetano korištenje automobila, parkinga, javne saobraćajnice, a zanemarujemo svoje obaveze u vidu plaćanja parkinga, putarine, kazni, registracije i slično. S druge strane, najveći problem je zakonodavstvo, odnosno, nepotpuno provođenje Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH. Dakle, imamo preventivne mjere poput ograničenja brzine, poštivanje saobraćajnih znakova, saobraćajnih pravila, zakona države u kojoj koriste automobil, ali je problem u naplati istih i u tome što ne pooštravamo trenutne kazne i radimo na naplati istih ili čak uvodimo represivne mjere”, kazao nam je Marković.
Kako nam je dalje pojasnio profesor Marković, Zakon o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH se provodi u smislu da policija napiše kaznu koja je propisana, međutim, dolazi problem kada se ona treba naplatiti.
“Da bi se sudskim putem riješio jedan saobraćajni prekršaj nekog vozača često zna proći i više od dvije godine. Onda se vozači vode tom logikom gomilanja kazni na način što država smatra da ukoliko je kazna napisana da je tada i završen problem. Međutim, mi nismo toliko uređeno društvo, nemamo toliku ni kućnu ni saobraćajnu kulturu da odmah plaćamo kaznu. Bitno je da se uvežu državne institucije i da postoji bolja komunikacija između njih u izvršenju naplate saobraćajnih kaznenih naloga. Dakle, da sud MUP-u pošalje nakon nekog kritičnog perioda rješenje da se vozaču zaplijeni automobil, vozačka dozvola, isključe komunalije ili zaplijeni određeni dio imovine ukoliko ima nagomilanih neplaćenih kazni, a uredno i dalje vozi i posjeduje automobil i dalje ugrožava sigurnost saobraćaja“, dodao je Marković.
Kako je istakao profesor, u BiH ne postoje represivne mjere za neplaćanje kazni, a koje su uvele mnoge druge zemlje. Dodao je da u represivne mjere u našoj državi spada to da vozač ne može registrovati vozilo ako ima nagomilane kazne, međutim, čak i tu nalaze “druge izlaze”.
“Ukoliko vozač nagomila kazne onda registruje automobil na suprugu, dijete ili nekoga drugog. Ili rješava nagomilane kazne tako što prilikom zaplijene vozačke dozvole umjesto svoje da nečiju drugu vozačku uz izjavu da on nije tada vozio automobil. Tako imamo članova porodice u BiH koji imaju nagomilanih saobraćajnih kazni, a čak da i nisu sjeli u automobil godinama. Dane bi dolazilo do toga postoji način da se trajno oduzme vozačka dozvola što mi također nemamo jer nismo usklađeni s evropskim zakonodavstvom. Osim toga, postoji i opcija da se oduzme automobil, a u razvijenim zemljama i to da se vozaču oduzme vozački ispit i vrati na ponovno polaganje istog. Sve su to mjere koje se mogu provesti da bi se povećala i naplata kazni, a i činjenje prekršaja smanjilo sto bi ujedno i dovelo do povećanja saobraćajne kulture. Dakle, da su represivne mjere ili strožije kazne uvedene u BiH, građani bi plaćali kazne zbog straha od mogućih posljedica jer je naš mentalitet takav, reagujemo kada nas ‘udare po džepu’. Sve se ovo može riješiti ukoliko se sistem uveže jer se nijedna država ne može prevariti pa tako ni naša”, istakao je Marković. KLIX
Objava Vozači u BiH duguju više od 73,5 miliona KM neplaćenih kazni za saobraćajne prekršaje pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Predsjednik Centralne izborne komisije BiH Željko Bakalar ozvaničio je danas u štampariji “Unioninvestplastika” kod Sarajeva početak štampanja i pakovanja glasačkih listića za Loklane izbore 2020.
Bakalar je izjavio da je nakon višemjesečnog kašnjanja usvajanja budžeta institucija BiH, te procedure javnih nabavki uz žalbeni postupak, danas počelo štampanje listića uz neznatano kašnjenje u odnosu na planirane rokove.
