Ekologija / Upozorenje Civilne zaštite: “Bijelo more” bi moglo dospjeti u rijeku Bosnu

Civilna zaštita u Doboju upozorila je vlasnike bunara uz rijeke Spreču i Bosnu da povećaju uzorkovanje vode, jer se velika količina tečnosti iz taložnika otpadnih voda u Lukavcu u Federaciji BiH izlila u Spreču.

Prema procjeni Republičke uprave Civilne zaštite, voda zagađena otrovnom materijom, koja je juče istekla iz fabrike Sisecam soda u Lukavcu u rijeku Spreču, mogla bi prirodnim putem da dospije na područje dobojske regije, a potom nizvodno rijekom Bosnom sve do ušća u rijeku Savu, rekao je ranije Srni portparol Republičke uprave Civilne zaštite Željko Stojanović.

On je, kako javlja Srna, apelovao da stanovništvo, posebno vlasnici bunara, uz rijeku Bosnu ne koriste vodu dok na teren ne izađu nadležne ekipe i uzmu uzorke vode.

Stojanović je naveo da je Republička uprava Civilne zaštite juče poslije podne obaviještena o akcidentu, te istakao da je neophodno da na teren izađu inspektori Inspektorata za vode Republike Srpske i nalože dalje aktivnosti.

U Fabrici Sisecam soda iz Lukavca juče je pukao nasip, pa je istekla veća količina tečnosti sa taloga Bijelog mora, koja je poplavila poljoprivredno zemljište i izlila se u rijeku Spreču.

Također provjerite

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.

Atina i Akropolis – simbol starogrčke civilizacije

Akropolis, smješten u srcu Atine, predstavlja ključni simbol starogrčke civilizacije i važan arheološki lokalitet. Naziv "akropolis" potiče od grčkih riječi za "visoko" i "grad". Najpoznatija građevina na Akropolisu je Partenon, hram posvećen božici Ateni, izgrađen u 5. stoljeću prije nove ere. Osim Partenona, kompleks uključuje i Erehtejon s Kariatidama i Propileje, monumentalni ulaz. Akropolis je bio svjedok mnogih promjena tokom istorije, od vjerskog središta do vojne utvrde. Danas je prepoznat kao svjetska baština i privlači brojne turiste. On simbolizuje ne samo antičku Grčku, već i trajnu kulturnu i umjetničku vrijednost.