Regulacioni plan općine Srebrenik za zonu “Centar Srebrenik” – kritika

Prije par dana sam posjetio oficijelnu web stranicu općine Srebrenik (www.Srebrenik.BA) i pogledao sam vijest o javnoj raspravi i Regulacionom planu zone "Centar Srebrenik". Dokumenti postavljeni na web stranici su javnog karaktera i svako ko uzme malo vremena može da pogleda i sazna u kojem pravcu će se razvijati naša mala čaršija. Htio bih ovim putem uputiti kritiku na način kako je to predstavljeno u ovom online izdanju kroz vijest na web stranici općine Srebrenik. Sama vijest, iako se radi o planu izgradnje Srebrenika za narednih 10 godina, uopće nije vidljiva na početnoj web stranici ili istaknuta na web stranici tako da se lakše nađe.

Sam plan je predstavljen putem linka na velika sliku koja ima nekih 5,5 megabajta, ali je veoma loše čitljiva na prvi pogled. Ubuduće koristite i za ovu vrstu dokumenata standardan PDF format, molim vas, ovako je to dosta neprofesionalno.

Imam nekoliko primjedbi na regulacioni plan zone "Centar Srebrenika".

Prva primjedba je odabir lokacije za gradsku džamiju kao i lokacije za katoličku kapelu. Gradska džamija će biti smještena između dva motela koji su takođe mjesta gdje se održavaju koncerti "turbo-folk zvijezda", sa svim što prati takvu vrstu zabave. A katolička kapela je smještena u nekom ćošku između pruge i parking prostora. Bolje nemojte ni jedan od ova dva objekat praviti/graditi na tim mjestima, biti će svima bolje, a i manje ćemo se mi kao građani i čitavo mjesto stidjeti vas koji budete glasali za ovakav regulacioni plan.

Regulacioni plana zone „Centar Srebrenik“

Druga primjedba je na odabir lokacije za novu zgradu hitne pomoći. Na osnovu plana vidimo da bi se nova zgrada trebala napraviti na ono malo mjesta što je ostalo između zanatskog centra i javne gradske apoteke. Ovo mjesto je skroz pogrešno odabrano. Prvo, pristup ovoj zgradi je užasno loš, bez obzira da li dolazili sa Bara, sa pravca Mehmeduše ili Kiseljaka. Ulica od pravca Bara je uvijek puna parkiranih automobila. Ulica od prava Kiseljaka je takoćer spora i zakrčena pješacima i autobusima. U slučaju da se neko hitno mora dovući u ambulantu, a nedaj Bože da je to utorak, može biti i pješaka koje će hitna usput da zakači. Ujedno ćemo i ono malo zelene površine koje imamo na tom mjestu uništiti da napravimo zgradu hitne pomoći koja neće nikome biti od pomoći jer je NEPRISTUPAČNA. Najbolje bi bilo izmjestiti hitnu pomoć kraj magistralnog puta, a kako vidimo na ovom novom regulacionom planu da imamo novo mjesto za autobusku stanicu, kraj iste ne bi bilo loše smjestiti novu zgradu hitne pomoći ili na mjestu između policije i današnjeg TUŠ-a a preko puta zgrade "Bigeraj".

Regulacioni plana zone „Centar Srebrenik“

Ideja da imamo "podzemnu garažu" nije loša, ali je na ovom mjestu gdje ste sada to planirali, neostvariva. Na planu vidim da će potok da se "zatvori" i napravi iznad istog ulica i tu jos 5 zgrada do 4-5 spratova visine. Znajući stanje na terenu to je ne ostvarivo. Trenutno ni parking prostor kod Željezničke stanice ne koristimo punim kapacitetom, jer nam je saobraćajna kultura loša.
Regulacioni plana zone „Centar Srebrenik“ Regulacioni plana zone „Centar Srebrenik“

Da ne bi bilo sve kritika mislim da je odlična ideja da se izmjesti autobuska stanica i to tada slobodno mjesto se pretvori u gradsku tržnicu. Ovako kako sada stoje stvari trenutno mjesto autobuske stanice je pregazilo vrijeme. Pomjeranje gradske tržnice iz sada "skučenog" prostora biti će odlična stvar, još ako bude radila više od jednog dana u sedmici, kao što bi i trebala da radi prava gradska tržnica, biti će to pun pogodak.

Za naše posjetioce smo pripremili još par detalja sa regulacionog plana, pogledajte ih ovdje:

Regulacioni plana zone „Centar Srebrenik“

Regulacioni plana zone „Centar Srebrenik“ Regulacioni plana zone „Centar Srebrenik“

S poštovanjem,
OmerBeg :-) !!!!

Također provjerite

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.

Atina i Akropolis – simbol starogrčke civilizacije

Akropolis, smješten u srcu Atine, predstavlja ključni simbol starogrčke civilizacije i važan arheološki lokalitet. Naziv "akropolis" potiče od grčkih riječi za "visoko" i "grad". Najpoznatija građevina na Akropolisu je Partenon, hram posvećen božici Ateni, izgrađen u 5. stoljeću prije nove ere. Osim Partenona, kompleks uključuje i Erehtejon s Kariatidama i Propileje, monumentalni ulaz. Akropolis je bio svjedok mnogih promjena tokom istorije, od vjerskog središta do vojne utvrde. Danas je prepoznat kao svjetska baština i privlači brojne turiste. On simbolizuje ne samo antičku Grčku, već i trajnu kulturnu i umjetničku vrijednost.