Ambasada Švicarske u našoj zemlji odlučila je da na svom Facebook profilu skrene pažnju na pitanja zaštite okoliša i brige o planeti. Oni navode kako je jako bitno da mislimo o otpadu kojeg i sami proizvodimo. Stoga su odlučili pokrenuti Facebook akciju. Pitali su svoje pratitelje šta koriste umjesto plastičnih kesa, a pet najoriginalnih fotografija nagradiće simboličnim poklonom.
Bosna i Hercegovina je bogata rijekama i šumama ali smo svakodnevno suočeni sa ogromnom količinom otpada koji završi u…
Gepostet von Ambasada Švicarske u Bosni i Hercegovini am Dienstag, 19. März 2019
The post Ambasada Švicarske u BiH nagrađuje: Šta koristite umjesto plastičnih kesa appeared first on Kameleon M&M.
Potrošnja mliječnih proizvoda u BiH se postepeno povećava, ali je i dalje ispod evropskog prosjeka, istaknuto je danas u Sarajevu na završnoj prezentaciji projekta pod nazivom „Mliječno je super“.
Radi se o marketinško-komunikacijskoj kampanji koja završava krajem aprila ove godine, a koja je pokrenuta s ciljem promocije mlijeka i mliječnih proizvoda, te namjere da oni postanu svakodnevni dio naše ishrane.
Barbara Rupnik iz Udruženja mljekarni Slovenije, Barbara Pribožič, glavni izvođač projeketa i Alma Avdović, koja je bila zadužena za realizaciju projekta, predstavile su aktivnosti koje su se odvijale od 2016. do 2019. godine, te su naglasile da je kampanja postigla svoju svrhu.
Napomenule su da je trogodišnji projekt za generičku promociju mliječnih proizvoda u BiH, koji je također implementiran u Srbiji i Crnoj Gori, ukupne indikativne vrijednosti 900.000 eura, finansiran doprinosom Evropske unije i Republike Slovenije.
Važan dio projekta predstavljao je rad sa djecom, s obzirom na to da informisanje ima veliki uticaj na razvoj navika u ishrani djece. U tri godine održano je 45 radionica koje su obuhvatile gotovo šest hiljada djece. Ljubiteljima mliječnih proizvoda ponuđeni su i promotivni pokloni i degustacije koje su bile održane u većim trgovinama, a dio aktivnosti bio je namijenjen i ženama.
Svrha kampanje bila je informirati javnost o kvalitetu hranljivosti mlijeka i mliječnih proizvoda, te podsticanje uključivanja ovih proizvoda u svakodnevnu uravnoteženu prehranu. Kampanja je obuhvatila oglašavanje, promociju prodaje i druge aktivnosti da bi se pojedinci dugoročno ohrabrili da povećaju potrošnju ovih proizvoda. Oglašavanje je uključivalo različite digitalne medije, društvenu mrežu Facebook, štampane medije.
(RTV Slon/Fena)
MC
Objava Potrošnja mliječnih proizvoda u BiH u porastu, ali ispod evropskog prosjeka pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Radovan Karadžić osuđen je na doživotnu kaznu zatvora.
Sudija je podsjetio da su sve tačke prvostepene presude potvrđene, osim nekoliko incidenata iz sedam bh. opština.
On je rekao da je Karadžić kriv za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja.
Iz sudnice se čuo gromoglasan aplauz kao i zvižduci.
Žalbeno vijeće je uvažilo žalbu Kancelarije tužioca da je prvostepeno vijeće pogrešno procijenilo otežavajuće okolnosti u odnosu na optuženog Karadžića. Da je potvrđena prvostepena presuda, optuženi bi u skladu sa sudskom praksom MKSJ imao pravo da traži prijevremeno puštanje na slobodu poslije 26,6 godina, odnosno, 2/3 kazne od 40 godina.
(RTV SLON/BIRN)
MC
Objava Karadžić osuđen na doživotni zatvor pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Reprezentacija Bosne i Hercegovine procijenjena je na 164 miliona eura, a naš prvi protivnik u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo Armenija na 40 miliona, prema podacima portala Transfermarkt.Najvredniji igrač u ekipi Roberta Prosinečkog je Miralem Pjanić koji je procijenjen na 70 miliona eura. Kapiten Edin Džeko vrijedi 23, Sead Kolašinac 20, Edin Višća 11, a Rade Krunić 7 miliona eura.
