BiH od preleta planira 73 miliona KM

Savjet ministara Bosne i Hercegovine na jednoj od predstojećih sjednica donijeće odluku o iznosu prihoda po osnovu pružanja usluga u vazdušnoj plovidbi za 2023. godinu, prema kojoj će BiH dobiti malo više od 73 miliona KM.

S obzirom na to da Bosna i Hercegovina još nije potpuno preuzela kontrolu nad svojim nebom, Hrvatska kontrola vazdušne plovidbe dobiće 6,5 miliona KM.

Kao i svih prethodnih godina, najviše će prihodovati Agencija za pružanje usluga u vazdušnoj plovidbi BiH (BHANSA), i to 70,6 miliona KM, uključujući i troškove Eurocontrola u iznosu od 3,1 milion KM, dok će Direkciji za civilno vazduhoplovstvo BiH (BHDCA) pripasti 2,4 miliona KM.

Ipak, izvor ovih planiranih prihoda u 2023. godini zavisiće od obima ostvarenog saobraćaja u vazdušnom prostoru Bosne i Hercegovine za 2023. godinu.

“Visina baze troškova za korisnike u Bosni i Hercegovini u 2023. godini utvrđena je u skladu sa planiranim obimom aktivnosti i troškovima za realizaciju zadatih aktivnosti. S druge strane, visina prihoda zavisiće od obima saobraćaja koji će u 2023. godini biti ostvaren u vazdušnom prostoru BiH, što znači da ostvareni prihodi mogu biti manji ili veći od planiranih”, navodi se u Prijedlogu odluke o utvrđivanju planskih iznosa prihoda po osnovu pružanja usluga u vazdušnoj plovidbi u vazdušnom prostoru Bosne i Hercegovine za 2023. godinu.

Podsjećanja radi, Bosna i Hercegovina kontrolu nad svojim nebom preuzela je tek 2014. godine i to samo na visinama ispod 10.000 metara, a u decembru 2019. godine i na visinama iznad 10.000 metara.

Prije 2014. godine, sav novac, oko 50 miliona KM godišnje, odlazio je kontrolama leta u Srbiji i Hrvatskoj, koje su od 1996. godine kontrolisale nebo Bosne i Hercegovine.

Powered by www.Srebrenik.net

Također provjerite

Analiza Investicija u Općini Srebrenik: Gdje se novac troši?

[ Analiza Investicija u Općini Srebrenik: Gdje se novac troši? Kandidat SDA Samir Muratović objavio …

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.