Bisera Turković predložila da 11. juli bude Dan žalosti u BiH zbog Srebrenice

Zamjenica predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH i ministrica vanjskih poslova BiH predložila je da Vijeće ministara Bosne i Hercegovine 11. juli, Dan sjećanja na genocid u Srebrenici, proglasi Danom žalosti u cijeloj Bosni i Hercegovini, saopćila je Turković na društvenim mrežama.

Turković je istakla da bi time Vijeće ministara izrazilo poštovanje prema žrtvama genocida.

“Smatramo važnim da Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, donošenjem Odluke о proglašenju 11. jula Danom žalosti u Bosni i Hercegovini izrazi svoj stav о potrebi obilježavanja Dana sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, te da па taj način izrazi svoje poštovanje prema žrtvama genocida,” napisala je Turković.

Na kraju Turković je podsjetila na presudu Medunarodnog suda pravde u Hagu te osudujuće presude u pojedinim predmetima Medunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, u kojima je utvrđeno dа je na području Srebrenice u julu 1995. godine počinjen genocid što je navedeno u obrazloženju prijedloga.

The post Bisera Turković predložila da 11. juli bude Dan žalosti u BiH zbog Srebrenice appeared first on Kameleon M&M.

Powered by www.Srebrenik.net

Također provjerite

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.

Atina i Akropolis – simbol starogrčke civilizacije

Akropolis, smješten u srcu Atine, predstavlja ključni simbol starogrčke civilizacije i važan arheološki lokalitet. Naziv "akropolis" potiče od grčkih riječi za "visoko" i "grad". Najpoznatija građevina na Akropolisu je Partenon, hram posvećen božici Ateni, izgrađen u 5. stoljeću prije nove ere. Osim Partenona, kompleks uključuje i Erehtejon s Kariatidama i Propileje, monumentalni ulaz. Akropolis je bio svjedok mnogih promjena tokom istorije, od vjerskog središta do vojne utvrde. Danas je prepoznat kao svjetska baština i privlači brojne turiste. On simbolizuje ne samo antičku Grčku, već i trajnu kulturnu i umjetničku vrijednost.