Arhiva oznaka: vijesti

Ambasadorica Republike Austrije u Bosni i Hercegovini Ulrike Hartmann, povodom Nacionalnog praznika njene zemlje 26. oktobra, uputila je poruke o prijateljstvu i tradicionalno plodonosnoj saradnji između Austrije i Bosne i Hercegovine te za neposrednu budućnost Bosne i Hercegovine.

– Politička stabilnost, a time i politička budućnost Bosne i Hercegovine su Austriji naročito u srcu – time konkretno mislimo na budućnost Bosne i Hercegovine kao jakog austrijskog partnera u Evropskoj uniji. Stoga ćemo poduzeti sve da ovu, ljudima, prirodnim ljepotama i resursima tako bogatu i lijepu zemlju, podržimo u ispunjavanju pretpostavki za prijem u Evropsku uniju i da joj se još tekuće godine dodijeli status zemlje kandidata za članstvo. Sama naša podrška ipak neće biti dovoljna. Bosna i Hercegovina isto tako treba da poduzme potrebne korake, da vrijednosti na kojima se temelji Evropska unija prihvati i implementira kroz svoje zakonodavstvo – navela je Hartmann, saopćeno je iz austrijske ambasade u BiH.

Skrenula je pažnju da je “sada, poslije izbora i preporuke za kandidatski status, pravi trenutak za novi politički zamah. Za Bosnu i Hercegovinu je puno toga u igri – ne samo približavanje članstvu u Evropskoj uniji, nego i da se ljudima pruži perspektiva u vlastitoj zemlji te da u evropskoj sigurnosnoj strukturi bude na pravoj strani“.

Austrija kao neutralna zemlja uvijek je na strani prava i čovjeka te ističe važnost solidarnosti i pouzdanih partnera. I kao sada u slučaju Ukrajine, uvijek je bila na strani i Bosne i Hercegovine. Pored materijalne pomoći, praćene transferom pravnog i praktičnog znanja i pozitivnih iskustava, te intenzivne kulturne saradnje, poseban značaj pridaje se izgradnji zajedničkih privrednih odnosa, uz stvaranje radnih mjesta kroz investicije austrijskih poduzeća. Očekuje se, istovremeno, da nositelji odlučivanja u Bosni i Hercegovini daju svoj doprinos stvaranju prespektive za mlade ljude, da svoju uspješniju budućnost prepoznaju i grade u Bosni i Hercegovini.

Pored doprinosa u oblasti privredne saradnje, Austrija kao snažan dio snaga EUFOR-a, doprinosi i sigurnosti u BiH.

– Naš stav je jasan: Austrija hoće da se i dalje, sa svojim vojnikinjama i vojnicima, brine za mir i sigurnost u BiH – naglašava ambasadorica Hartmann.

Objava Vojska Austrije želi da se brine za mir i sigurnost u BiH pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Vlada TK je danas donijela odluku kojom je utvrdila iznos subvencioniranja dijela troškova boravka u predškolskoj ustanovi u visini cijene boravka za odgovarajući mjesec, a najviše u visini do 130 KM za cjelodnevni boravak i do 90 KM za poludnevni boravak, izuzev za period obaveznog predškolskog odgoja i produženog boravka.

Pravo na ovu podršku mogu ostvariti djeca predškolskog uzrasta upisana u predškolsku ustanovu, a koja su iz porodica korisnika stalne novčane pomoći, privremene novčane pomoći, djeca samohranih roditelja koji sami izdržavaju djecu i djeca sa smetnjama u razvoju. Uspostavu prava vršit će mjesno nadležni centri za socijalni rad. Za subvencioniranje dijela troškova boravka djece u predškolskim ustanovama Vlada je Budžetom predvidjela ukupno 84.000,00 KM.

Objava Vlada TK: Sufinansiranje troškova boravka u predškolskim ustanovama pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Ovogodišnji 14. po redu Festival sevdalinke „Sevdalinko u srcu te nosim“ bit će održan 30. novembra 2022, a trajati će do 1. decembra 2022. godine.

Članovi Organizacionog odbora Festivala sevdalinke “Sevdalinko u srcu te nosim”, na današnjem sastanku  su najavili su da će 14. izdanje ove muzičke manifestacije biti održano u 30. novembra i 1. decembra 2022. godine.

