Originalna fotografija preuzeta sa web stranice Medžlisa Islamske zajednice Srebrenik.
Džemat Uroža: historija džamije i vjerski život
Džemat Uroža nalazi se 2km jugozapadno od Srebrenika. Put za Urožu u dužini od 2km odvaja se s desne strane magistralnog puta Srebrenik – Tuzla u mjestu Kiseljak. Ovom džematu pripada i zaselak Drenik. Džemat ima oko 115 domaćinstava. U džematu je sagrađena potkupolna džamija sa lijepom munarom. Osim navedene džamije, u džematu se nalaze mjesno mezarje i jedna vakifksa njiva. Među vakifima džemata posebno se ističu: Senad Tursunović i Mursel Delić. Imamsku dužnost u džematu obavljali su: Meho ef. Dedić, Ismet ef. Odobašić, Mirzet ef. Ibrić, Muamer ef Bećirović i Mersed ef. Delić i Ahmed ef. Juničić, sadašnji imam.
Podaci su preuzeti sa web stranice Medžlisa Islamske zajednice Srebrenik. Izvorna stranica navodi podatke iz 2015. godine; tekst ih ne predstavlja kao potvrđeno savremeno stanje.
Originalna fotografija preuzeta sa web stranice Medžlisa Islamske zajednice Srebrenik.
Džemat Bare: historija džamije i vjerski život
Džemat Bare prigradski je džemat. Nalazi se na zapadnoj strani Srebrenika, pored magistralnog puta Srebrenik – Gračanica, i ima oko 390 domaćinstava. Formiran je 2000. godine izdvajanjem iz džemata Rapatnica.Kako se radi o novoformiranom džematu, ovo je i prva džamija sagrađena u ovom naselju. Njezina je gradnja trajala od 2000. do 2006. godine. Svečano je otvorena 19. augusta 2006. godine. U kompleksu džamije, osim prostora za obavljanje namaza, nalaze se mektepska učionica, gasulhana i dva poslovna prostora. Uz veoma lijepu i moderno projektovanu potkupolnu džamiju, izgrađena je visoka bijela munara s dvjema šerefama. Džamija je do sada imala dva imama. Prvi imam ove džamije bio je Sifet ef-Jahić, a zamijenio ga je sadašnji imam Muhamed ef-Bašić. Najistaknutiji vakifi u ovom džematu jesu hadži Hazim i Avdo Ferizović, koji su uvakufili po 500m² zemlje za gradnju džamije, te Nail Duranović, koji je osigurao kompletnu stolariju za džamiju. U džamiji se obavljaju svi dnevni i propisani namazi, a mektepska nastava se održava dva dana u sedmici, subotom i nedjeljom.
Podaci su preuzeti sa web stranice Medžlisa Islamske zajednice Srebrenik. Izvorna stranica navodi podatke iz 2015. godine; tekst ih ne predstavlja kao potvrđeno savremeno stanje.
Džemat Rapatnica: historija džamije i vjerski život
Džemat Rapatnica nalazi se 2km sjeveroistočno od Srebrenika, s lijeve strane rijeke Tinje. Ovom džematu pripada i naselje Sječe, a džemat ima oko 250 domaćinstava. U džematu se nalaze dvije džamije, stara i nova. Stara džamija, prema predanju mještana, sagrađena je 1832. godine. Posljednji put je renovirana 1962. godine. Pokrivena je crijepom na četiri vode, a s njena krova je izgrađena drvena munara. U haremu džamije nalazi se veći broj starih nišana. Iako je sagrađena nova džamija, predviđena je sanacija stare džaije i njezina zaštita od propadanja. Nova džamija zvanišno je otvorena 23. jula 2006. godine. Natkrivena je bakarnim kubetom, a uz džamiju je sagrađena visoka bijela munara s dvjema šerefama. Imami u ovom džematu bili su: Zaim ef. Kešetović, Mehmed ef. Glumčević, Halil ef Mašić, Sifet ef. Jahić, Osman ef. Mujić i Jasmin ef. Oštraković, sadašnji imam. Vakufsku imovinu džemata, osim dvije navedene džamije, čine imamska kuća, gasulhana, staro i novo mezarje i jedna njiva. Najistaknutiji vakif u džematu je Mehmed ef. Glumčević, koji je uvakufio zemljište od dva dunuma. SEONA Džemat Seona nalazi se 8k jugoistočno od Srebrenika, s desne strane magistralnog puta Srebrenik – Tuzla. Ovom džematu pripada zaseok Šahmeri. Džemat ima oko 350 domaćinstava. Seona je nekada bila centar za sva okolna mjesta, ali su se 1938-39. godine iz ovog džemata izdvojila sela Cage, Behramii Čifluk i formirali zasebne džemate. Prema pouzdanim podacima, džamija u ovom džematu postojala je još 1604. godine.
