Najvažnije informacije
JP Vodovod i kanalizacija „Srebrenik“ d.d. upozorilo je na ozbiljno stanje vodosnabdijevanja na području Grada Srebrenika. Prema objavljenom saopštenju, dugotrajna suša i izostanak kišnih padavina smanjili su kapacitet više bunara i izvorišta.
- Bunari na području Tinje i Podorašja, prema saopštenju, potpuno su presušili.
- „Kugića vrelo“ u Bjelavama i izvorište „Glib“ u Brdima rade približno polovinom uobičajenog kapaciteta.
- Izvorišta „Trešnjevac“ i u Gornjim Hrgovima rade s oko 30 posto kapaciteta, dok bunari B1 i B3 u Srebreniku rade s oko 10 posto.
- Područja Tinja i Podorašje snabdijevaju se cisternama; dnevno se angažuje između osam i deset cisterni i dopremi oko 100 kubnih metara vode.
Na čemu sistem trenutno počiva
Posebno su ugroženi lokalni i porodični bunari u Kugama, Likama, Cagama, Lipju, Ljenobudu i drugim naseljima. Prema navodima vodovoda, sistem se u velikoj mjeri oslanja na bunare B6 i B7, iz kojih se snabdijeva približno 6.000 domaćinstava. Cisterne su važna hitna mjera za domaćinstva koja trenutno nemaju dovoljne količine vode, ali same po sebi ne rješavaju pitanje stabilnosti izvorišta i mreže.
Šta javnost treba znati za nastavak krize
Objavljeno saopštenje jasno opisuje neposredni problem, ali ne sadrži sve podatke potrebne za procjenu dugoročne otpornosti sistema. Za javnost su posebno važni podaci o gubicima u mreži, stanju i starosti cjevovoda, potrošnji, raspoloživim rezervnim izvorima, troškovima cisterni i planu za slučaj da suša potraje.
- Koliki su gubici vode u mreži izraženi u procentima i kubnim metrima?
- Koji je plan za alternativna izvorišta, akumulaciju i zaštitu postojećih bunara?
- Koliki su mjesečni troškovi cisterni, goriva i vanrednih intervencija?
- Postoji li akcioni plan s rokovima, nosiocima odgovornosti i procjenom ulaganja?
- Kako se mjere potrošnja po zonama i nenamjenska potrošnja?
Građani imaju razlog da vodu koriste racionalno, ali krizna komunikacija treba uključiti i provjerljive sistemske pokazatelje. Cisterne mogu premostiti kratkoročni poremećaj; dugoročna sigurnost zahtijeva javne podatke, smanjenje gubitaka, ulaganje u mrežu i održiva izvorišta.
Izvor: Radio Srebrenik