BiH prijeti demografska katastrofa

mladi

Usprkos poražavajućoj statistici o broju iseljenih građana Bosne i Hercegovine, posebno u posljednje tri godine, ovaj broj svakim danom i dalje raste. Naime, dok je brojka iseljenih od jula 2013. do januara 2015. bila visokih 68 hiljada, sada je ista dostigla drastičnih 80 hiljada. Ukoliko se trend iseljavanja nastavi, BiH bi do kraja 2017. godine mogla izgubiti više od 100 hiljada žitelja – skoro čitav jedan grad veličine Mostara.

Istraživanje Unije za održivi povratak i integracije u BiH, a koje je pokazalo da je od jula 2013. do januara 2015. iz BiH, ilegalno ili legalno, iselilo čak 68 hiljada ljudi bio je teški pokazatelj stanja u zemlji. Nakon desetina tekstova o BiH kao zemlji s najvećim postotkom iseljavanja u Evropi – ništa značajno se nije promijenilo. Čak šta više, trend odlaska s rodnog praga i dalje se nastavlja.

biro

Prema podacima Unije za održivi povratak i integracije, na području općine Zvornik zabilježen je odlazak oko 2.000 porodica, odnosno oko 6.000 osoba. Trend odlaska ljudi s područja općine Ljubuški, zabilježen je u periodu 2013. i 2014. godine, gdje se najviše ponovo raseljavaju povratnici koji su se nakon završetka rata vratili u svoje domove iz MZ Vitina, Ljubuški, Ljubuški Grad. Tu je zabilježen odlazak 150 porodica odnosno 300 osoba i to ponajviše zbog nemogućnosti pronalaska zaposlenja.

Na području općine Tomislavgrad zabilježen je trend odlaska ljudi, kako povratnika, tako i domicilnog stanovništva. Zabilježeno je da je svoje domove napustilo oko 500 porodica, odnosno 1.500 osoba. I u Bijeljini je katastrofalan odlazak stanovništva – do sada je tu općinu napustilo oko 2.000 porodica, odnosno 5.500 osoba.

U općini Sanski Most zabilježeno je da je svoje domove napustilo oko 2.300 porodica, odnosno oko 7.000 osoba, dok je iz općine Livno otišlo oko 500 porodica, odnosno oko 1.500 osoba.

Srebrenik.NETwork

Također provjerite

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.

Atina i Akropolis – simbol starogrčke civilizacije

Akropolis, smješten u srcu Atine, predstavlja ključni simbol starogrčke civilizacije i važan arheološki lokalitet. Naziv "akropolis" potiče od grčkih riječi za "visoko" i "grad". Najpoznatija građevina na Akropolisu je Partenon, hram posvećen božici Ateni, izgrađen u 5. stoljeću prije nove ere. Osim Partenona, kompleks uključuje i Erehtejon s Kariatidama i Propileje, monumentalni ulaz. Akropolis je bio svjedok mnogih promjena tokom istorije, od vjerskog središta do vojne utvrde. Danas je prepoznat kao svjetska baština i privlači brojne turiste. On simbolizuje ne samo antičku Grčku, već i trajnu kulturnu i umjetničku vrijednost.