Dejan Milkunić jedan od organizatora festivala istakao je važnost uključivanja javnih ustanova kulture u organizaciju ovog tradicionalnog Festivala, te naglasio njegov značaj za očuvanje sevdalinke i bosanske tradicije.

Na dosadašnjim festivalima je učestvovalo preko stotinu vrsnih interpretatora sevdalinke iz BiH, Crne Gore, Srbije, Hrvatske, Makedonije, Njemačke, Holandije, Austrije… kao i prateći orkestar kojeg čine izuzetni poznavaoci i baštinici sevdalinke pod rukovodstvom prof. Dejana Milkunića.

Ove godine kao i svih prethodnih imate priliku da uživate u izvedbama sevdalinke nekih od najpoznatijih imena, uz prijenos uživo na RTV TK i Trgu Slobode u Tuzli.

The post Održan sastanak članova organizacionog odbora Festivala sevdalinke appeared first on Kameleon M&M.

The post Rus od mobilizacije pobjegao u divljinu: Živim u daleko boljim uslovima nego regruti appeared first on Kameleon M&M.

20-Godišnji Rus Hasbulla Magomedov jedna je od najvećih internetskih zvijezda današnjice, a njegove obožavatelje oduševila je vijest da je i službeno je potpisao petogodišnji ugovor s UFC-om.

Zbog rijetkog genetskog poremećaja Hasbulla, iako ima 20 godina, izgleda kao dijete, no upravo to mu je donijelo status svjetske senzacije koja danas živi na visokoj nozi.

Hasbulla ima više od četiri milijuna pratitelja na Instagramu i dobiva na tisuće lajkova i komentara sa svakom fotkom koju objavi.

View this post on Instagram

A post shared by Hasbulla Magomedov (@hasbulla.hushetskiy)

Odrastao je u siromaštvu

Sponzori mu plaćaju ogromne cifre kako bi promovirao njihove proizvode, a također često ide i na plaćena putovanja svijetom te se vozi u privatnim luksuznim avionima i automobilima i odsjeda u najskupljim hotelima, o čemu je nekada mogao samo sanjati.

Naime, Hasbulla je odrastao u siromašnim uvjetima u Dagestanu, no njegov život se u potpunosti promijenio prije otprilike godinu dana, kada je zbog videa u kojem imitira slavnog borca dobio nadimak Mini Khabib i stekao popularnost u MMA zajednici.

The post Avioni, skupi auti, milijunski ugovor… Hasbulla (20) je najveća zvijezda interneta appeared first on Kameleon M&M.

Svjetska banka očekuje da će ekonomski rast Bosne i Hercegovine porasti za četiri posto u 2022. godini, ali su i dalje prisutni domaći i vanjski rizici – istaknuto je danas u Sarajevu prilikom predstavljanja Redovnog ekonomskog izvještaja Svjetske banke za zemlje zapadnog Balkana.

Izvještaj su predstavili šef ureda Svjetske banke u BiH i Crnoj Gori Christopher Sheldon i viši ekonomista Svjetske banke u BiH Sandra Hlivnjak, koji su naveli da je ekonomski učinak svih šest ekonomija zapadnog Balkana i dalje pod uticajem rata u Ukrajini i posljedičnog naglog povećanja cijena energije i usporavanja globalnog rasta.

“lako je rast u prvoj polovini ove godine prevazišao očekivanja za BiH, jasno je da prisutni šokovi na tržištu mogu uticati na izglede za zemlju u srednjoročnom periodu. Na izglede u regiji utiče kombinacija šokova. Čvrste veze BiH sa regijom i strožiji globalni uslovi finansiranja, kao i očekivano usporavanje i domaće i vanjske potražnje, takođe će imati uticaje na izglede za BiH”, naveo je Sheldon.

Ekonomski rast, predvođen potrošnjom i investicijama u prvoj polovini ove godine, kako je rekla Hlivnjak, pokazao se jakim, prevazilazeći očekivanja.