– Bit će štampano oko sedam miliona glasčkih listića, a posao vrijedan 805.528 KM dobila je kompanija “Unioninvestplastika” d.d. Sarajevo – istakao je Bakalar.
Dodao je da glasački listići spadaju u osjetljivi izborni materijal zbog čega je štampanju pristupljeno uz posebne sigurnosne mjere, te mjere nadzora svake radnje u tom procesu.
Bakalar je naglasio da je prvi kontingent od 48 paleta papira s vodenim žigom uz policijsku pratnju dopremljen u pomenutu štampariju 12. septembra 2020.
Precizirao je da je današnji proces započet štampanjem glasačkih listića za izbore u Banjoj Luci i Općini Centar Sarajevo.
(RTV Slon/Fena)
Objava Počelo štampanje glasačkih listića za Lokalne izbore 2020 pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Ajla Keško, Hata Kujraković i Tajra Hadžić, diplomirane studentice Međunarodnih odnosa i evropskih studija, na nesvakidašnji su način, kroz znakovni jezik, donijele priču o najljepšim gradovima Bosne i Hercegovine.
Sama ideja o snimanju ovih nesvakidašnjih filmova javila se na osnovu toga što su ljudi sa oštećenjem sluha bespravno potisnuti na margine društva, a obuka kada su u pitanju znakovni jezik i osnove u polju montaže potrajala je 10 mjeseci.
“Na ovom desetomjesečnom programu prisustvovale smo nizu radionica i predavanja, između ostalog i radionici znakovnog jezika. Tu smo upoznale ekipu Znaka za riječ Almu Mujanović i Iru Adilagić, koje su na nas zaista ostavile jak dojam svojom pozitivnošću i entuzijazmom. Tako nam je sinula ideja za projekt. Odlučile smo spojiti našu ljubav prema Bosni i Hercegovini sa željom da promovišemo znakovni jezik te smo odlučile snimitati filmove i na taj način ispričati priču o znamenitostima bosanskohercegovačkih gradova na znakovnom jeziku. Kontaktirale smo Almu i Iru koje su odmah pristale da nam pomognu, ekipi se priključila i Maida Mujanović te je tako počela priča”, rekla nam je Tajra Hadžić.
“Naši daljnji ciljevi su da održimo premijeru filma u što više gradova te da objavimo film i na internacionalnom znakovnom jeziku. Svakako namjeravamo posjetiti još gradova u Bosni i Hercegovini, a jedan od planova koje bi htjele realizovati je i nastavak snimanja filmova ovog karaktera” istakla je Tajra.
The post Znakovni jezik kroz filmove tri mlade umjetnice appeared first on Kameleon M&M.
Stručnjaci vjeruju da virus SARS-Cov-2 mutiranjem postaje zarazniji, pa iako se lakše zaraziti, virus nije smrtonosniji, pokazuje novo istraživanje američkih znanstvenika, piše Guardian.
Studija je provedena na 5000 genetskih sekvenci virusa, a pokazuje da mutacije novi koronavirus nisu učinile smrtonosnijim. Navodi se i da stručnajci za javno zdravstvo priznaju kako svi virusi mutitraju, a većina tih mutacija je beznačajna.
David Mortensen, virolog u Nacionalnom institutu za alergije i zaraze, kaže kako bi ovi rezultati mogli biti posljedica intervencija u javnom zdravstvu, poput uvođenja mjere socijalne distance.
“Sve su to prepreke u širenju virusa, no kako on mutira, tako postaje i ‘pametniji’ u njihovu zaobilaženju”, naglašava virolog, dodavši kako bi to moglo značiti da bi virus mogao nastaviti mutirati i nakon otkrića cjepiva, koje će se onda morati prilagođavati svake godine, kao što je slučaj i s cjepivom protiv gripe.
