Beč “čipuje” šišmiše

Tim naučnika će u naučnoistraživačke svrhe čipovati 22 postojeće vrste šišmiša u Beču. 

Cilj istraživanja je ispitati staništa i mjesta kretanja ovih životinja u gradu. Posebna pažnja se poklanja vrstama koje naseljavaju potkrovlja i pukotine na kućama. U zoo vrtu Lainzer Tiergarten, gdje love insekte, postavljeno je nekoliko mreža.

“Kada se ulove u mrežu, zalijepimo im mali, samo nekoliko grama težak odašiljač, koji nakon nekog vremena otpadne”, objašnjava Markusu Milchram iz Austrijskog ureda za zaštitu i istraživanje Ureda za zaštitu i i straživanje šišmiša KFFÖ.

Naučnici uglavnom posmatraju ženke koje trenutno imaju svoje mlade.

U projekat se može uključiti i stanovništvo koje Odjelu za zaštitu okoliša grada Beča MA 22 javlja informacije o uočavanju ovih sisavaca.

Posebnost šišmiša je što su poput pojedinih vrsta ptica veoma vezani za svoja staništa, što znači da iste lokacije naseljavaju desetljećima, ako ne i stoljećima. Ukoliko se izgubi trag o staništu sa mladima, to naravno predstavlja gubitak za cijelu vrstu.

Skoro sve vrste šišmiša u Austriji su čisti kukcojedi. U svijetu, pored ovih lovaca na insekte, postoje i vrste koje se hrane isključivo mesom ili isključivo voćem i lišćem, ali i one koje u potpunosti preferiraju ribu. Šišmiši “krvopije” ne postoje u srednjoj Evropi. Jedine tri poznate vrste, koje se hrane krvlju domaćih životinja, nalaze se u Srednjoj i Južnoj Americi.

The post Beč “čipuje” šišmiše appeared first on Kameleon M&M.

Powered by www.Srebrenik.net

Također provjerite

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.

Atina i Akropolis – simbol starogrčke civilizacije

Akropolis, smješten u srcu Atine, predstavlja ključni simbol starogrčke civilizacije i važan arheološki lokalitet. Naziv "akropolis" potiče od grčkih riječi za "visoko" i "grad". Najpoznatija građevina na Akropolisu je Partenon, hram posvećen božici Ateni, izgrađen u 5. stoljeću prije nove ere. Osim Partenona, kompleks uključuje i Erehtejon s Kariatidama i Propileje, monumentalni ulaz. Akropolis je bio svjedok mnogih promjena tokom istorije, od vjerskog središta do vojne utvrde. Danas je prepoznat kao svjetska baština i privlači brojne turiste. On simbolizuje ne samo antičku Grčku, već i trajnu kulturnu i umjetničku vrijednost.