“U BiH, kao i u svim drugima zemljama zapadnog Balkana je došlo do rasta. U 2021. godini, taj rast nas je sve iznenadio i dostigao je 7,5 procenata prema podacima Agencije za statistiku BiH (BHAS). Rast je nastavljen u prvom kvartalu (5,8 procenata) i drugom kvartalu (5,9 posto) ove godine”, dodala je Hlivnjak.

Kada se posmatra situacija u vezi potrošnje, kako je navela, to nije dugoročno održiv model za BiH jer povećanje potrošnje ne kreira dodatnu vrijednost i ne može stvoriti nova radna mjesta i imati produktivniji otisak na progres jedne ekonomije. Naglasila je da je u svim zemljama regiona došlo do povećanja zaposlenosti, pa tako i u BiH.

“Ono što je problematično i što nas sve zabrinjava i u Svjetskoj banci, ali pretpostavljam i svako domaćinstvo u BiH, jeste nastavak rasta inflacije koja je uglavnom uvoznog karaktera. Trgovinski deficit se produbljuje zbog povećanog uvoza, izvoz se također povećava, ali ta dominacija uvoza je toliko značajna da je u neto iskazu trgovinski deficit ipak velik i on doprinosi povećanju deficita tekućeg računa”, dodala je Hlivnjak.

Naglasila je da će se rast nastaviti u narednom periodu i da je za 2022. očekivanje da, uslijed usporavajućih faktora rasta, bude oko četiri procenta što je, kako je rekla, svakako dobro, ali nedovoljno da bi se značajnije pokrenule jače strukturne reforme. U nakom srednjoročnom periodu se također očekuje nastavka rasta, međutim na nekim nižim osnovama koje su također podložne rizicima tako da je moguće da će doći do dalje revizije tog rasta zavisno od toga kako se rizici budu manifestovali.

“Kada je riječ o domaćim rizicima među njima je povećana politička neizvjesnost i slabo provođenje reformi, a strani rizici među ostalom se odnose na prisutnost rata u Ukrajini i geopolitičke tenzije”, navela je među ostalim Hlivnjak.

Pored pooštravanja uslova finansiranja, izvještaj ističe i da su prisutni rizici od rasplamsavanja Covid-19 u zimskom periodu, kao i dalji pritisak na globalne lance snabdijevanja. N1

Objava Pozitivan izgled za ekonomski rast u BiH pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Za svaku ustanovu ili objekat u kojem je uspostavljen sistem video nadzora, prema važećim zakonima, Agencija za zaštitu ličnih podataka mora donijeti ili uputiti odluku o propisivanju pravila obrade radi poštovanja prava na zaštitu privatnosti i ličnog života. nosioca podataka, kao i donijeti plan sigurnosti podataka o ličnosti kojim će se propisati tehničke i organizacione mjere za sigurnost ličnih podataka.

Svaki drugi vid video nadzora, prema tumačenju Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH, je nezakonit, te stoga svaki građanin može pokrenuti sudski postupak. Ova agencija je u proteklih godinu dana imala više pritužbi na nezakonito snimanje, video nadzor i davanje takvih snimaka trećoj strani, piše Večernji list.

Iz izvještaja Agencije za zaštitu ličnih podataka Bosne i Hercegovine vidljivo je da su se sporovi vodili protiv raznih institucija – od benzinskih pumpi, prodajnih centara, javnih ustanova, stambenih zgrada… Prema prijedlozima Agencije, u vezano za obradu ličnih podataka putem video nadzora i davanje snimaka trećoj strani, Evropski komitet za zaštitu ličnih podataka usvojio je 2019. godine smjernicu o obradi ličnih podataka putem video uređaja, s obzirom na tumačenje postojanja legitimnih interesa:

“Video nadzor je legalan ako je za to potrebno ispuniti legitimne interese kontrolora podataka ili treće strane, osim kada su ti interesi jači od interesa ili osnovnih prava i sloboda subjekta podataka. Legitimni interesi kontrolora podataka ili treća strana može biti pravni, ekonomski ili nematerijalni interes.Međutim, rukovalac podataka treba imati na umu da, ukoliko subjekt podataka uloži prigovor na video nadzor, u skladu sa članom, rukovalac podataka može vršiti video nadzor takvog subjekta podataka samo ako postoje uvjerljivi legitimni interesi koji prevazilaze interese, prava i slobode nositelja podataka, ili ako je svrha takvog video nadzora uspostavljanje, ostvarivanje ili odobrenje zakonskih zahtjeva.