Prema podacima Sveučilišta Johns Hopkins, u dvadeset američkih saveznih država zabilježeno je povećanje novozaraženih od 5 posto u posljednja dva tjedna.
Aktivnih slučajeva zaraze u svijetu trenutačno je 7.510.430, prema stranici worldometers
.
The post Koronavirus mutiranjem postaje zarazniji appeared first on Kameleon M&M.
U protekla 24 sata u Bosni i Hercegovini je prijavljeno četiri smrtni slučaja i 245 novozaraženih.
Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH prijavljeno je 1.415 uzoraka, od kojih je 173 pozitivno. Novi slučajevi registrirani su u svim kantonima u Federaciji BiH.
Do sada je testirano ukupno 151.939 uzoraka, a virus je potvrđen kod 17.206 osoba.
Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH u protekla 24 sata prijavljena su četiri nova smrtna ishoda. U protekla 24h preminule su dvije osobe, muškarac iz Kaknja i žena iz Travnika, dok su dva smrtna ishoda iz proteklog perioda.
S današnjim danom, ukupan broj smrtnih ishoda na području Federacije BiH je 491, i to 323 muškarca i 168 žena.
Оd pоsljеdnjеg izvјеštаја о еpidеmiоlоškој situаciјi u Rеpublici Srpskој koronavirus je pоtvrđеn kоd 72 оsоbе, saopćio je Branislav Zeljković, direktor Instituta za javno zdravstvo RS.
Kako je naveo u pоsljеdnjа 24 sata tеstirаno je 510 lаbоrаtоriјskih uzоrаkа.
U pоsljеdnjа 24 sata, Institutu zа јаvnо zdrаvstvо Rеpublikе Srpskе priјаvljеna su dva smrtna slučајa.
Kako je rekao Zeljković, najveći problem i dalje predstavljaju privatne zabave.
(Avaz)
Objava U protekla 24 sata u Bosni i Hercegovini prijavljeno četiri smrtna slučaja i 245 novozaraženih pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Ukupan broj zaposlenih u Federaciji BiH na dan 21.09.2020. godine po prebivalištu osiguranika iznosi519.701. Od početka pandemije, u Federaciji BiH je na dan 05.05.2020. godine zabilježen najmanji broj zaposlenih i bio je 507.607.
Na dan 21.09.2020.godine broj zaposlenih iznosi 519.701 i veći je za 12.094u odnosu na 05.05.2020.godine. Broj zaposlenih 21.09.2020. godine veći je za 1.164 u odnosu na prethodno objavljeni podatak o broju zaposlenih sa stanjem na dan 14.08.2020. godine. Povećanje se najvećim dijelom odnosi naprijavu zaposlenih u djetanosti obrazovanja.
Stanje broja zaposlenih na dan 21.09.2020.godine po prebivalištu zaposlenika i sjedištu poslodavca razvrstanih po kantonima i općinama može se vidjeti na linku http://pufbih.ba/v1/public/upload/files/zaposleni_za_WEB_na_dan_21_09_2020.pdf
Broj zaposlenih prema prebivalištu se bazira na prebivalištu zaposlenika (JMBG) bez obzira gdje je osoba zaposlena (u općini prebivališta ili drugoj općini ili u istom kantonu ili drugom kantonu), a broj zaposlenih prema mjestu rada, odnosno prema mjestu poslodavca (JIB-a).
Objava Stanje broja zaposlenih radnika u Federaciji BiH pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Oblasti ugostiteljstva, hotelijerstva i turizma najpogođenije su epidemijom koronavirusa. Zbog mjera Kriznog štaba ugostitelji iz cijele Bosne i Hercegovine od vlasti su tražili da im se omogući radno vrijeme u skladu sa načinom registracije, te da, ukoliko im se u potpunosti zabranjuje rad, država preuzme fiksne troškove kirije, plate radnicima i uplate doprinosa. Hoće li se moći udovoljiti njihovim zahtjevima pitali smo Gorana Čerkeza, člana Kriznog štaba FBiH.