Muhamed Bešić vrijedi 5 miliona eura, a od skupljih igrača tu su još Gojko Cimirot (4,5), Amer Gojak (4,5), Ermin Bičakčić (4), Deni Milošević (2)…
Zanimljivo da svi nabrojani pojedinačno skuplji od igrača Armenije, osim kapitena Henrikha Mkhitaryana koji sam vrijedi 30 miliona eura.
Armenci u svojoj ekipi imaju samo dva igrača koji vrijede milion eura ili više, a osim pomenutog Mkhitaryana tu je još napadač Sargis Adamyan. Varazdat Haroyan vrijedi 900.000 eura, Gevorg Ghazaryan 750.000, koliko i Tigran Barseghyan.
Do sada su se ove dvije selekcije sastale dva puta u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 2010. godine u Južnoj Africi. Oba puta su Zmajevi bili uspješniji. Prvo su na domaćem terenu slavili 4:1, a onda i u Armeniji uz sigurnih 2:0.
Podsjetimo, utakmica između BiH i Armenije igra se u subotu na stadionu Grbavica od 20:45 sati.
Učinak tržišta rada na zapadnom Balkanu se i dalje popravlja, iako sporije nego u prethodnim godinama uprkos snažnijem ekonomskom rastu u regiji. Prema izvještaju “Trendovi tržišta rada na zapadnom Balkanu u 2019.“, kojeg su danas objavili Svjetska banka i Institut za međunarodne ekonomske studije iz Beča (wiiw), između drugog kvartala 2017. i drugog kvartala 2018. otvoreno je oko 68.000 novih radnih mjesta, u odnosu na 231.000 godinu ranije. Za razliku od toga, rast BDP-a se u regiji povećao s 2,5 procenta u 2017., na 3,9 procenata u 2018.
Albanija i Crna Gora bilježe najsnažniji rast broja radnih mjesta u regiji, od po 3,3 procenta svaka, a slijedi Sjeverna Makedonija s povećanjem od 2,1 procenat. Većina novih radnih mjesta je otvorena u industriji i uslugama. Žene su i dalje manje zastupljene na tržištu rada na zapadnom Balkanu, ali više od polovine povećanja broja radnih mjesta ide na njih. Regionalna tržišta rada su, u prosjeku, zabilježila povećanje stope aktivnosti (rast od 0,5 procentnih poena na stopu od 62,8 procenata) i stope zaposlenosti (rast od 1 procentnog poena na stopu od 52,9 procenata), ali te stope i dalje ostaju ispod evropskih standarda.
Nezaposlenost je na istorijski niskim nivoima u većini zemalja zapadnog Balkana, uz pad sa 16,2 procenta na 15,3 procenta tokom prošle godine. Stope nezaposlenosti se kreću od oko 12 procenata u Srbiji i Albaniji do 29 procenata na Kosovu. Regija takođe bilježi i značajan pad dugoročne nezaposlenosti, s vrhunca od oko 1,5 miliona osoba u 2011., na 776.000 osoba u drugom kvartalu 2018. Ipak, nezaposlenost i dalje ostaje značajan izazov na zapadnom Balkanu, čiji su nivoi bili dva do tri puta veći nego u uporedivim zemljama EU.
Izvještaj navodi da zaposlenost u neformalnom sektoru, jedan od glavnih izazova tržišta rada na zapadnom Balkanu, i dalje raste u Albaniji i Sjevernoj Makedoniji, ali pada u Srbiji. U 2018. je za mlade muškarce, starije žene i radnike s niskim obrazovanjem,postojala najveća vjerovatnoća da rade u neformalnom sektoru.
“Poboljšanja učinka tržišta rada ohrabruju, ali trend usporavanja uzrokuje određene bojazni,” rekla je Linda Van Gelder, direktorica Svjetske banke za zapadni Balkan. “Još uvijek su nam potrebni jači privatni sektor u kojem se otvaraju adekvatna radna mjesta i javne politike koje olakšavaju zapošljavanje radne snage, da bi se u budućnosti održao učinak tržišta rada.”