Pravilnikom o bezbjednosti je također propisano da se izvan preduzeća i njegovih organizacionih jedinica video materijal može predati policijskim agencijama, tužilaštvima i sudovima, i to samo na njihov obrazloženi zahtjev. U izuzetnim slučajevima, video materijal se može dati kompanijama koje imaju ugovorne odnose sa Kompanijom, samo u vezi sa predmetom ugovora i na njihov pismeni zahtjev i ako je to u interesu kompanije i Kompanije“.

To znači, pojašnjavaju iz Agencije, da svako ko planira da postavi kamere i pohrani snimke na osnovu kojih se neko može identifikovati mora prvo utvrditi razlog za uspostavljanje video nadzora. Ovo može biti zakonska obaveza, ali u slučaju da nije, vlasnik video nadzora mora donijeti odluku kojom propisuje pravila prikupljanja i čuvanja ličnih podataka radi poštivanja prava na privatnost. Ko postavlja video-nadzor mora imati jasnu i vidljivu obavijest da je određeno područje pokriveno kamerama, piše Večernji list.

Nedavno je direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka Dragoljub Reljić u izjavi za agenciju Srna rekao da Agencija svakodnevno dobije desetak pritužbi građana na postavljanje video nadzora u njihovom okruženju.

“Građani nam se žale da je neko postavio video nadzor bez našeg odobrenja i odobrenja stanara u zgradi. Mi se tada obraćamo toj osobi za izjavu, da nam dostavi snimak kamere, da odgovori zašto to nije prijavila i da li slučaj ne može da se reši na osnovu dostavljene dokumentacije, naš inspektor izlazi na teren“, objasnio je Dragoljub Reljić.

Kazne se kreću od 10.000 do 100.000 KM za one koji nisu donijeli odluku sa pravilima obrade video nadzora ili nisu istakli obavijest o nadzoru na vidnom mjestu. Kazne za odgovorno lice kreću se od 500 do 10.000 KM.

Nijedan stambeni objekat, zgrada, ustanova, banka, bolnica, pošta, tržni centar, gradska uprava ne može vršiti video nadzor nad osobama ako nema vidno istaknutog obavještenja o njegovom sprovođenju.

RTV Slon/Akta.ba

Objava Ako imate nelegalni videonadzor možete dobiti kaznu od 500 do 10.000 KM pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Upravljanje carinskim rizikom je od velikog značaja za sistematsku identifikaciju rizika i sprovođenje mjera potrebnih za olakšavanje trgovine, ograničavanje izloženosti riziku i poboljšanje i pojednostavljenje kontrola.

Carinske uprave iz članica CEFTA-e usaglasile su na tehničkom nivou nacrt odluke o uspostavljanju elektronskog sistema za olakšavanje zajedničkog upravljanja rizicima za međusobnu trgovinu robom. Okupili su se u Budvi, u Crnoj Gori, kako bi osigurali zajedničko razumijevanje tehničkih aspekata razmjene podataka važnih za carinsko upravljanje rizicima u regiji – saopćeno je iz GIZ-a.

U saopćenju se navodi da će implementacija odluke pomoći definiranju i primjeni regionalnog pristupa za zajedničko upravljanje rizicima. Ovakvi poboljšani sistemi upravljanja rizikom će poboljšati uočavanje visokih rizika i ubrzati carinjenje dok će se poboljšati i kvalitet carinske kontrole.

Poboljšano upravljanje rizikom zahtijeva jačanje saradnje s drugim graničnim agencijama kako bi se ubrzale granične formalnosti u korist preduzeća.

Dok carinske uprave većine članica CEFTA-e imaju određeni nivo upravljanja rizikom, druge granične agencije i dalje zaostaju u pogledu kapaciteta i dostupnih alata, što često rezultira dugim, višestrukim i uzastopnim inspekcijama – navodi se u saopćenju.

Takođe, razmjena informacija u vezi s rizikom između carinskih uprava CEFTA-e je još u veoma ranoj fazi.