U Federaciji Bosne i Hercegovine na snazi je odluka o skraćenom radnom vremenu ugostiteljskih objekata do 23:00 sata. Fedreralno ministarstvo okoliša i turizma nedavno je Kriznom štabu FBiH uputilo zahtjev da razmotri mogućnost da se ugostiteljskim objektima produži rad do 24 sata. Pokretanje inicijative uslijedilo je nakon brojnih kontakata Ministarstva sa ugostiteljskim radnicima i njihovim predstavnicima. Iz Kriznog štaba ističu da razmatraju tu mogućnost.
– I mi bi voljeli da produžimo radno vrijeme, ali to zahtjeva bolji nadzor. Mi do sada nismo imali dobar nadzor. To zahtjeva da inspekcija i policija rade jače na terenu, i da oni objekti koji ne poštuju mjere budu zatvoreni, a oni objekti koji poštuju mjere da rade u okviru propisanog radnog veremena. To ne bi bio nikakav problem. Međutim, mi nemamo podrške koju smo očekivali i ne smijemo da idemo u rizike. Kapaciteti zdravstveni su ograničeni, kazao nam je Goran Čerkez, član Kriznog štaba Ministarstva zdravstva FBiH.
Čerkez naglašava da je i turizam pretrpio velike gubitke zbog uticaja epidemije koronavirusa, ali dodaje, da smo se zatvaranjem granica okrenuli domaćem turizmu. Zahvaljujući tome određene turističke destinacije u BiH su doživljele ekspanziju.
– Neum je imao veći broj turista, nego ranije. Neke planine su bolje radile, i to je činjenica koju ne smijemo zaboraviti ni u budućnosti jer naš turizam može potencijalno biti izvor velikih prihoda. Sa druge strane, taj nedostatak međunaronog turizma je donio probleme. Kongresni turizam je ograničen odlukom o boravku 50 ljudi u zatvorenom prostoru, što je prilično teško, nije održivo. Sigurno je ovaj sektor imao najveći problem. Mi očekujemo od ministarstva turizma da tu oblast podrže, dodao je.
Oblast kulture je, ističe Čerkez, također jako pogođena zbog mjera koje propisuju okupljanje maksimalno 50 ljudi u zatvorenom prostoru.
– Limit 50 ljudi je vrlo težak. Kina ne mogu da rade rentabilno sa 50 ljudi, pozorišta. I tu ćemo pokušati. Mi stalno analiziramo i pokušavamo. Imali smo razgovor sa kolegama iz tuzlanskog pozorišta, pa pokušat ćemo nešto da uradimo da bar malo pomognemo. Da li je rizik produžiti jedan sat rad ugostiteljskih objekata, dopustiti 70 ljudi u zatvorenom prostoru? Razmatramo, pa vidjet ćemo, zaključio je Čerkez.
Ukoliko se rizik škola pokaže kao mali, Krizni štab razmotrit će popuštanje drugih mjera. Da li će to biti ugostitelji, ostaje da se vidi. Ali do tada, ugostitelji i dalje ne znaju šta im to donosi jesen jer će se njihov rad koncipirati u zatvorenom prostoru, gdje su opet ograničeni.
(RTVTK)
Objava Hoće li biti promjena u režimu rada ugostitelja? pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Inspektori za strance u saradnji sa policijskim službenicima provode zajedničke aktivnosti kontrole kretanja i boravka stranaca usmjerene na kontrolu mjesta na kojima se okupljaju migranti u BiH, na području Sarajeva, Bihaća, Velike Kladuše, Tuzle, Kalesije, Donjeg Vakufa i Travnika, navode iz Službe za poslove sa strancima BiH.
Dodaje se da su navedene aktivnosti rezultirale pronalaskom stranih državljana koji su nezakonito ušli ili nezakonito boravili na teritoriji Bosne i Hercegovine.
