Analiza Zakona o radu: Neophodno “ugraditi” freelancere, rad od kuće te radnike na čekanju

Pandemija je pokazala niz strukturnih slabosti domaće ekonomije, što se najviše osjetilo na tržištu rada. Rigidna zakonska regulativa nije omogućila poslodavcima fleksibilnost da zadrže radnike, što je dovelo do masovnog otpuštanja radne snage.Procjena je da je nekoliko desetina hiljada radnika tokom pandemije ostalo bez posla. Dodatna otpuštanja se očekuju i u ovoj godini, navodi se u zaključku analize trenutnog Zakona o radu FBiH koji je izradio istraživački tim Udruženja Multi.

Pandemija koronavirusa otkrila je mnoge strukturne slabosti koje kao ekonomija imamo te pokazala da postojeći zakonodavnopravni okvir ima niz limitirajućih stavki te je neophodno radno zakonodavstvo kontinuirano mijenjati u cilju što bolje usklađenosti s tržištem rada, kaže za Klix.ba dipl. pravnica Merisa Hasić koja je s timom Udruženja Multi radila na analizi radnog zakonodavstva.

“Predviđene izmjene Zakona o radu obuhvataju mogućnost organizacije rada izvan prostorija poslodavca te se otvara mogućnost da poslodavac za vrijeme trajanja vanrednog stanja može izvršiti skraćivanje radnog vremena za sve ili pojedine radnike. Predloženo je i uvođenje pojma samozaposlenik ili samozaposlena osoba, kako bi ova kategorija bila zakonski prepoznata, kao i mogućnost vlasnicma obrta, koje su ujedno i jedine zaposlene osobe, da ukoliko odu na porodiljsko odsustvo, privremeno zatvore obrt te da u tom slučaju teret doprinosa i porodiljske naknade i naknade plate ide prema službama za zapošljavanje lokalne zajedice u kojoj je obrt registrovan”, navodi ona.

Posljednjih godina pažnju javnosti privlačila je pozicija freelancera koji se mogu prepoznati baš u pojmu samozaposlenika.

“Pojam freelancer obično se odnosi na osobu koja je samozaposlena i nije nužno dugoročno vezana za nekog poslodavca, lokaciju i zemlju. Poslove može uglavnom obavljati iz svog mjesta stanovanja ili tokom putovanja u druge zemlje. Radno zakonodavstvo u Bosni i Hercegovini ne prepoznaje pojam ‘samozaposlenog radnika’ ili ‘samozaposlene osobe’. Prava i obaveze samozaposlenika trebaju biti precizirani drugim zakonskim rješenjima, poput izmjena Zakona o doprinosima, Zakona o porezu na dohodak i Zakona o zdravstvenom osiguranju. Kroz Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu predviđeno je uvođenje pojma samozaposlenika, koji sada ne postoji, bez jasnog preciziranja prava i obaveza”, kaže Hasić.

Pandemija koronavirusa otkrila je da nefleksibilno tržište rada onemogućava prilagodbu poslovnih subjekata na promjene tržišnih uslova i direktno doprinosi povećanju rizika poslovanja i time doprinosi povećanju nezaposlenosti, dodaje ona. Stoga je nužno prilagoditi postojeće radno zakonodavstvo na način da se kroz izmjene zakona o radu olakša kako poslovnim subjektima, tako i radnicima bolja pozicija u promjenjivim ekonomskim kretanjima.

“Konkretno, mislim na zakonsko definisanje rada od kuće, kao i, u slučaju prekida ekonomske aktivnosti, uvođenje kategorije radnika na čekanju, što ne znači prekid ugovora o radu”, zaključila je Hasić.

Izvor: Klix.ba

Objava Analiza Zakona o radu: Neophodno “ugraditi” freelancere, rad od kuće te radnike na čekanju pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.