Arhiva oznaka: suša

Vodovod Srebrenik upozorava na ozbiljnu situaciju s vodosnabdijevanjem

JP Vodovod i kanalizacija „Srebrenik“ objavilo je saopštenje o ozbiljnoj situaciji u sistemu vodosnabdijevanja na području Grada Srebrenika.

“ JP Vodovod i kanalizacija „Srebrenik“ d.d. Srebrenik želi upoznati javnost sa izuzetno ozbiljnom situacijom u sistemu vodosnabdijevanja na području Srebrenika. Trenutno najveći problem, pored svih ostalih problema sa kojima se susrećemo već više od tri mjeseca (povećana potrošnja vode zbog visokih temperatura, zalijevanje cvijeća i zelenih površina, pranje betonskih i asfaltnih površina, punjenje montažnih bazena i slično) je dugotrajna suša i potpuni izostanak kišnih padavina, zbog čega je velika većina bunara i izvorišta kojima upravljamo u potpunosti presušila, ili radi sa smanjenim kapacitetom. S tim u vezi, smatramo potrebnim obavijestiti vas da su svi bunari na mjesnim područjima Tinja i Podorašje i to: „Školski bunar“ u Podorašju, bunar „Ekonomija“ u Tinji i „Željeznički bunar“ u Tinji u potpunosti presušili. Izvorište „Kugića vrelo“ u Bjelavama i izvorište „Glib“ u Brdima rade sa smanjenom izdašnošću, na približno 50% svog uobičajenog kapaciteta. Na mjesnom području Špionica izvorište „Trešnjevac“ i izvorište u Gornjim Hrgovima rade na približno 30 % svog kapaciteta. Stanje bunara B1 i bunara B3 u Srebreniku, je izuzetno teško, obzirom da rade sa svega 10% svog kapaciteta. Posebno zabrinjava stanje lokalnih i porodičnih bunara u Kugama, Likama, Cagama, Lipju, Ljenobudu i drugim naseljima koji su većim dijelom presušili, zbog čega su brojni građani kojima su ti bunari predstavljali osnovni i primarni izvor vodosnabdijevanja, sada u potpunosti oslonjeni na javni vodovodni sistem. U ovakvoj situaciji, gotovo cjelokupan sistem vodosnabdijevanja trenutno je oslonjen na bunare B6 i B7 koji se nalaze na području Srebrenika. Iz njih se trenutno snabdijeva oko 6.000 domaćinstava, zbog čega je njihova izdašnost od presudnog značaja za stabilnost kompletnog sistema vodosnabdijevanja. Nažalost, i njihova izdašnost je zbog dugotrajne suše smanjena za približno 3 l/s. Korisnicima sa mjesnih područja Tinja i Podorašje voda se doprema putem tri cisterne, tako da se svakodnevno angažuje od osam do deset cisterni. Na ovaj način se dopremi oko 100 m3 vode dnevno, koje se istresaju u bazene, iz kojih se potom distribuira našim korisnicima. To predstavlja značajan finansijski i organizacioni trošak za Grad Srebrenik i naše Preduzeće. Problem dodatno usložnjava činjenica da pojedini korisnici u nižim zonama veoma brzo potroše raspoloživu vodu, a nerijetko stvaraju i zalihe, zbog čega korisnici u višim zonama ostaju bez vode. Situacija bi bila još teža da naše Preduzeće ne ulaže maksimalne napore u smanjenju gubitaka u vodovodnoj mreži. Svaki dan naše ekipe otkrivaju i otklanjaju više kvarova, čime u sistem vraćamo na desetine hiljada kubnih metara vode, koje bi, bez naše intervencije, bile izgubljene. Na kraju, iskreno se nadamo da će u periodu koji je pred nama doći do stabilizacije vremenskih prilika, prije svega kroz smanjenje visokih temperatura i pojavu značajnijih kišnih padavina. Takve vremenske prilike bile bi od izuzetnog značaja za postepeno obnavljanje izdašnosti izvorišta i bunara, čime bi se stvorili uslovi da se sistem vodosnabdijevanja postepeno stabilizuje, i u konačnici vrati u redovan režim rada. Hvala vam na razumijevanju, strpljenju i povjerenju

Izvor: Radio Srebrenik

Više tekstova iz kategorije Aktuelno.

Vodosnabdijevanje Srebrenika na ivici: Suša jeste problem, ali izgovor nije strategija

JP Vodovod i kanalizacija „Srebrenik“ d.d. objavilo je upozorenje o ozbiljnom stanju vodosnabdijevanja na području Grada Srebrenika. U saopštenju se navodi da su dugotrajna suša i potpuni izostanak kišnih padavina doveli do presušivanja ili smanjenog kapaciteta brojnih bunara i izvorišta.

