20 godina od historijskog trenutka i prvog bh. Oscara: “Ovo je za moju Bosnu”

Prije tačno 20 godina, na 74. dodjeli Oskara za najbolji film u 2001. godini, 24. marta 2002. u Kodak teatru (Hollywood, Kalifornia), bosanskohercegovački film “Ničija zemlja” režisera Danisa Tanovića dobio je Oskar za najbolji strani film.

Ničija zemlja (No Man's Land) je bila u konkurenciji sa filmovima Amélie (Francuska), Elling (Norveška), Lagaan (India) Son of the Bride (Argentina).

Nagradu su uručili Sharon Stone i John Travolta.

Direktan prijenos dodjele Oscara te godine pratilo je više od milion gledalaca u Bosni i Hercegovini.

Između rata i mira, humora i mržnje, zarobljavanja i predaje, života i smrti, nalazi se ničija zemlja. Smješten u nezaboravnom rovu bosansko-srpskog sukoba ovaj film pripovijeda priču o trojici vojnika uhvaćenih između dviju crta bojišnice.

Prozvan jednim od najboljih filmova 2001., “Ničija zemlja” je snažno, potresno, iznimno zabavno istraživanje besmislenosti rata. Film je snimljen u Sloveniji, za nešto više od milion i po dolara, u koprodukciji pet zemalja.

The post 20 godina od historijskog trenutka i prvog bh. Oscara: “Ovo je za moju Bosnu” appeared first on Kameleon M&M.

Powered by www.Srebrenik.net

Također provjerite

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.

Atina i Akropolis – simbol starogrčke civilizacije

Akropolis, smješten u srcu Atine, predstavlja ključni simbol starogrčke civilizacije i važan arheološki lokalitet. Naziv "akropolis" potiče od grčkih riječi za "visoko" i "grad". Najpoznatija građevina na Akropolisu je Partenon, hram posvećen božici Ateni, izgrađen u 5. stoljeću prije nove ere. Osim Partenona, kompleks uključuje i Erehtejon s Kariatidama i Propileje, monumentalni ulaz. Akropolis je bio svjedok mnogih promjena tokom istorije, od vjerskog središta do vojne utvrde. Danas je prepoznat kao svjetska baština i privlači brojne turiste. On simbolizuje ne samo antičku Grčku, već i trajnu kulturnu i umjetničku vrijednost.