Poslovno čudo na sjeveroistoku Bosne: Izvoz u Zapadnu Evropu vrijedan pola milijarde KM

Gradačac je jedan od rijektih gradova u Bosni i Hercegovini u kojem je zadovoljstvo živjeti i u kojem u kontinuitetu cvjetaju gotovo sve grane privrede. Ondašnji stanovnici i poslovni ljudi su to znali iskoristiti, u čemu im je pomogla i blizina graničnih prelaza sa zemljama Evropske unije, kada je u pitanju izvoz, ali istančan ukus za proizvodnju i plasman domaćih proizvoda.

S druge strane, kada se govori o postratnom periodu privatizacije pojednih kompanija, i to je proces koji je okončan uspješno, izvještava Federalna televizija.

Iako neke malo veće investicije, kada je u pitanju putna infrastruktura, zaobilaze Grad Zmaja od Bosne, Gradačac je jedan od privredno i industrijski najrazvijenijih u Bosni i Hercegovini.

Dokaz tome je i podatak da su privrednici iz ovog kraja u zemlje Zapadne Evrope prošle godine izvezli proizvode vrijedne oko pola milijarde maraka.

„Što se tiče stanja proizvodnje i izvoza, u Bosni i Hercegovini smo na petom ili šestom mjestu. To znači da Gradačac ima potencijal, a potencijal su ljudi. Naši ljudi su jako vrijedni, pošteni i korektni“, kaže za FTV Šefik Moćić, predsjednik Udruženja poslodavaca Gradačac.

Teritorijalno je Gradačac smješten pod obroncima Majevice i pripada rejonu Posavskog polja. Taj položaj mu je omogućio i razvitak u poljoprivrednom sektoru i voćarstvu.

„To nije slučajnost da je Gradačac prepoznat kao voćarski kraj sa značajnim uzgojem šljive, jabuke i kruške. Međutim, ovdje treba posebno istaći vrijedne ljude koji su naučili da se bave tim biznisom i da vode te poslove“, navodi Suad Selimović, sekretar Udruženja za poljoprivredu pri Privrednoj komori TK-a.

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede TK-a Emir Begić (SDBiH) podsjetio je kako su Vlada i Ministarstvo povećali novčane podrške kada je u pitanju poljoprivredna proizvodnja za oko 50 posto, tako da će značajnu pomoć dobiti poljoprivredni proizvođači sa područja Gradačca.

Obućarska industrija, tekstilna konfekcija, građevinarstvo, metaloprerađivački sektor – samo su neke od grana privrede koje su i više nego uspješno zastupljene u Gradačcu.

„Bez obzira na sve probleme koje imamo u našoj državi, imamo volju i guramo to naprijed, ide to, razvija se, šire se fabrike, otvaraju se nove“, ističe Alen Bošnjaković, privrednik iz Gradačca.

Dobri domaći i uspješni izvozni rezultati u Gradačcu su izraženi i sektoru mljekarstva, s obzirom na to da su u ovom kraju smještene dvije najveće mljekarske industrije u Bosni i Hercegovini.

„Mi se zaista trudimo i borimo. Prisutni smo ne samo u našoj državi nego i u zemljama okruženja, Evropskoj uniji, Bliskom istoku“, naglašava Indira Omeragić, direktorica Mliječne industrije 99 Gradačac.

Kada je u pitanju turistički sektor, Gradačcu ima šta ponuditi.

„Pored Kule Zmaja od Bosne, imamo dva jezera – Haznu i Vidaru, imamo spomenik ‘Ljiljan’, ali i Planinarski dom“, nabraja Dženana Sinanović, stručna saradnica za opće i pravne poslove u Turističkoj zajednici Gradačac.

I onoj staroj narodnoj – da na mladima svijet ostaje – ima mjesta u Gradačcu. Mladi se odlučuju za pokretanje vlastitih biznisa. Ipak,  jedan od globalnih problema sa kojim se susreću u svim zemljama okruženja prisutan je i ovdje.

„U posljednje vrijeme se može primijetiti da se oni zanimaju za svoje biznise, no što se tiče radne snage u Gradačcu, mi imamo jedan statistički podatak – nama trenutno nedostaje oko 1.350 radnika“, precizira Moćić.

I u vrijeme pandemije koronavirusa, Gradačac se teško uspio održati. I u budućnosti žele zadržati trend jednog od najrazvijenijih gradova u našoj zemlji, u kojem će se povećavati broj zaposlenih, otvarati nove kompanije,  te biti mjesto u kojem je zadovoljstvo živjeti, prenosi Federalna.ba.

Powered by www.Srebrenik.net

Također provjerite

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.

Atina i Akropolis – simbol starogrčke civilizacije

Akropolis, smješten u srcu Atine, predstavlja ključni simbol starogrčke civilizacije i važan arheološki lokalitet. Naziv "akropolis" potiče od grčkih riječi za "visoko" i "grad". Najpoznatija građevina na Akropolisu je Partenon, hram posvećen božici Ateni, izgrađen u 5. stoljeću prije nove ere. Osim Partenona, kompleks uključuje i Erehtejon s Kariatidama i Propileje, monumentalni ulaz. Akropolis je bio svjedok mnogih promjena tokom istorije, od vjerskog središta do vojne utvrde. Danas je prepoznat kao svjetska baština i privlači brojne turiste. On simbolizuje ne samo antičku Grčku, već i trajnu kulturnu i umjetničku vrijednost.