Uprkos njihovom teškom položaju na tržištu rada, stanje zaposlenosti mladih se nastavlja popravljati, uz pad stope nezaposlenosti mladih od 3 procentna poena na stopu od 34,6 procenata. Većina mladih je dugoročno nezaposlena, u rasponu od skoro 70 procenata u Bosni i Hercegovini do 43 procenta u Crnoj Gori. U prosjeku, 50 procenata mladih radi na određeno, što je slučaj s 8 od 10 mladih radnika na Kosovu i u Crnoj Gori. Iako u padu, udio mladih (dobi 15 do 24 godine) koji nisu zaposleni, niti pohađaju obrazovanje ili obuku, je i dalje visok, s 22,3 procenta. Ispod prosječne stope (oko 17 procenata) su zabilježene u Crnoj Gori i Srbiji, u odnosu na ostale zemlje zapadnog Balkana (u rasponu od 24 do 26 procenata).
Plate i troškovi rada su značajno niži na zapadnom Balkanu u odnosu na EU, a posljednjih godina nije došlo do jasnije konvergencije. “Pored pozitivnih kretanja zaposlenosti, koja se ipak usporavaju, nedavni trendovi produktivnosti i rasta plata su zabrinjavajući i kreatori politike bi se trebali pobrinuti da sepruži pomoć u cilju konvergencije i zapošljavanja,” zaključuje Robert Stehrer, naučni direktor Instituta za međunarodne ekonomske studije u Beču.
Izvještaj navodi da je oporezivanje prihoda od rada na zapadnom Balkanu relativno veliko za najniže plate i radnike s izdržavanim članovima porodice, obzirom na malu progresivnost i rijetko korištenje porodične naknade u režimima oporezivanja prihoda u regiji. Radnici s niskim primanjima su u posebno nepovoljnom položaju na formalnom tržištu rada, u smislu neto iznosa plate i relativno velikih troškova njihovog zapošljavanja, u poređenju s onima koji imaju srednja ili velika primanja.
To predstavlja dodatnu destimulaciju za rad u formalnom sektoru, kao i za firme da otvaraju formalna radna mjesta, naročito za nisko obrazovane i nisko plaćene radnike. Šira reforma sveukupnog sistema oporezivanja rada i socijalnog osiguranja bi mogla poslužiti kao najbolji put za revitalizaciju tržišta rada na zapadnom Balkanu.
Ovaj izvještaj je urađen uz finansijsku podršku austrijskog Ministarstva finansija.
DK
Objava Svjetska banka: Zapadni Balkan bilježi poboljšanja učinka tržišta rada pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Pod predsjedavanjem reisu-l-uleme Huseina ef. Kavazovića danas je održana 20. redovna sjednica Vijeća muftija Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.Na početku sjednice reisu-l-ulema je poželio dobrodošlicu novom članu Vijeća muftija Nusretu ef. Abdibegoviću, muftiji banjalučkom i zahvalio se na dosadašnjem angažmanu muftiji Paši ef. Fetiću.
Ovim povodom, Reisu-l-ulema je muftiji Paši ef. Fetiću uručio posebno priznanje Islamske zajednice i zahvalio mu se na ukupnom doprinosu radu Zajednice u Njemačkoj ali i čitavoj Islamskoj zajednici i njenom Vijeću muftija uz nadanja da će on svoj doprinos nastaviti davati i da će biti podrška novoimenovanom muftiji za Evropu izvan domovinskih zemalja Osmanu ef. Kozliću.
U nastavku sjednice razmatrani su Izvještaji o radu Vijeća muftija i izvještaji o radu i finansijskom poslovanju Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini za 2018. godinu. Prihvaćene su izmjene i dopune Pravilnika o izboru reisu-l-uleme na način da su njegove uredbe usklađene sa Ustavom IZ u BiH.
Na sjednici je utvrđena i visina nisaba za redžeb, ša’ban i ramazan 1440/2019. godinu u iznosu od 6.640 KM (3.405 EURA) i visina iznosa sadekatu-l-fitra za ramazan 1440/2019. godine koji je ostao na nivou iznosa od prošle godine kako u domovini tako i u domovinskim zemljama i dijaspori.
Vijeće muftija prihvatilo je i Izvještaj komisije Vijeća muftija o procjeni namaskih vremena i vremena posta za područja koja se nalaze iznad 55˚ sjeverne geografske širine. U Programski savjet Media centra imenovani su ispred Vijeća muftija Remzija ef. Pitić, muftija goraždanski i Aziz ef. Kadribegović, dugogodišnji bivši urednik Preporoda.