Prema navodima preduzeća, bunari na područjima Tinje i Podorašja u potpunosti su presušili. „Kugića vrelo“ u Bjelavama i izvorište „Glib“ u Brdima rade približno polovinom uobičajenog kapaciteta, dok izvorišta „Trešnjevac“ i izvorište u Gornjim Hrgovima rade sa oko 30 posto kapaciteta. Bunari B1 i B3 u Srebreniku, kako se navodi, rade sa svega deset posto kapaciteta.

Posebno su ugroženi lokalni i porodični bunari u Kugama, Likama, Cagama, Lipju, Ljenobudu i drugim naseljima. Sistem se trenutno u velikoj mjeri oslanja na bunare B6 i B7, iz kojih se, prema saopštenju, snabdijeva približno 6.000 domaćinstava. Korisnicima u Tinji i Podorašju voda se doprema cisternama; dnevno se angažuje između osam i deset cisterni i dopremi oko 100 kubnih metara vode.

—

Saopštenje uvjerljivo opisuje hitnost, ali ne nudi kompletnu dijagnozu sistema. Suša može biti neposredni okidač, ali iz samog teksta nije moguće utvrditi koliki dio problema proizlazi iz klimatskog deficita, a koliki iz stanja mreže, upravljanja potrošnjom, gubitaka, održavanja i dugoročnog planiranja. Pozivanje građana da racionalno koriste vodu jeste nužno, ali ne može biti zamjena za javno objavljene pokazatelje o gubicima u mreži, starosti cjevovoda, kvarovima, potrošnji i raspoloživim rezervnim izvorima.

Još je ozbiljnija činjenica da se gotovo cijeli sistem oslanja na ograničen broj bunara, dok se stabilnost pokušava održati cisternama. To jeste krizna mjera, ali nije infrastrukturna strategija. Cisterne mogu premostiti kratkotrajni poremećaj; ne mogu riješiti presušivanje izvorišta, zaštititi vodne resurse niti obezbijediti predvidivu uslugu za domaćinstva. Tvrdnja da ekipe svakodnevno otklanjaju kvarove i vraćaju vodu u sistem važna je, ali bez podataka o ukupnom procentu gubitaka i troškovima tih intervencija ostaje nemoguće ocijeniti stvarni učinak.

Šta nam prećutkuju iz politike i vodovoda ?

  1. Koliki su stvarni gubici vode u mreži, izraženi u procentima i kubnim metrima, i kako su se mijenjali tokom posljednjih pet godina? Imate li te podatke ?
  2. Koji je precizan plan za alternativna izvorišta, akumulaciju i zaštitu postojećih bunara ako suša potraje i naredne sezone? Ne vidimo nigdje da ste objavili konkretne informacije …
  3. Koliko Grad i preduzeće mjesečno troše na cisterne, gorivo, radnu snagu i vanredne intervencije, te ko će dugoročno snositi taj trošak?
  4. Postoji li javno dostupan akcioni plan sa rokovima, nosiocima odgovornosti i procjenom ulaganja za stabilizaciju vodosnabdijevanja?
  5. Da li su kontrole potrošnje, mjerenje po zonama i suzbijanje nenamjenske potrošnje zasnovani na podacima ili se od građana traži odgovornost bez objavljivanja sistemskih pokazatelja?

Naravno da objavljeno saopštenje treba shvatiti ozbiljno, ali ga ne treba prihvatiti kao potpunu analizu uzroka. Srebreniku su cisterne trenutno potrebne, ali njihovo širenje ne smije postati zamjena za obnovu mreže, smanjenje gubitaka i osiguranje održivih izvorišta. Bez javnih brojki, rokova, troškovnika i odgovornog nosioca plana, građanima se nudi opis krize umjesto rješenja. Presuda je zato jasna: ovo je stvarna vanredna situacija, ali način njenog predstavljanja zasad više liči na krizno opravdanje nego na transparentnu i dugoročno održivu politiku vodosnabdijevanja.

Napomena: Kritički osvrt razdvaja činjenice navedene u saopštenju JP Vodovod i kanalizacija „Srebrenik“ od pitanja na koja originalni tekst ne daje odgovor. Iznesene sumnje nisu tvrdnje o nezakonitosti, već zahtjevi za provjerljivim podacima i javnom odgovornošću.

Izvor: Radio Srebrenik

Više tekstova iz kategorije Aktuelno.

Srebrenik.NET
Privacy Overview

This website uses cookies so that we can provide you with the best user experience possible. Cookie information is stored in your browser and performs functions such as recognising you when you return to our website and helping our team to understand which sections of the website you find most interesting and useful.