Sadašnja džamija svečano je otvorena 29. septembra 1939. godine. Od tada je više puta renovirana, ali nije značajnije mijenjala svoj izgled. Pokrivena je crvenim crijepom na četiri vode., kao i njezin trijem, a uz džamiju se nalazi zidana munara sa jednom šerefom. Posljednji je put adaptirana 2004. godine. Imami u ovom džematu bili su: Džemal ef. Fazlić, Šaban ef. Šabić, Ishak ef. Osmanović, Elvis ef. Hodžić i mr. Haris ef. Salibašić, sadašnji imam. U ovom džematu je rođen poznati i veoma ugledan alim i kadija Ibrahim ef. Imširović. Bio je jedno vrije upravitelj Kuršumlije medrese u Sarajevu, predavač u muškoj i ženskoj GHB medresi, te sudija Vrhovnog šerijatskog suda u Sarajevu. Vakufsku imovinu džemata, osim navedena džamija, čine novoizgrađeni mekteb, imamska kuća i mjesno mezarje. Među vakifima džemata posebno se ističu: Sulejman ef. Bekrić i Ajka Lipjankić. Jedno narodno predanje, koje se u Seoni prenosilo s koljena na koljeno, govori da su bosanski bogumili ultimativno tražili od turskog cara, kada prihvate islam, da im ostave tri njihova običaja: da čajo ima pravi vikat kad se momak ženi, da imaju pravo nosit istu odjeću te da nesmetano mogu činiti dovu na Ratišu, obližnjem brdu iznad Seone. Što su tražili to su i dobili. Dovište na Ratišu i danas je jedno od najpoznatijih dovišta na području Tuzlanskog muftiluka.
Podaci su preuzeti sa web stranice Medžlisa Islamske zajednice Srebrenik.
Čaršijska džamija u Srebreniku bit će svečano otvorena u subotu, 26. septembra 2026. godine, a program počinje u 11:30 sati.
Nova Čaršijska džamija u Srebreniku. Foto: Muftijstvo tuzlansko.
Svečanosti će prisustvovati reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović i muftija tuzlanski Vahid-ef. Fazlović. Iz Medžlisa Islamske zajednice Srebrenik pozvali su građane, džematlije te vjernike i vjernice iz cijele Bosne i Hercegovine da prisustvuju ovom važnom događaju.
Noć uoči otvorenja, nakon akšam-namaza, bit će upriličen mevludski program.
Nova džamija nalazi se gotovo u samom centru Srebrenika, u blizini gradskog parka i sjedišta Medžlisa Islamske zajednice. Ideja o izgradnji džamije u užem gradskom području postoji već duže vrijeme, a zemljište je kupljeno i uvakufljeno 2012. godine. Građevinska dozvola izdata je krajem 2020, dok su radovi počeli u februaru 2024. godine.
Čaršijska džamija projektovana je kao spoj tradicionalne džamijske arhitekture i savremenih potreba zajednice. Objekat ima 714 kvadratnih metara korisnog prostora, a glavni molitveni prostor u prizemlju prostire se na 163 kvadratna metra i može primiti oko 400 klanjača. Džamija ima potkupolu i dva minareta.
U objektu su predviđeni i mektepska učionica, bosanska soba, prostor za žene, mahfil, multifunkcionalna sala, učionica, čajna kuhinja te prateći sadržaji.
Otvorenjem Čaršijske džamije Srebrenik će dobiti novi prostor za odvijanje vjerskog života, mektepsku nastavu i aktivnosti namijenjene djeci, mladima i ženama, kao i za obrazovne, kulturne i humanitarne programe.