Na osnovu zaključka Rijaseta IZ u BiH Vijeće muftija je razmatralo inicijativu za učenje salle na Dan sjećanja na genocid u Srebrenici i donijelo dopunu Program vjerskog obilježavanja godišnjice Genocida nad muslimanima Bošnjacima. Muftije su prihvatili i više prijedloga Vakufske direkcije za novim uvakufljenjima i transformacijama vakufske imovine.
Na kraju su Vijeće muftija i Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini odredili izaslanstvo predvođeno zamjenikom reisu-l-uleme Huseinom ef. Smajićem koje je prisustvovalo dženazi Izudinu ef. Kruški, dugogodišnjem glavnom imamu i uposleniku Islamske zajednice.
DK
Objava Muftije u BiH utvrdile visinu nisaba i sadekatu-l-fitra za ramazan pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Put do dobijanja dozvole za izvoz jaja iz Bosne i Hercegovine u zemlje Evropske unije će biti dug i potrajaće jer nisu ispunjeni uslovi koje je postavila Evropska komisija.
Malo ko u zemlji može da pretpostavi kada će do toga doći, a živinari se nadaju kako će do kraja godine biti odobren izvoz bar za jaja namijenjena industrijskoj preradi. O izvozu konzumnih zasad i ne razmišljaju.
Predrag Miličić, predsjednik Zajednice živinara RS i direktor firme “Agreks” iz Donjeg Žabara, čije koke na godišnjem nivou snesu oko 70 miliona jaja, kaže kako zemlju čeka još niz poslova koji se moraju završiti.
“Prije svega, tu mislim na nacionalni program kontrole salmonele koji nikad nije odobren, jer nema adekvatne saradnje između entitetskih ministarstava poljoprivrede, Kancelarije za veterinarstvo i Brčko distrikta. Naime, mi u BiH nemamo pune i kvalitetne informacije o kontroli salmonele na svim jatima koka nosilja unutar BiH, a na čemu insistira Evropska komisija. Tek kad sve te procedure i poslove uradimo i to prijavimo u Brisel, možemo očekivati dolazak evropskih inspektora u kontrolu, a to će sve potrajati”, kaže Miličić.
Dodaje kako se mora puno raditi na sinhronizaciji institucija koje su u ovom lancu. Kako tvrdi, pretjerane saradnje do sada nije bilo.
“Što se nas tiče, mi smo kao preduzeće ispunili sve procedure i možemo dokazati da ispunjavamo uslove, ali nije sve do nas. Iniciraćemo sastanak na koji ćemo pokušati dovesti sve nadležne u ovom slučaju, gdje ćemo pokušati poredati stvari koje se moraju urediti, kao i utvrditi ko je za to nadležan”, zaključio je Miličić.
Sa druge strane, u Kancelariji za veterinarstvo Bosne i Hercegovine kažu kako rade punom parom kako bi se ispunili svi uslovi koje Evropa traži.
Ljubomir Kalaba, direktor ove kancelarije, kaže kako su program kontrole salmonele kod žive peradi svih proizvodnih kategorija uputili Evropskoj komisiji na odobravanje.
“Prije odobravanja, Evropska komisija nam je dostavila određene preporuke i zahtjeve koji se odnose na navedeni program, a Kancelarija u saradnji s nadležnim tijelima entiteta i Brčko distrikta BiH, kao i ovlaštenim dijagnostičkim laboratorijama, radi na implementaciji navedenog programa u skladu s traženim preporukama. Kancelarija za veterinarstvo BiH je opredijeljena da uloži maksimalan napor da se sve aktivnosti koje su u našoj nadležnosti završe u što kraćem roku. Međutim, u ovom trenutku je teško dati procjenu o periodu kada se može očekivati odobrenje, s obzirom na veliki broj procedura koje je potrebno ispoštovati, a koje u velikom dijelu ne zavise samo od nas i na koje ne možemo uticati”, kaže Kalaba.
Inače, BiH je nedavno stavljena na listu zemalja kojima je odobren izvoz pilećeg mesa u Evropsku uniju, dok konzumna jaja trenutno plasira na tržište zemalja CEFTA, a najviše u Srbiju i Crnu Goru.
(RTV Slon/Nezavisne novine)
MC
Objava Jaja iz BiH teško do evropskih tava pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Tim invazivnih kardiologa, 19. marta 2019. godine, uradio je invazivno kardiološki tretman koronarnih arterija kod 25 000 -tog pacijenta.
