Novinaru lista "Press" u svom stanu u Beogradu je izjavila da je "osuđena zbog riječi koje nisu potekle iz njenih usta". Naime, riječ je o izjavi da u ratu "može poginuti i šest miliona Srba, ali će preostalih šest živjeti u slobodnoj srpskoj državi".
Plavšićeva i dalje želi da vjerujemo kako je u RS-u bila angažovana na "humanitarnom radu", kako je obilazila i pomagala ranjene srpske borce i vojnike na frontu. Upravo jedan od tih boraca rekao joj je, kaže Plavšićeva, rečenicu koja je "koštala osam godina života", a ona je to prenijela kao "poruku boraca s fronta" na jednom radiju.
Uz riječi da bi najviše voljela da je ljudi potpuno zaborave, haška osuđenica otkrila je i da piše knjigu u kojoj će opisati "pakao kroz koji je prošla" u zatvoru u Švedskoj.
Biljana Plavšić je rođena 1930. godine u Tuzli. Školovala se u Sarajevu, doktorat biologije stekla u Zagrebu, a potom je dvije godine provela u Sjedinjenim Državama u jednoj istraživačkoj laboratoriji. Bila je dekan Prirodnomatematičkog fakulteta u Sarajevu.
U politiku je ušla 1990. godine.Na izborima održanim 1996. godine izabrana je za predsjednika RS, a tu funkciju obavljala je do 1998. godine. Iz SDS-a je isključena 1997. godine i osniva stranku Srpski narodni savez.
Haškom tribunalu, pred kojim je optužena za genocid, zločine protiv čovječnosti, ratne zločine nad bosanskim Muslimanima i Hrvatima i teške povrede Ženevske konvencije, dobrovoljno se predala 10. januara 2001. godine. Prvi put pred Sudom je istupila 11. januara iste godine, kada se izjasnila da nije kriva ni po jednoj tački optužnice.
Međutim, oktobra 2002. godine ona se pred Sudskim vijećem Tribunala izjasnila kao kriva po jednoj tački iz optužnice, preinačivši svoj prvobitni iskaz, pa je u skladu sa prethodnim dogovorom Tužilaštvo odlučilo da poništi sve druge tačke iz optužnice.
Ona se, naime, izjasnila kao kriva za progone na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi i zločine protiv čovječnosti. Presuda je donesena 27. februara 2003. godine, a Biljana Plavšić je na izdržavanje 11-godišnje kazne u Švedsku upućena 26. juna 2003. godine. U oktobru 2009. puštena je na slobodu.
Jedina je žena osuđena za ratne zločine u bivšoj SFRJ