Služba za poslove sa strancima je zbog nezakonitog ulaska ili boravka izrekla mjeru protjerivanja za 27 stranih državljana sa zabranom ulaska i boravka u BiH, među kojima su državljani Turske, Afganistana, Pakistana, Maroka i Alžira. Navedena lica su stavljena pod nadzor u Imigracioni centar ili im je ograničeno kretanje na određeno mjesto do udaljenja sa teritorije BiH.
Služba za poslove sa strancima realizovala je dobrovoljni povratak za 22 državljana Turske koji su vraćeni u zemlju porijekla, dok je prema sporazumu o readmisiji u Republiku Srbiju vraćeno sedam lica među kojima su državljani Afganistana, Pakistana, Irana, Turske i Srbije.
U okviru mjera i aktivnosti suprotstavljanja nezakonitim migracijama, u saradnji Službe za poslove sa strancima i Međunarodne organizacije za migracije, kroz Program potpomognutog dobrovoljnog povratka, sa teritorije BiH udaljeno je sedam lica u zemlje porijekla. Riječ je o pet državljana Pakistana, jednom državljaninu Tunisa i jednom Egipta. Služba za poslove sa strancima je predmetnim licima izrekla mjeru protjerivanja zbog ilegalnog boravka na teritoriji BiH sa zabranom ulaska i boravka u periodu od jedne godine.
U privremenim prihvatnim centrima trenutno boravi 6.102 migranta. Predmetom rada Službe za poslove sa strancima od početka 2020. godine bilo je 12.991 migranta od kojih je 12.286 iskazalo namjeru podnošenja zahtjeva za azil, od čega je samo u posljednjih sedam dana bilo 470 migranta od kojih su 434 iskazala namjeru podnošenja zahtjeva za azil.
Služba za poslove sa strancima će u skladu sa svojim nadležnostima i kapacitetima nastaviti sa pojačanim operativnim aktivnostima kao odgovor na povećan priliv migranata u BiH.
The post Za sedam dana iz BiH udaljeno 36 stranih državljana appeared first on Kameleon M&M.
Inspektori za strance u saradnji sa policijskim službenicima provode zajedničke aktivnosti kontrole kretanja i boravka stranaca usmjerene na kontrolu mjesta na kojima se okupljaju migranti na području Sarajeva, Bihaća, Velike Kladuše, Tuzle, Kalesije, Donjeg Vakufa i Travnika, navode iz Službe za poslove sa strancima BiH.
Dodaje se da su navedene aktivnosti rezultirale su pronalaskom stranih državljana koji su nezakonito ušli ili nezakonito boravili na teritoriji Bosne i Hercegovine.
Služba za poslove sa strancima je zbog nezakonitog ulaska ili boravka izrekla mjeru protjerivanja za 27 stranih državljana sa zabranom ulaska i boravka u BiH, među kojima su državljani Turske, Afganistana, Pakistana, Maroka i Alžira. Navedena lica su stavljena pod nadzor u Imigracioni centar ili im je ograničeno kretanje na određeno mjesto do udaljenja sa teritorije BiH.
Služba za poslove sa strancima realizovala je dobrovoljni povratak za 22 državljana Turske koji su vraćeni u zemlju porijekla, dok je prema sporazumu o readmisiji u Republiku Srbiju vraćeno sedam lica među kojima su državljani Afganistana, Pakistana, Irana, Turske i Srbije.
U okviru mjera i aktivnosti suprotstavljanja nezakonitim migracijama, u saradnji Službe za poslove sa strancima i Međunarodne organizacije za migracije, kroz Program potpomognutog dobrovoljnog povratka, sa teritorije BiH udaljeno je sedam lica u zemlje porijekla. Riječ je o pet državljana Pakistana, jednom državljaninu Tunisa i jednom Egipta. Služba za poslove sa strancima je predmetnim licima izrekla mjeru protjerivanja zbog ilegalnog boravka na teritoriji BiH sa zabranom ulaska i boravka u periodu od jedne godine.
