BiH je za sedam mjeseci ove godine uvezla mesa u vrijednosti preko 262 miliona KM

Za sedam mjeseci ove godine u BiH je uvezeno meso vrijedno više od 262,5 miliona KM, dok je izvoz u istom periodu jedva premašio 30,2 miliona maraka, što je prema riječima proizvođača domaću proizvodnju dovelo na ivicu propasti.

Da BiH uvozi na tone mesa, a izvozi na kašičicu potvrđuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH prema kojima je od januara do kraja jula na domaće tržište stiglo 44,5 miliona kilograma mesa, dok je u istom periodu iz BiH na inostrana tržišta plasirano svega 5,7 miliona kilograma mesa. Iz toga proizilazi da na svaki izvezeni kilogram uvezemo skoro osam kilograma mesa.

Podaci UIO pokazuju da je BiH za sedam mjeseci ove godine najviše uvezla goveđeg mesa i to 16,4 miliona kilograma, čija je vrijednost 136,1 milion maraka. Na drugom mjestu je uvoz svinjetine, jer je na domaće tržište tokom ove godine iz inostranstva stiglo 8,7 miliona kilograma tog mesa, u vrijednosti većoj od 39,6 miliona maraka.

Podaci pokazuju da je BiH u tom periodu na strano tržište plasirala 5,7 miliona kilograma mesa, u vrijednosti većoj od 30,2 miliona maraka. Najviše se izvozilo meso patke, guske, ćurke.

Podaci UIO BiH pokazuju da je BiH tokom cijele prošle godine uvezla 83,7 miliona kilograma mesa u vrijednosti od 398,3 miliona maraka, a i tada je prednjačilo goveđe meso.

“Kada je riječ o izvozu, tokom 2021. na strano tržište plasirano je 7,7 miliona kilograma mesa, vrijednog od 32,4 miliona maraka”, pokazuju podaci UIO. RTV SLON

Objava BiH je za sedam mjeseci ove godine uvezla mesa u vrijednosti preko 262 miliona KM pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Powered by www.Srebrenik.net

Također provjerite

Analiza Investicija u Općini Srebrenik: Gdje se novac troši?

[ Analiza Investicija u Općini Srebrenik: Gdje se novac troši? Kandidat SDA Samir Muratović objavio …

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.