Premijer Hodžić otvorio Bajrićevu  izložbu fotografija „Rudarski vremeplov-oni izdati ne znaju“

Premijer Tuzlanskog kantona Kadrija Hodžić otvorio je danas izložbu fotografija “Rudarski vremeplov – oni izdati ne znaju”, autora Ahmeta Bajrića – Blicka,  koja je danas postavljena na Trgu slobode u Tuzli u okviru obilježavanja 21. decembra, Dana rudara Bosne i Hercegovine.

Uputivši čestitke rudarima povodom njihovog praznika, premijer TK Kadrija Hodžić u svom obraćanju osvrnuo se na očuvanje tradicije rudarstva u Tuzli i Tuzlanskom kantonu.

“Prisustvujemo činu podsjećanja na ukupnu tradiciju rudarskog prisustva, stvaralačku moć rudara i snažno impregniranje u povijest ovih krajeva. Rudari su kreirali povijest i uvijek su bili na pravoj strani historije,“ kazao je premijer Hodžić dodavši da se fotografijama podsjeća na historiju.

„Fotografije su vrijedno sredstvo koje govori više od hiljadu riječi. One pokazuju u kakvim uslovima rade rudari, šta rade, koji su im doprinosi i zbog toga podsjećanje na sve to je naš dug prema njima”, naglasio  je premijer Hodžić, čestitajući autoru na dvodecenijskom prikupljanju fotografske građe izložene danas.

Na tuzlanskom centralnom trgu danas je izloženo oko stotinu fotografija, kojima je tuzlanski fotoreporter Ahmet Bajrić –Blicko ovjekovječio jame, površinske kopove, događaje u rudnicima na području TK.

“Izložene su fotografije sa štrajkova kada su se rudari borili za svoja prava, ali i komemoracija kada su neki od njih stradali na svojim radnim mjestima. Sve to govori u prilog činjenici da se radi o poštenim i jednim od najhrabrijih ljudi među nama”, poručio je autor izložbe, Ahmet Bajrić-Blicko, dodavši da izložbom također želi ukazati na probleme rudara koji su u tekućoj godini aktuelizirani.

Bajrićevu izložbu „Rudarski vremeplov – oni izdati ne smiju“ podržalo je  Ministarstvo za kultur  sport i mlade TK.

Powered by www.Srebrenik.net

Također provjerite

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.

Atina i Akropolis – simbol starogrčke civilizacije

Akropolis, smješten u srcu Atine, predstavlja ključni simbol starogrčke civilizacije i važan arheološki lokalitet. Naziv "akropolis" potiče od grčkih riječi za "visoko" i "grad". Najpoznatija građevina na Akropolisu je Partenon, hram posvećen božici Ateni, izgrađen u 5. stoljeću prije nove ere. Osim Partenona, kompleks uključuje i Erehtejon s Kariatidama i Propileje, monumentalni ulaz. Akropolis je bio svjedok mnogih promjena tokom istorije, od vjerskog središta do vojne utvrde. Danas je prepoznat kao svjetska baština i privlači brojne turiste. On simbolizuje ne samo antičku Grčku, već i trajnu kulturnu i umjetničku vrijednost.