U privremenim prihvatnim centrima trenutno boravi 6.102 migranta. Predmetom rada Službe za poslove sa strancima od početka 2020. godine bilo je 12.991 migranta od kojih je 12.286 iskazalo namjeru podnošenja zahtjeva za azil, od čega je samo u posljednjih sedam dana bilo 470 migranta od kojih su 434 iskazala namjeru podnošenja zahtjeva za azil.
Služba za poslove sa strancima će u skladu sa svojim nadležnostima i kapacitetima nastaviti sa pojačanim operativnim aktivnostima kao odgovor na povećan priliv migranata u BiH.
BHRT
Objava Služba za odnose sa strancima radi na udaljavanju ilegalnih migranata iz BiH pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Pravo na pristup informacijama ključan je dio Opće deklaracije o ljudskim pravima prema kojem svako ima pravo na slobodu mišljenja i izražavanja, na slobodan pristup informacijama te da od javnih institucija zahtijeva informacije od javnog značaja, čime se osigurava transparentno i efikasno upravljanje javnim resursima.
Pravo na pristup informacijama u Bosni i Hercegovini uređeno je zakonima usvojenim na državnoj i entitetskoj razini. Zakon o slobodi pristupa informacijama u Bosni i Hercegovini (ZOSPI BiH) usvojen je 2000. godine, a 2001. godine usvojeni su Zakon o slobodi pristupa informacijama Federacije Bosne i Hercegovine (ZOSPI FBH) i Zakon o slobodi pristupa informacijama Republike Srpske (ZOSPI RS). U Brčko distriktu na snazi je Uputstvo za primjenu Zakona o slobodi pristupa informacijama Bosne i Hercegovine.
“Bosna i Hercegovina je bila prva država u regionu koja je usvojila Zakon o slobodi pristupa informacijama BiH, a koji je u vrijeme donošenja, sadržavao vrlo progresivna rješenja. Međutim, zemlje u regiji vremenom su mijenjale svoja zakonodavstva, neke od njih su pravo pristupa informacijama unijele i u ustav, a BiH ostala je na nivou rješenja od prije 20 godina. Današnji ZOSPI, između ostalog, ne prepoznaje potrebu za proaktivnim pristupom informisanju građana. Stoga su promjene nužne I neminovne zbog naših aspiracija da se priključimo porodici evrropskih zemalja,” kazao je Dragan Ćuzulan, državni koordinator za reformu javne uprave u BiH.
Zbog izuzetno složenog i decentralizovanog političko-administrativnog uređenja mi imamo glomazan državni aparat te skupu administraciju, što potvrđuju brojne studije i izvješća Europskog povjerenstva.
“Efikasan sustav ostvarivanja i zaštite prava na pristup informacijama predstavlja ogledalo odgovornosti i transparentnosti vlasti, stoga sam ponosna da je Agencija za statistiku BiH jedna od četiri institucije koje u potpunosti poštuju proaktivnu transparentnost u javnoj upravi što predstavlja značajan iskorak naše zemlje ka Europskoj uniji,” kazala je Vesna Ćužić, v.d. direktora Agencije za statistiku BiH.
Suradnja organa javne uprave s civilnom društvom, medijima, akademskom zajednicom i sindikatima od krucijalnog je značaja u ovom procesu.
“Program jačanja javnih institucija u BiH, kao dio podrške reformi javne uprave, od 2015. godine podržava razvoj standarda proaktivne transparentnosti, izgradnju kapaciteta institucija za unapređenje transparentnosti kao i međuinstitucionalnu saradnju. Uključivanjem javnosti u proces donošenja odluka jača se povjerenje građana u tijela vlasti i omogućava dvosmjerna komunikacija na relaciji građani – javna tijela,” naglasio je Mathias Mühle, rukovodilac projekta u njemačkom GIZ-u, koji ovaj projekat provodi u ime vlada Njemačke i Velike Britanije.