Nakon usvajanja, ta odluka će otvoriti put za uspostavljanje baze podataka o carinskim nepravilnostima i prekršajima za upravljanje rizikom i razmjenu podataka CEFTA profila rizika, CEFTA brzih carinskih upozorenja i CEFTA inspekcijskih izvještaja.

Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) u ime Evropske unije i Njemačkog saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ) provodi projekt „Podrška regionalnoj ekonomskoj integraciji“.

Projekt ima za cilj da pruži podršku CEFTA strukturama u njihovim naporima da jačaju regionalnu ekonomsku integraciju i usklađivanje sa pravnim tekovinama EU. U oblasti „Integriranog upravljanja rizikom“, projekt će pružiti podršku CEFTA strukturama za sprovođenje obaveza proisteklih iz Strategije upravljanja carinskim rizicima 2020-2024 i Mape puta Strategije.

Objava Dogovorena odluka o uspostavi elektronskog sistema za olakšavanje upravljanja carinskim rizicima pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Potrošačka korpa sve je skuplja. Amortizovanje skokova cijena nafte na berzama kroz dugonajavljivanu mjeru ukidanja akciza bilo je, ispostavilo se, samo predizborni trik.

Pred bosanskohercegovačkim parlamentarcima o ovoj temi već u dva navrata nije bilo kvoruma. Za to vrijeme cijene divljaju, formiraju se slobodno.

Poskupljenje goriva mnogima je izgovor

Poskupljenje goriva mnogima je izgovor i za poskupljenje osnovnih životnih namirnica, a građani u panici. Potrošačka korpa iz dana u dan sve je skuplja, piše Federalna.ba.

Ukidanjem akciza dizel bi pojeftinio 35 feninga, a benzin 41 fening. Iz Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine poručili su da ostaju pri prijašnjem stavu da akcize treba ukinuti na šest mjeseci.

Podsjetili su da “za ublažavanje rasta cijena goriva na pumpama do sada nije izdvojen ni fening, uprkos“, kako navode, „rekordnim prihodima od poreza”.

“Zemlja smo s najvećim porezima u Evopi. Naš je budžet iz indirektnih poreza, koji sad rastu zbog inflacije i veći su za preko milijardu. Ali, Vlada neće da tu milijardu usmjeri u socijalne svrhe, da olakša položaj građanima i događa se da, što je narodu gore – to je Vladi bolje.

Bilo bi sasvim logično da Vlada ta sredstva vrati građanima u vidu socijalne pomoći ili subvencija za proizvodnju”, smatra ekonomski analitičar Aleksa Milojević.

A gorivo je u proizvodnji hrane najveća stavka – poručuju proizvođači.

Optimalni agrotehnički rok za veliku jesenju sjetvu hljebnog žita je počeo. Ratari još nisu sigurni da li će i u kojoj mjeri zasnovati ovogodišnju proizvodnju.

“Tri i po marke je litar goriva. Ono je najveća stavka, pored đubriva, u proizvodnji pšenice”, ističe proizvođač Vaso Dikić.

Oranice sve češće ostaju neobrađene

“O nama niko ne misli. Mlijeko poskupljuje dva feninga mjesečno, a gorivo dva-tri feninga svaki dan. Sad neka se neko pita koliko je meni potrebno mlijeka da obradim jedan hektar”, poručuje proizvođač Radislav Ilić.

Sve je to uslovilo da broj registrovanih poljoprivrednih gazdinstava drastično opada. Oranice sve češće ostaju neobrađene.

“Sve će to dovesti do gašenja domaće proizvodnje hrane i hiperprodukcije uvoza”, tvrdi Milojević.

Dodaje da bi ova kriza mogla biti gora nego ona iz 1933. godine.

“U toj krizi je uništeno 60% bogatstva. Misli se da će ova uništiti još više. Kod nas vlada nema nikakve mogućnosti da olakša građanima.

Nisu se pripremili za krizno stanje

Nije se pripremila za ovo krizno stanje. Najveći problem bit će s hranom, Vlada nema robne rezerve da bi intervenisala”, naglašava Milojević.

Nepostojanje robnih rezervi, nestašica, slobodno formiranje cijena.