Koronarografija je invazivna metoda kojom se analiziraju koronarne arterije. Osoblje Klinike za invazivnu kardiologiju pripravno je po sistemu “24/7” cijelu godinu, a organizacija rada prilagođena je liječenju i rješavanju najkomplikovanijih kardioloških stanja.
Prema riječima šefa Odjeljenja za elekrostimulaciju i elektrofiziologiju srca, doc. dr. Mugdima Bajrića, Klinika za invazivnu kardiologiju na godišnjem nivou pruži preko 2100 dijagnostičkih i terapijskih procedura vezanih za bolest koronarnih krvnih sudova, perifernih krvnih sudova, te poremećaja srčanog ritma.
“Povećan broj oboljelih od bolesti kardiovaskularnog sistema doveo je do povećanja broja učinjenih procedura, ali i dalje je evidentan porast broja pacijenata što utiče na liste čekanja. Međutim, sada smo otvaranjem nove angio sale dobili mogućnost istovremenog zbrinjavanja hitnih i elektivnih pacijenata.” rekao je doc. dr. Bajrić.
The post Klinika za invazivnu kardiologiju UKC Tuzla uradila 25 000 koronarografija appeared first on Kameleon M&M.
Prema podacima istraživačke tvrtke Economist Intelligence Unit, Pariz je na vrhu ljestvice najskupljih gradova na svijetu, uz Hong Kong i Singapur, piše BBC.
Economist Intelligence Unit godišnje uspoređuje cijene u 133 svjetska grada, a ovo je prvi puta u 30-godišnjoj povijesti istraživanja navedene kompanije da tri grada dijele prvo mjesto.
Pariz postao izuzetno skupo mjesto za život
Istraživanje uspoređuje troškove za uobičajene stavke, poput cijena hljeba ili mlijeka, a zatim prati jesu li cijene porasle ili se snizile uspoređujući ih s troškovima života u New Yorku, koji se koristi kao mjerilo.
Autorica izvješća Roxana Slavcheva rekla je da je Pariz među 10 najskupljih gradova od 2003. godine i da je postao “izuzetno skupo” mjesto za život.
“Samo su cijene alkohola, prijevoza i duhana slične kao u drugim europskim gradovima. Ostalo je skuplje. Primjerice, prosječna cijena frizure za žene u Parizu košta 119 dolara (oko 780 kuna). U Zürichu ta ista usluga košta 74 dolara (oko 484 kune), a u Osaki 53 dolara (oko 346 kuna).
“U europskim gradovima, najskuplji su proizvodi povezani s kućanskim potrebama, osobnom njegom, rekreacijom i zabavom“, rekla je Roxana Slavcheva.
Najskuplji gradovi na svijetu
Prema podacima kompanije Economist Intelligence Unit, najskuplji gradovi na svijetu su:
1. Singapur (Singapur)
1. Pariz (Francuska)
1. Hong Kong (Kina)
4. Zürich (Švicarska)
5. Ženeva (Švicarska)
5. Osaka (Japan)
7. Seul (Južna Koreja)
7. Kopenhagen (Danska)
7. New York (SAD)
10. Tel Aviv (Izrael)
10. Los Angeles (SAD)
Najjeftiniji gradovi na svijetu
Istraživačka tvrtka navela je i deset gradova koji su financijski najpristupačniji za život, odnosno najjeftiniji, ali je dodala kako “sve veći broj lokacija” ima niže cijene proizvoda zbog političke ili gospodarske krize.
1. Caracas (Venezuela)
2. Damask (Sirija)
3. Taškent (Uzbekistan)
4. Almati (Kazahstan)
5. Bangalore (Indija)
6. Karachi (Pakistan)
6. Lagos (Nigerija)
7. Buenos Aires (Argentina)
7. Chennai (Indija)
8. New Delhi (Indija)
Index.hr
The post Ovo su najskuplji i najjeftiniji gradovi na svijetu appeared first on Kameleon M&M.
Zavod za javno zdravstvo (ZJZ) Tuzlanskog kantona je potvrdilo da je u UKC Tuzla jedno dijete hospitalizirano zbog morbila.
