Srebrenik.NET Digitalni glas Srebrenika, već treću deceniju
Računi za električnu energiju pumpne stanice vodovoda Mjesne zajednice Čekanići pokazuju zbog čega je ovogodišnje povećanje cijene vode bilo neophodno za očuvanje normalnog funkcionisanja vodovodnog sistema.
Prema informacijama objavljenim na Facebook profilu Mjesne zajednice Čekanići, potrošnja električne energije u dva posmatrana mjeseca bila je gotovo ista, ali je iznos računa značajno povećan zbog prelaska na tržišno snabdijevanje i viših cijena električne energije.
Potrošnja gotovo ista, račun veći 361,71 KM
Za period od 1. do 30. juna 2026. godine pumpna stanica potrošila je ukupno 2.903,098 kWh. Račun je iznosio 745,13 KM, a snabdijevanje je bilo označeno kao javno.
U periodu od 1. do 31. jula 2026. godine potrošnja je iznosila 3.016,030 kWh, odnosno samo 112,932 kWh više. Ipak, ukupan račun dostigao je 1.106,84 KM – čak 361,71 KM više nego u junu.
| Obračunski period | Potrošnja | Vrsta snabdijevanja | Ukupan račun |
|---|---|---|---|
| 01–30.06.2026. | 2.903,098 kWh | Javno | 745,13 KM |
| 01–31.07.2026. | 3.016,030 kWh | Tržišno | 1.106,84 KM |
Najveći udar došao kroz skuplju dnevnu tarifu
Detaljna analiza računa pokazuje da je najveća razlika nastala kod obračunate električne energije. U junu je 1.631,264 kWh obračunato po dnevnoj, višoj tarifi po cijeni od 0,184300 KM/kWh, dok je u julu 1.692,338 kWh obračunato po cijeni od 0,280000 KM/kWh.
Samo je stavka električne energije po višoj tarifi tako povećana sa 300,64 KM na 473,85 KM. Istovremeno, energija po manjoj tarifi povećana je sa 117,14 KM na 249,25 KM. Ukupna obračunata električna energija porasla je sa 422,08 KM na 723,10 KM.
Na računu za juli jasno je navedeno da je riječ o tržišnom snabdijevanju, dok je junski račun bio izdat po modelu javnog snabdijevanja. Zbog toga veći račun nije posljedica naglog povećanja rada pumpe, nego prvenstveno promjene cijene električne energije. Drugim riječima, potrošnja je porasla za približno četiri posto, a račun za gotovo 49 posto.
Solarna elektrana kao dugoročno rješenje
Kako bi se zaštitio budžet Mjesne zajednice i smanjio pritisak na mještane koji koriste vodovod, jedno od najrazumnijih dugoročnih rješenja jeste izgradnja vlastite solarne elektrane. Pumpna stanica najveći dio energije troši tokom dana, upravo u periodu kada fotonaponski paneli proizvode najviše električne energije.
Predlažem izgradnju mrežne fotonaponske elektrane snage 14 kWp, sa približno 80 m² panela postavljenih na krovu objekta ili na odgovarajućoj parceli uz pumpnu stanicu. Procijenjena godišnja proizvodnja iznosila bi, s obzirom na lokaciju i broj sunčanih dana, oko 16.800 kWh.
- Preporučena snaga: 14 kWp
- Potrebna površina: oko 80 m²
- Očekivana proizvodnja: oko 16.800 kWh godišnje
- Primarna namjena: pokrivanje dnevne, više tarife
Važno je naglasiti da bi solarna elektrana proizvodnjom mogla pokriti veliki dio godišnje potrošnje i gotovo u potpunosti neutralisati skupu dnevnu tarifu u periodima intenzivne proizvodnje. Konačan procenat pokrivenosti zavisio bi od profila rada pumpe, ljetne i zimske proizvodnje, uslova priključenja i pravila obračuna eventualne predaje viška energije u mrežu. Zbog toga bi prije konačne odluke trebalo izraditi stručni energetski proračun na osnovu najmanje 12 mjeseci mjerenja potrošnje, što sigurno Mjesna zajednica ima u obliku računa za električnu energiju.
Procjena investicije i povrata
Za elektranu od 14 kWp po sistemu „ključ u ruke“, uključujući panele, inverter, konstrukciju, zaštitnu opremu, projektovanje i montažu, realno je planirati okvirnu investiciju od 15.000 KM do 20.000 KM. Tačan iznos može se utvrditi tek nakon pregleda lokacije i pribavljanja najmanje tri ponude kvalifikovanih izvođača.
Ako bi elektrana proizvela planiranih 16.800 kWh godišnje i ako bi se najveći dio te energije potrošio direktno za rad pumpe, godišnja bruto ušteda mogla bi se okvirno kretati oko 5.500 do 6.500 KM, zavisno od budućih cijena električne energije, tarifa, naknada i stvarnog stepena vlastite potrošnje proizvedene energije.
Na osnovu tih pretpostavki, jednostavni period povrata investicije iznosio bi približno 2 do 3 godine. Nakon toga elektrana bi nastavila smanjivati troškove rada vodovoda, uz redovno održavanje i eventualnu zamjenu invertera tokom životnog vijeka sistema. Dodatna korist bila bi manja izloženost budućim poskupljenjima električne energije. Prvi korak trebao bi biti izrada glavnog energetskog i finansijskog proračuna, provjera mogućnosti priključenja te eventualno zajedničko apliciranje prema općinskim, kantonalnim, entitetskim i drugim dostupnim fondovima.
Izvor: Facebook profil Mjesne zajednice Čekanići i priloženi računi JP Elektroprivreda BiH.
