BH. dijaspora izdašnija nego ikada

Prema podacima  Cen­tral­ne ban­ke BiH u protekloj, 2016. godini, bh dijaspora je bila izdašnija nego ikad nakon rata, ne računajući dramatičnu 2014. godinu kada je BiH bila pogođena katastrofalnim poplavama. U protekloj godini ukupne doznake bh. dijspore premašile su iznos od 3,57 milijardi KM, što je skoro 22 miliona KM više nego godinu ranije.

U posljednjih de­setak go­di­na do­zna­ke iz inostran­stva va­ri­ra­le su od 3,25 mi­li­jar­di iz 2009. do 3,85 mi­li­jar­di KM u 2014, te 3,57 milijardi KM u 2016. godini.

Po­da­ci Cen­tral­ne ban­ke po­ka­zu­ju da od uku­pnih 3,57 mi­li­jar­di, ko­li­ko je u BiH sti­glo u pro­šloj go­di­ni, na nov­ča­ne do­zna­ke otpa­da­ju 2,43 mi­li­jar­de, a na os­ta­le te­ku­će tran­sfe­re, me­đu ko­ji­ma su i pen­zi­je iz inostran­stva, 1,13 mi­li­jar­di KM.
Građani BiH koji žive u inozemstvu, a procjenjuje se da ih ima oko 1,4 miliona, i većinom su iz domovine izbjegli tokom agresije, svojim porodicama i prijateljima u BiH od 1998. do prošle godine poslali su skoro 40 milijarde KM!

To je neuporedivo više od zbira svih inostranih investicija u BiH od rata do danas!

Srebrenik.NETwork

Također provjerite

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.

Atina i Akropolis – simbol starogrčke civilizacije

Akropolis, smješten u srcu Atine, predstavlja ključni simbol starogrčke civilizacije i važan arheološki lokalitet. Naziv "akropolis" potiče od grčkih riječi za "visoko" i "grad". Najpoznatija građevina na Akropolisu je Partenon, hram posvećen božici Ateni, izgrađen u 5. stoljeću prije nove ere. Osim Partenona, kompleks uključuje i Erehtejon s Kariatidama i Propileje, monumentalni ulaz. Akropolis je bio svjedok mnogih promjena tokom istorije, od vjerskog središta do vojne utvrde. Danas je prepoznat kao svjetska baština i privlači brojne turiste. On simbolizuje ne samo antičku Grčku, već i trajnu kulturnu i umjetničku vrijednost.