“Kada je u pitanju Tuzlanski kanton danas smo zabilježili prvi potvrđeni slučaj pojave morbila. Riječ je o djetetu koje nije sa područja TK. Dijete je iz Krajine i u UKC Tuzla je došlo zbog nekih drugih pretraga ali je ustanivljeno kako je oboljelo od morbila i hospitalizirano je na Klinici za za infektivne bolesti UKC-a Tuzla” – kazala je specijalista epidemiolog dr. Jasmina Brkić Džambić za tuzlanski.ba.
Kada je u pitanju vakcinacija djece na području Tuzlanskog kantona dr. Brkić Džambić je potvrdila kako je posljednjih dana zabilježen povećan broj roditelja koji djecu dovode da prime MRP vakcinu.
“Imamo informacije kako je povećan broj djece koja se dovode na MRP vakcine. Dom zdravlja Tuzla daje prednsot MRP vakcinacijama u odnosu na redovne vakcine koje se obavljaju” – kazala je dr. Brkić Džambić.
Kada je u pitanju vakcinalna pokrivenost sa prvom dozom MRP-a u Tuzlanskom kantonu ona je u padu od 2010 do 2018 godine. Naime, u 2010 godinu procenat pokrivenosti bio je 83 posto da bi taj procenat prošle godine iznostio svega 75 posto.
Ilustracija
“Za kolektivni imunitet i zaštitu stanovništva od morbila potrebno je da imamo pokrivenost od 95 posto. Danas od stotinu djece mi imamo 75 vakcinisanih i 25 nevakcinisane djece. Nažalost broj djece koja nisu vakcinisana raste iz godine u godinu. U jednom trenutku će se stvoriti kritična masa kao što imamo sad epidemiju u Sarajevu, doći će neko ko je obolio i imat ćemo i mi epidemiju na području Tuzlanskog kantona i bolest će se i dalje širiti. Zbog toga je kolektivni imunitet veoma važan i da imamo što veći procenat vakcinisanih” – pojašnjava dr. Jasmina Brkić Džambić iz Zavoda za javno zdravstvo (ZJZ) Tuzlanskog kantona.
Kolektivni imunitet zapravo predstavlja otpornost neke grupe ili zajednice prema određenoj bolesti. Ukoliko imamo visok kolektivni imunitet to su veće šanse da se spriječi pojavu epidemije. Dr. Jasmina Brkić Džambić također ističe da imamo i rizične skupine djece koja boluju od teških bolesti i kao takva ne mogu biti vakcinisana MRP vakcinom ali tu djecu je upravo moguće zaštititi kolektivnim imunitetom.
“Roditelji nažalost često ne shvataju ozbiljnost situacije i samim tim ne žele dobro svojoj djeci, ne vakcinišu ih i eto nažalost umiru nam djeca koja nisu mogla biti vakcinisana jer nisu tog uzrasta” – kaže specijalista epidemiolog dr. Jasmina Brkić Džambić.
U Zavodu za javno zdravstvo (ZJZ) Tuzlanskog kantona je potvrđeno da postoji dovoljan broj MRP vakcina na području TK i da su svi Domovi zdravja uredno snabdjeveni. Podsjetimo, u Domu zdravlja Tuzla bolesna djeca se razdvajaju od zdrave, tako da roditelji bez briga i dilema mogu doći u dispanzere na vakcinu.
tuzlanski.ba
The post Dvogodišnje dijete hospitalizirano zbog morbila u UKC-u Tuzla, 25 posto nevakcinisane djece u TK appeared first on Kameleon M&M.
Ona ruši predrasude iako kaže da to što radi za nju nije ništa posebno. Ipak, njena biografija govori dovoljno. Trenutno radi honorarno na poslovima fizičke zaštite, a radila je i kao deminerka, vodič pasa za deminiranje i trenerica pasa za mine i eksploziv. Ona je Neda Brković, žena o kojoj je priču pravio i poznati National Geographic.
Privatni album
„Iz mog ugla to nije ništa posebno. Mada više djeluje ljudima koji gledaju sa strane da je to nešto aman zaman što bi svijet rekao. Normalan posao, stojite, radite, pregledate. Nekad ima sa strane nekih ljudi kojima je to neobično, ali u principu ništa posebno.“, priča sa osmijehom svestrana Neda za Radio Kameleon.