Na tržištu opšti haos, domaća privreda u teškom položaju, a o mjerama zaštite nadležni ne razmišljaju.

“Svaka država bi trebala brinuti o strateškim privrednim granama. To su poljoprivreda i stočarstvo. Ali, kod nas to nije tako i nalazimo se pred problemom”, ističe vlasnik mesne industrije Milenko Zupur.

“Sve ove krize, a još veće nas očekuju, proistekle su iz nemogućnosti da ostvarimo prehrambenu sigurnost stanovništva.

Sve duži redovi pred ambasadama

Bez sinhronizovanih djelovanja entitetskih ministarstava i Ministarstva vanjske trgovine Bosne i Hercegovine nećemo biti u mogućnosti da se zaštitimo i obezbijedimo prehrambenu sigurnost”, dodaje predsjednik Udruženja proizvođača RS-a Stojan Marinković.

Iz dana u dan sve je kraći spisak osnovnih namirnica koje građani mogu da priušte. Sindikalna potrošačka korpa za septembar iznosi više od 2.000 maraka. Pokrivenost korpe prosječnom platom je tek oko 40%.

I dok je spisak osnovnih životnih namirnica sve kraći, sve su duži redovi pred ambasadama i javnim kuhinjama u BiH.

Objava Potrošačka korpa sve skuplja. Ukidanje akciza bilo samo predizborni trik pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Nakon što je Centralna izborna komisija BiH  zvanično utvrdila rezultate Općih izbora 2022,  poznati su i sazivi koji će u narednom periodu formirati kantonalne skupštine u Federaciji BiH.

Kada je riječ o Skupštini Tuzlanskog kantona, najviše mandata pripalo Stranci demokratske akcije (SDA) – 13. Novi saziv skupštine TK činit će i SDP sa osam zastupnika, zatim DF sa četiri, PDA sa tri, Stranka za BiH osvojila je dva mandata, kao i politički subjekti  NiP i SDBiH Zeleni pokret. Našu stranku u Skupštini TZ predstavljat će jedan zastupnik.

Objava Zvanični rezultati za Skupštinu TK pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Zbog raznih stresnih situacija građani Bosne i Hercegovine sve više posežu za tabletama za smirenje i antidepresivima pa smo tako u prošloj godini tzv. ‘lijekova za sreću’ uvezli i proizveli u vrijednosti oko 22,6 milijuna maraka.

Dok s jedne strane u BiH iz godine u godinu raste potrošnja antidepresiva i anksiolitika (lijekovi čija je osnovna primjena vezana za terapiju stanja anksioznosti u okviru različitih psihijatrijskih poremećaja), s druge strane stručnjaci upozoravaju i na negativne učinke prečeste uporabe tableta za smirenje kao što je stvaranje ovisnosti te da oni ne liječe uzrok, tj. ne rješavaju naše probleme.

Prema podacima Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, lani smo uvezli i proizveli antidepresive vrijedne 9,394.642,48 KM, anksiolitike vrijedne 11,385.261,65 KM te hipnotike i sedative u vrijednosti od 1,839.248,48 KM, što je u odnosu na 2017. godinu, kad je Bosna i Hercegovina prvi put implementirala Pravilnik kojim se reguliraju maksimalne veleprodajne cijene ljekova, više za oko 14 posto.

Na pitanje koje su se tablete i antidepresivi najviše tražili, tj. izdavali na recepte iz Agencije su odgovorili kako su u prošloj godini iz grupe antidepresiva, financijski najveći udio imali escitalopram, sertraline i paroksetin.

Ujedno, iz grupe anksiolitika najveći promet je imao bromazepam, a iz grupe hipnotika i sedativa zolpidem.

Na sve veći stres kod građana izazvan socio-ekonomskim prilikama, kao i na veće korištenje tableta za smirenje i antidepresiva, upozorava i prof.dr.sc. Dragan Babić, predsjednik Udruge psihijatara u BiH, koji kaže kako su pandemija koronavirusa, rat u Ukrajini te ekonomska kriza vrlo stresna događanja koja su nepovoljno utjecala na duševno zdravlje, gotovo svih ljudi.