O značaju i rezultatima proaktivne transparentnosti u javnoj upravu u Bosni i Hercegovini, kao i reformama koje predstavnici bh. vlasti trebaju realizirati, govorit će se pod okriljem online konferencije koja će biti organizirana u Sarajevu, 28. septembra na Međunarodni dan slobode pristupa informacijama koji je proglasio UNESCO 2002. godine na temelju europske Konvencije o ljudskim pravima i temeljnim slobodama te Konvencije o pristupu informacijama.
###
Proaktivna transparentnost u javnoj upravi u BiH
Početkom decembra 2018. godine, Vijeće ministara BiH je na svojoj 160. sjednici usvojilo Politiku i Standarde proaktivne transparentnosti i u vezi s tim zadužilo sve institucije Vijeća ministara Bosne i Hercegovine da redovno ažuriraju dokumente i informacije objavljene na svojim službenim web-stranicama.
Politika proaktivne transparentnosti i Standardi proaktivne transparentnosti izrađeni su u okviru Programa jačanja javnih institucija u BiH koji u ime vlada Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke provodi GIZ. Četiri institucije Agencija za statistiku BiH, Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta, Ured koordinatora za reformu javne uprave i Direkcija za evropske integracije, pokrenule su u okviru Programa jačanja javnih institucija 2015. godine inicijativu za unapređenje transparentnosti u javnoj upravi. Inicijativa se zasniva na opredjeljenju vlasti u BiH da provedu reforme, kao što su reforma javne uprave i borba protiv korupcije, ali i na međunarodnim inicijativama, poput Partnerstva za otvorenu vlast. Institucije su zajedno sa organizacijama civilnog društva, Transparency International BiH, Centar za društvena istraživanja Analitika i Centar za istraživačko novinarstvo, izradile dokumente koje možete pronaći ovdje.
Publikacija
Publikacija o proaktivnoj transparentnosti izrađena u okviru Programa jačanja javnih institucija koji u ime vlada SR Njemačke i Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske provodi njemački GIZ.
The post Reforma javne uprave traži izmjene ZOSPI appeared first on Kameleon M&M.
U okviru projekta “Misli o prirodi!” Centar za promociju civilnog društva u Mostaru je predstavio certifikacijski mehanizam za eko škole čiji je cilj zaštita okoliša kako u samoj školi tako i u lokalnoj zajednici.
Ukupno 36 odabranih osnovnih i srednjih škola u BiH, na javnom pozivu koji će biti raspisan 1. listopada, imat će priliku dobiti certifikat eko škole te će aktivno sudjelovati u različitim aktivnostima i razvijati nastavni program u oblasti zaštite okoliša.
Odabranim školama ponudit će se resursi – znanje kroz sudjelovanje na konferencijama, edukacijama i drugim projektnim aktivnostima, kao i materijalni resursi.
– Certifikacijski mehanizam pruža mogućnost javnim osnovnim i srednjim školama u BiH da se uključe u program eko škola i za to, pored stručne, dobiju i materijalnu podršku koja će iznositi do šest tisuća maraka – kazala je novinarima savjetnica za zaštitu okoliša Centra za promociju civilnog društva Sabina Jukan uoči prezentacije na kojoj je predstavljena metodologija koja definira korake i aktivnosti koje škola treba provesti da bi postala eko škola.
Jukan je istaknula kako je projekt “Misli o prirodi!” trogodišnji projekt koji implementira Centar za promociju civilnog društva, a financijski podržava Vlada Švedske u iznosu od tri milijuna maraka.
– Osnovni cilj projekta je povećati ulogu civilnog društva u zaštiti okoliša kroz umrežavanje organizacija civilnog društva, institucija, stručnih lica, škola, medija i mladih za zajedničko, sinkronizirano i snažno djelovanje na lokalnoj razini – kazala je Jukan.
Istaknula je kako je predstavljanje u Mostaru drugo po redu, od ukupno deset planiranih širom BiH.