Zanimalo nas je i koliko su žene sklone nasilju, bar po njenom iskustvu. Neda objašnjava da su desila možda dva-tri slučaja gdje su žene bile u fokusu, ali to su, prema njenim riječima, bili neki partiji sa velikim količinama alkohola i malo agresivnijim ženama.
„Ja većinom radim obezbjeđenje na utakmicama, koncertima, pozorišnim predstavama i tu zaista nema nikakvih problema sa ženama, čak šta više, više muškarci tu prave neke probleme nego žene.“, ističe Neda.
U svakom poslu ponekad ima smiješnih situacija, a Neda je za Radio Kameleon ispričala šta joj je to posebno ostalo u sjećanju.
„Dok sam radila u poslovima deminiranja, tad sam bila kratko ošišana i neka baka je prolazila pored mjesta gdje smo radili. Vidjela je mene u tom panciru i misleći da sam muško, učinila sam joj se kao dječak, stala je, zagledala se i rekla: Dragi sine, šta ćeš ti tako mlad u ovom poslu.“, prisjeća se Neda i kaže da su je upravo zbog te situacije kolege dugo zezale.
Na pitanje šta ona vidi kao najveći problem za žene danas, Neda kaže da je to što žene imaju malo vjere u sebe i oduvijek smatraju da su neki poslovi muški i da one to ne mogu. Ali ustvari, vrlo jednostavno je raditi svaki taj posao, samo se treba usuditi, kaže Neda i pručuje svim ženama:
„Trebaju da više vjeruju u sebe i u svoje sposobnosti. Najvažnije je da se ne boje, nego da pokušaju. Nešto ide, nešto ne ide, to je normalno u svakom poslu. Bitno je pokušati i vjerovati u sebe.“
The post Zaštitarka i deminerka koju je i National Geographic snimao: Žene moraju više vjerovati u sebe appeared first on Kameleon M&M.
JKP “Vodovod i kanalizacija” doo Tuzla obaviještava građane da će sutra – 19.03.2019. u periodu od 08 do 15 sati doći do prekida u isporici vodosnabdijevanja.
Naime, bez vode ce biti ulice Maršala Tita (od restorana Sarajka do Male pijace), Džemala Bijedića, Aleja Alije Izetbegovića, Rose Hadživuković, Radojke Lakic i Radeta Peleša.
JKP “Vodovod i kanalizacija” Tuzla zahvaljuje se korisnicima na stpljenju i razumijevanju, navodi se u saopćenju.
The post Tuzla: Za sutra najavljena obustava vodosnabdijevanja u šest ulica appeared first on Kameleon M&M.
U Bosni i Hercegovini se povećava broj zahtjeva za DNK analizu, odnosno test za utvrđivanje očinstva, a takvu provjeru traže očevi, majke, ali i djeca.
Jasmina Čakar, viša naučna saradnica i šef Laboratorije za forenzičku genetiku na Institutu za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, čije je sjedište u Sarajevu, kaže da u prosjeku na ovom Institutu svako šesto testirano očinstvo bude negativno.
Čakareva kaže da je u 2018. godini u ovom institutu realizovano preko 70 zahtjeva za utvrđivanje očinstva.
“U odnosu na godinu prije, odnosno 2017. godinu, broj zahtjeva se neznatno povećao”, istakla je Čakareva.
Prema njenim riječima, u najvećem procentu testirana očinstva su pozitivna, odnosno testirani otac je biološki otac testiranog dijeteta, dok svaki šesti testirani otac nije biološki otac.
Zahtjeve za DNK analizu, naglašava Čakareva, podnose i muškarci i žene, ali i djeca.
“Zahtjeve podnose uglavnom djeca jer žele da saznaju da li su očevi njihovi biološki roditelji, te bake, djedovi i ostali članovi porodice koji učestvuju kao posrednici”, pojašnjava Čakareva.
Prema njenim riječima, analiza utvrđivanja očinstva košta 250 KM po jednom uzorku.
“Razlozi zbog kojih se traži analiza su različiti, ali najčešće je riječ o testiranju očinstva kako bi se ostvarilo pravo na alimentaciju i pravo na ostavštinu”, pojašnjava Čakareva.
Dodala je da su, takođe, česti zahtjevi za testiranjem različitih tipova srodstva, poput, braća/sestre, polubraća/polusestre, nećak(ka)/stričevi(tetke), unuci/bake(djedovi).
Kako kažu u ovom zavodu, muškarci većinom traže provjeru očinstva DNK analizom što se tiče privatnih zahtjeva.