Naglašava kako su zbog covida-19 mnogi ljudi došli u razne poteškoće i duševne i financijske te da je pandemija izazvala značajan porast duševnih problema u smislu anksioznosti, depresije, opterećenosti negativnim mislima, bezvoljnosti, odnosno da je primjetan veći broj psihičkih problema kod ljudi.

Usporedo s tim, rat u Ukrajini, od kojeg se strahuje da bi mogao dobiti šire razmjere, mnoge je ljude doveo u razne psihičke probleme.

–  Ljudi često o tome pričaju, pokazuju određenu dozu straha, depresije i sl. – kaže dr. Babić, ustvrdivši kako sve više ljudi uzima lijekove za smirenje, depresiju, spavanje i neke druge simptome.

Unatoč tomu, nije zabilježen veći broj posjeta psihijatrijskim klinikama i domovima zdravlja zbog toga što se, smatra dr. Babić, ljudi boje da izađu iz svoje kuće, da dođu u čekaonice gdje je puno ljudi, a i na raspolaganju im je i puno lijekova na prirodnoj bazi koje mogu uzeti bez preporuke liječnika ili psihijatra.

Također upozorava i na ovisnost koju stvaraju tablete za smirenje.

– Danas imamo razne vrste lijekova, ali većina lijekova za smirenje izaziva ovisnost. Znači, oni su mogu uzimati povremeno, par tjedana ili mjeseci, ili čak cijeloga života, ali ako se uzimaju svakodnevno mogu stvoriti ovisnosti – naglašava predsjednik Udruge psihijatara u BiH.

Kad su u pitanju antidepresivi, kaže kako danas postoje antidepresivi koji su i anksiolitici, lijekovi koji smanjuju tjeskobe i strahove, a koji se mogu uzimati svakodnevno i ne stvaraju ovisnost.

Pojašnjava kako svi psihički problemi mogu biti povremeni, prolazni, blagi, umjereni ili teški, no ako netko ima takve psihičke probleme koji mu smanjuju kvalitetu života, narušavaju radno funkcioniranje, onda mu sigurno trebaju neki lijekovi.

S druge strane, ako je netko pod kratkoročnim stresom, to najčešće prođe smo od sebe jer se može pobijediti čak i pozitivnim, mislima, meditacijom, zdravom prehranom i slično.

– Također, danas u ljekarnama imamo i puno prirodnih lijekova koje je priznala Svjetska zdravstvena organizacija i koje ljudi mogu kupiti bez recepta, a to su lijekovi poput omega- 3 masnih kiselina, gospine trave, valerijana.

I takvi lijekovi mogu pomoći i savjetuju se kod blagih ili umjerenih psihičkih poremećaja, no ako je stanje ozbiljno onda se svako treba javiti psihijatru – objašnjava dr. Babić.

RTV Slon/Fena

Objava U BiH raste potrošnja antidepresiva i lijekova za smirenje pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Centralna izborna komisija BiH (CIKBiH) sinoć je objavila utvrđene kompletne rezultate Općih izbora u Bosni i Hercegovini 2022. za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH.

Najviše mandata osvojila je SDA koja će imati devet poslanika u tom domu, a slijede SNSD sa šest i SDP sa pet mandata.

Koalicija HDZBiH, HSS, HSPBiH, HKDU, HSPAS, HDU, HSPHB i HRAST osvojila je četiri mandata, dok su DF/GS i NiP osvojili po tri mandata.

Po dva mandata osvojili su Naša stranka, NES, SDS i PDP, a po jedan mandat imat će BH Inicijativa Kasumović Fuad, Za pravdu i red, DEMOS i Ujedinjena Srpska.

CIKBiH sinoć je utvrdio rezultate za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, Narodnu skupštinu Republike Srpske i Skupštine kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Rezultati izbora za Predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske će biti utvrđeni kad se steknu uvjeti.

RTV Slon/Fena

Objava Najviše mandata u Predstavničkon domu PSBiH osvojili SDA, SNSD i SDP pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

U Bosni i Hercegovini se u narednim danima očekuje izrazito toplo vrijeme, sa dnevnom temperaturom iznad prosjeka za ovo doba godine koja će ići do 29 stupnja.

