PRENOSIMO – DNEVNI AVAZ
Čelni ljudi Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih u Republici Hrvatskoj tvrde da se posljednjih godina suočavaju sa sve češćom pojavom da im se na konkurse za posao u toj državi prijavljuju ljudi s nevalidnom dokumentacijom iz škola iz BiH.
Loš sistem
Najviše slučajeva falsificiranih svjedočanstava, kako su naveli u ovoj agenciji, imali su od kuhara, konobara, vozača, medicinskih sestara…
Najviše falsifikata dobili su iz Gračanice. Čak 25 diploma koje su provjeravali nije izdala škola, iako je na dokumentu bilo navedeno da je izdat u obrazovnoj ustanovi.
– Imali smo slučajeva da su nam neki donosili diplome čak iz nepostojećih škola. No, problem je što obrazovni sistem u BiH još nije onakav kakav bi trebao biti, pa provjere dokumenata traju čak i mjesecima. Naime, kada nazovemo školu, oni nas upute na ministarstvo, iz ministarstva ponovo nas vraćaju na školu, tako unedogled – kazao je Ivan Štrkalj, voditelj Odsjeka za priznavanje inozemnih školskih kvalifikacija u hrvatskoj agenciji.
Sarajevo, Bihać…
Kako kaže, prema broju nevalidnih diploma slijede one iz Sarajeva, kojih su imali 14, potom Bihaća šest, Tuzle osam, Cazina četiri, te po jednu iz Sanskog Mosta, Novog Travnika, Širokog Brijega, Lukavca i Velike Kladuše.
I direktor škole u pokušaju prevare
Štrkalj nam je otkrio i primjer da su prije nekoliko godina, prilikom provjere dokumenata iz jedne škole iz Gračanice, dobili potvrdu da je ona izdata, a potom ih je nadležno ministarstvo obavijestilo da je dokument falsifikat.
– Direktor nam je rekao da je diploma iz njegove škole, a kasnije je ministarstvo otkrilo da to nije tako – kaže on te ističe da je ovo jedini primjer da je direktor neke škole pokušao obmanuti Agenciju.
Srebrenik.NETwork
Oznakegracanica Gradska hronika Komsiluk
Povezani članci
Također provjerite
Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika
Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.
Atina i Akropolis – simbol starogrčke civilizacije
Akropolis, smješten u srcu Atine, predstavlja ključni simbol starogrčke civilizacije i važan arheološki lokalitet. Naziv "akropolis" potiče od grčkih riječi za "visoko" i "grad". Najpoznatija građevina na Akropolisu je Partenon, hram posvećen božici Ateni, izgrađen u 5. stoljeću prije nove ere. Osim Partenona, kompleks uključuje i Erehtejon s Kariatidama i Propileje, monumentalni ulaz. Akropolis je bio svjedok mnogih promjena tokom istorije, od vjerskog središta do vojne utvrde. Danas je prepoznat kao svjetska baština i privlači brojne turiste. On simbolizuje ne samo antičku Grčku, već i trajnu kulturnu i umjetničku vrijednost.