“Kad su u pitanju žene, one u većem broju traže ove analize kada su u pitanju sudska vještačenja”, zaključili su u Zavodu.
(RTV Slon/Nezavisne novine)
MC
Objava Raste broj zahtjeva za DNK analizu pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Operativni štab za pitanje migracija u BiH na današnjem sastanku u Sarajevu analizirao je trenutnu situaciju sa migrantima i mjerama koje se poduzimaju na sprečavanju ilegalnih ulazaka u BiH.
Konstatovano je da se u prihvatnim centrima trenutno nalazi oko 3.800 migranata i da BiH sa sadašnjim brojem migranata može upravljati ovim procesima.
Predsjedavajući Štaba i ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić upoznao je prisutne sa odlukom Vijeća ministara BiH kojom će koordinaciju rada svih centara u USK preuzeti Služba za poslove sa strancima BiH.
U narednom periodu bit će donesen kućni red kojim će se ograničiti izlazak i kretanje izvan prihvatnih centara u noćnim satima, čime će se popraviti i sigurnosna situacija u mjestima gdje su smješteni ovi centri.
Granična policija BiH uradila je analizu potrebnih dodatnih policijskih službenika da bi se bolje kontrolisala istočna granica i spriječavao ulazak ilagalnih migranata, o čemu će uskoro biti upoznato i Vijeće ministara BiH.
Na sastanku je ukazano i na potrebu aktivnijeg uključivanja pravosuđa u procesuiranje i pritvaranje migranata koji su počinili krivična djela na teritoriji BiH.
Također, ukazano je na pojedine slučajeve problema liječenja migranata sa teškim oboljenjima te će na slijedeći sastanak Štaba biti pozvani predstavnici međunarodne organizacije nadležne za plaćanje troškova lokalnim domovima zdravlja i bolnicama.
Predstavnik USK ukazao je da veliki broj migranata na područje ovog kantona pristiže vozom iz Sarajeva, te će nakon dostavljanja zvanične informacije, Štab upoznati nadležne institucije i tražiti rješavanje ovog pitanja.
Klix.ba
The post U prihvatnim centrima u BiH nalazi se blizu 3.800 migranata appeared first on Kameleon M&M.
Ministarstvo za boračka pitanja Federacije Bosne i Hercegovine objavilo je Javni poziv za pomoć u liječenju u 2019. godini, kao i Javni poziv za dodjelu jednokratnih novčanih pomoći za sufinansiranje troškova sahrana i dženaza pripadnika branilačke populacije.
Za pomoć u liječenju boraca u ovoj godini, Federalno ministarstvo za boračka pitanja osiguralo je 1,5 miliona KM, a za sufinansiranje troškova dženaza i sahrana pripadnika branilačke populacije 400.000 KM, saopćeno je iz resornog Ministarstva.
Kako objašnjavaju, pravo na ostvarivanje pomoći u liječenju imaju osobe koje pripadaju kategoriji branilačke populacije (ratni vojni invalidi i članovi njihove uže obitelji, članovi porodice šehida i poginulih branilaca, demobilizirani branioci i članovi njihove uže porodice).
– Opći kriteriji za raspodjelu sredstava su težina i priroda bolesti, visina sredstava potrebna za pojedinačno liječenje i hitnost slučaja. Posebne kriterije za raspodjelu donosi federalni ministar a zahtjevi se mogu podnijeti do 31. oktobra 2019. Godine – saopćeno je.
Cilj ovog programa je pomoć u sufinansiranju troškova sahrana/dženaza u slučajevima kada nije ostvarena pomoć po istom osnovu od drugog državnog organa ili institucije ili pravne osobe.
Zbog povećanog broja zahtjeva u prošloj godini Federalno ministarstvo je povećalo stavku za sufinansiranje troškova dženaza i sahrana.
Sredstva će biti dodjeljivana mjesečno u visini 1/12 raspoloživih budžetskih sredstava u toku godine, a na osnovu pojedinačnih zahtjeva podnesenih u toku 2019. godine u skladu sa Javnim pozivom, saopćeno je.
(RTV Slon/Fena)
MC
Objava Javni pozivi braniocima za pomoć u liječenju i troškove sufinansiranja sahrana pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Srebrenik.NET Digitalni glas Srebrenika, već treću deceniju