(Vijesti.ba / FENA
Objava Trideset i šest bh. škola dobit će certifikat eko škole pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Fondacija za inovacije, tehnologiju i transfer znanja iz Tuzle raspisuje poziv za besplatne treninge iz oblasti automatizacije i robotike.
Treninzi se organizuju u okviru projekta XX Operator, koji Fondacija ITT realizuje u partnerstvu s Gradom Tuzla s ciljem educiranja i osnaživanja žena sa područja Grada Tuzla, koje se nalaze na evidenciji JU Služba za zapošljavanje Tuzlanskog kantona.
“Prvenstveno su planirane edukacije iz oblasti automatizacije i robotike, ali i treninzi koji se odnose na usavršavanje i vještine pisanja CV-a, usavršavanje komunikacijskih vještina i općenito pripremanje za bilo kakav vid intervjua” izjavila je Zlatka Grgić, direktorka Fondacije ITT.
Između ostalog, fondacija također vrši i edukacije za djecu bez roditeljskog staranja i obučava ih u oblasti robotike i automatike, što će im u budućnosti sigurno biti korisna znanja.
Sve zainteresirane kandidatkinje svoje prijave mogu dostaviti na e-mail [email protected] ili direktno u Fondaciju ITT na adresi Bosne Srebrene bb (SKPC Mejdan), 75000 Tuzla, najkasnije do 10.10.2020. godine.
The post Fondacija ITT i Grad Tuzla – Besplatni treninzi robotike za nezaposlene žene appeared first on Kameleon M&M.
Leonardo Di Caprio, jedan od najslavnijih glumaca današnjice i fondacija Robert Redford, poznata po svom radu za očuvanje životne sredine, podržali su koaliciju za zaštitu rijeka u BiH, a koja se odnosi na zabranu gradnje malih hidrocentrala. Samom gradnjom ovih postrojenja nelegitimno se iskorištavaju prirodni resursi koji predstavljaju ogromno bogatstvo Bosne i Hercegovine.
U slučaju da Vlada FBiH ne donese odluku o zabrani gradnje malih hidrocentrala, odnosno Parlament FBiH isti ne usvoji u formi posebnog zakona, nastavit će se sa ugrožavanjem hiljade kilometara toka divljih rijeka, kvalitete života lokalnih zajednica, prava na pristup pitkoj vodi, turističkog potencijala zemlje, kao i prirode i divljih životinja koje ovise o zdravim vodotocima.
Brane na MHE uništavaju ne samo rijeke i okolinu, nego preusmjeravaju i zagađuju vodu i ograničavaju pristup pitkoj vodi lokalnim zajednicama. Rijeke omogućuju i održivi razvoj ekoturizma, granu privrede koja potpuno ovisi o zdravim, slobodnim i netaknutim rijekama.
Mnogi stanovnici BiH rijeke smatraju dijelom identiteta. Lokalne zajednice širom države, naprimjer mještani koji žive pored Neretvice, Kruščice, Kasindolke, Bjelave i drugih rijeka protestuju, formirajući ljudski štit da spriječe buldožere da započnu s poslom.
“Okolišna zajednica, aktivisti i aktivistkinje za zaštitu prirode, kao i svjetski poznate ličnosti kao što je Leonardo Di Caprio, uključili su se u ovu akciju kako bi se spriječila dalja gradnja mini hidrocentrala” rekla je Lejla Kusturica, Direktorica Fondacije Atelje za društvene promjene – ACT i dugogodišnja aktivistica za zaštitu prirode.
Izgradnja ovakvih hidrocentrala ugrožava kako život lokalnog stanovništva koje obitava na mjestima gdje se te rijeke nalaze, tako i kompletan biljni i životinjski svijet koji ovisi o tim reljefima.
The post Leonardo Di Caprio podržao akciju zaštite BH rijeka od gradnje hidrocentrala appeared first on Kameleon M&M.