Danas će u našoj zemlji preovladavati sunčano vrijeme uz prolazno povećanje oblačnosti. Vjetar slab promjenljivog smjera. U Sarajevu umjereno oblačno, temperatura oko 24 stepena Celzijusovih.

Na osnovu vremenskih izgleda vremena koje je Federalni hidrometeorološki zavod (FHmz) objavio da narednu sedmicu, u BiH se očekuje umjereno pretežno oblačno, ali toplo vrijeme.

U ponedjeljak, meteorolozi prognoziraju umjereno, ponegdje pretežno oblačno vrijeme. Vjetar slab, uglavnom, južni i jugozapadni. Jutarnja temperatura kretat će se od 11 do 17, a dnevna od 23 do 29 stepeni Celzijusa.

Narednog dana, u utorak, u našoj zemlji se očekuje umjereno do pretežno oblačno vrijeme, a u Hercegovini sunčano uz malu oblačnost.

Tokom poslijepodneva ponegdje na sjeveru Bosne je moguća slaba kiša. Jutarnja temperatura od 10 do 16, a dnevna od 20 do 26 stepeni.

U srijedu i četvrtak prognozira se slično vrijeme, sa naoblakom i maglomu jutarnjim satima u kotlinama i uz riječne tokove. Oba dana, u jutarnjim satima temperature će se kretati oko 14 podjeljka, dok će najviša dnevna rasti do 27 stepeni Celzijusa. KLIX

Objava U narednim danima očekuje izrazito toplo vrijeme pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Zbog planiranih radova na elektrodistributivnoj mreži doći će do prekida u snabdijevanju električnom energijom:

Dana 23.10.2022. godine (nedjelja) na području Grada Gračanice:
– u komplet Općini Gračanica izuzev Mjesnih zajednica: Miričina, Rašljeva i dijela Mjesne zajednice Donja Orahovica, te komplet Općina Doboj Istok, Mjesna zajednica Lukavica, kao i naselje Bare u vremenu od 09:00 do 16:00 sati,
– u naseljima: Stjepan Polje, Malešići, Babići, Škahovica, i Soko u vremenu od 09:00 do 17:00 sati.

Dana 24.10.2022. godine (ponedeljak) na području:
1. Grada Tuzle u ulicama: 18.hrvatske brigade, Save Kovačevića, Sulejmana Aličića Sulje i Admira Dedića u vremenu od 08:30 do 15:30 sati.
2. Grada Srebrenika u naselju Omerbašići i dijelu naselja Sladna kod doma u vremenu od 09:00 do 15:00 sati.

Objava Planska isključenja električne energije na području TK pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine danas je na 67. sjednici donijela novu Naredbu Glavnom centru za brojanje u Sarajevu. U cilju pravilnog objedinjavanja i utvrđivanja rezultata izbora na biračkim mjestima gdje ima manje glasačkih listića u odnosu na broj potpisa, po službenoj dužnosti naređeno je Glavnom centru za brojanje da izvrši uvid u vreće sa glasačkim listićima za druge nivoe datog biračkog mjesta, kako bi se utvrdilo da li je birački odbor nedostajuće glasačke listiće upakovao u neku drugu vreću.

Ukoliko se u nekoj drugoj vreći pronađu nedostajući glasački listići Glavni centar za brojanje će utvrditi izborne rezultate za taj nivo sa tim glasačkim listićima.

Uvid u sadržaj vreća sa glasačkim listićima  potrebno je izvršiti  za sljedeća biračka mjesta:

Predsjedništvo BiH: 093A112; Predstavnički dom Parlamentarne skupštine  BiH: 093A086, 093A112; Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH: 200C020; Skupštine kantona: 093A121, 093A086, 093A034, 136A003.

Uvid u sadržaj vreća sa glasačkim listićima potrebno je izvršiti odmah, navedeno je u Naredbi.

Naredba će biti objavljena na internet stranici Centralne izborne komisije BiH www.izbori.ba i smatrat će se da je danom objave dostavljena svim kandidatima političkih subjekata, nezavisnim kandidatima kao i akreditiranim posmatračima, saopćeno je iz CIK-a.

Objava Centralna izborna komisija BiH izdala novu Naredbu Glavnom centru za brojanje pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.