Stanje vodovodnog i kanalizacionog sistema u Srebreniku

Vodovod Rekonstrukcija

Stanje vodovodnog i kanalizacionog sistema u Srebreniku

Grad Srebrenik suočava se s ozbiljnim infrastrukturnim izazovima, posebice u pogledu vodovodnog i odvodnog sistema. Prema riječima gradonačelnika Bjelića, trenutna infrastruktura nije renovirana od 1988. godine, dok je grad u posljednjih dvadesetak godina narastao za sigurno 500 novih stambenih jedinica, nekih 250 stanova i 250 novih kuća.

Svaki vlasnik ovih stambenih jedinica uredno je platio takse za priključke na vodovodnu i kanalizacionu mrežu u gradu, zauzvrat svaki vlasnik nije dobio onu uslugu koju uredno mjesečno plaća.

Trenutno stanje odvodnog sistema Srebrenika je alarmantno. Zastarjela infrastruktura često uzrokuje zagušenja i prelivanja kanalizacije, što negativno utječe na kvalitetu života građana. Tehnička služba vodovoda i kanalizacije nije dostupna na telefonske brojeve dežure, i ovdje imaju propust na kojemu se mora raditi. Sramotno je da se u sred grada dešavaju zagušenja i prelivanja kanalizacije a da tehnička služba nije dostupna subotom ili nedjeljom i da se tehnička služba i direktor moraju kontaktirati preko gradonačelnika grada da bi konačno reagovali na pozive. Također ta ista tehnička služba treba redovno kontrolisati sve neuralgične tačke vodovoda i odvoda i preventivno djelovati da bi se zagušenja i prelivanja kanalizacije spriječila na vrijeme. Da li to redovno rade ? Na osnovu dosadašnjeg iskustva odgovor je NE!

Situacija je posebno teška u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara ozbiljne ekološke i zdravstvene probleme. Kako je istaknuo gradonačelnik Bjelić, izgradnja kanalizacionih mreža u ovim područjima predstavlja poseban izazov koji zahtijeva dugoročna rješenja. Pročitajte čitav intervju ovdje

projekti za unapređenje vodovodnog sistema
Projekti za unapređenje vodovodnog sistema

Pored odvodnog sistema, i vodovodni sistem Srebrenika suočava se s brojnim problemima. Iako su uloženi napori u proširenje i unapređenje vodovodne mreže, postojeći kapaciteti nisu dovoljni da zadovolje potrebe Grada. Gradonačelnik Bjelića je spomenuo da je rad na bunaru B5 završen, ali da voda iz ovog bunara sadrži veću koncentraciju mangana od dozvoljene. Trenutno se čeka rješenje za demanganizaciju kako bi se ovaj bunar mogao priključiti na vodovodni sistem. Dodatno, radi se na obezbjeđenju uslova za izgradnju i priključenje bunara Krč u Špionici, koji ima kapacitet od 7 litara vode u sekundi.

Osim bunara B5 i Krč planiraju se i drugi projekti za unapređenje vodovodnog sistema. Radovi na dovođenju vode iz Mramora u Tinja i Podorašje su u toku. Iako je otkupljeno zemljište za bunar, Tinja nema razvijenu sekundarnu mrežu niti izgrađen rezervoar. Tender za izgradnju sekundarne mreže je raspisan, dok se paralelno radi na pripremi dokumentacije za primarni potisni vod i rezervoar.

Svi ovi problemi i izazovi ukazuju na hitnu potrebu za renoviranjem vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku. Gradonačelnik je naglasio da će biti potrebno uložiti puno više sredstava u razvoj kanalizacionih mreža nego u vodovodne, što predstavlja izazov za narednih desetak, možda i dvadeset godina. Planirana izgradnja manjih prečistača u lokalnim zajednicama, poput poslovne zone Tinja Gornja, jedan je od prvih koraka u ovom procesu, ali ..

(nastaviti će se ..)

Također provjerite

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.

Atina i Akropolis – simbol starogrčke civilizacije

Akropolis, smješten u srcu Atine, predstavlja ključni simbol starogrčke civilizacije i važan arheološki lokalitet. Naziv "akropolis" potiče od grčkih riječi za "visoko" i "grad". Najpoznatija građevina na Akropolisu je Partenon, hram posvećen božici Ateni, izgrađen u 5. stoljeću prije nove ere. Osim Partenona, kompleks uključuje i Erehtejon s Kariatidama i Propileje, monumentalni ulaz. Akropolis je bio svjedok mnogih promjena tokom istorije, od vjerskog središta do vojne utvrde. Danas je prepoznat kao svjetska baština i privlači brojne turiste. On simbolizuje ne samo antičku Grčku, već i trajnu kulturnu i umjetničku vrijednost.