Bosanski jezik – Saopćenje Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“

Četvrtak, 25 Juni 2015

BZK-LOGOSaopćenje Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“
u vezi sa osporavanjem bosanskog i nametanjem naziva  bošnjački jezik u svjedočanstvima učenika u Republici Srpskoj

U vezi sa najnovijim primjerima osporavanja bosanskog jezika u školskoj praksi u Republici Srpskoj, skrećemo pažnju javnosti da je riječ o grubom kršenju ljudskih prava Bošnjaka te pravnih akata na kojima počiva država Bosna i Hercegovina, na kakve pojave smo i ranije ukazivali, posebno u Povelji o bosanskom jeziku, objavljenoj 2002. godine, gdje u tačci 6. stoji: „Pokušaji da se Bošnjacima, umjesto historijski potvrđenog i u praksi usvojenog naziva bosanski jezik nametne bošnjačka nominacija jezika predstavljaju politiziranje koje je posljedica preživjelog a neprevladanog srpskog i hrvatskog paternalizma i negiranja bošnjačke nacionalne samosvojnosti.“

Istrajavajući na upotrebi historijskog imena za jezik, Bošnjaci u Bosni i Hercegovini i šire ne ugrožavaju ničija prava niti prisvajaju nešto što im ne pripada. U tom smislu, korišćenje naziva bosanski jezik ne uključuje nikakvu težnju ka unifikaciji i unitarizaciji. Ističući legitimno pravo da svoj jezik nazivaju njegovim historijskim i u narodu ukorijenjenim imenom, Bošnjaci podržavaju jednaka prava drugih naroda u Bosni i Hercegovini  i šire.

Prof. dr. Senadin Lavić,
predsjednik BZK „Preporod“

Prof. dr. Munib Maglajlić,
direktor  Instituta za bošnjačke studije pri BZK „Preporod“

Prof. dr. Sanjin Kodrić,
predsjednik Matičnog odbora BZK „Preporod“

Prof. dr. Aida Abadžić-Hodžić,
predsjednica Upravnog odbora BZK „Preporod“

Također provjerite

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.

Atina i Akropolis – simbol starogrčke civilizacije

Akropolis, smješten u srcu Atine, predstavlja ključni simbol starogrčke civilizacije i važan arheološki lokalitet. Naziv "akropolis" potiče od grčkih riječi za "visoko" i "grad". Najpoznatija građevina na Akropolisu je Partenon, hram posvećen božici Ateni, izgrađen u 5. stoljeću prije nove ere. Osim Partenona, kompleks uključuje i Erehtejon s Kariatidama i Propileje, monumentalni ulaz. Akropolis je bio svjedok mnogih promjena tokom istorije, od vjerskog središta do vojne utvrde. Danas je prepoznat kao svjetska baština i privlači brojne turiste. On simbolizuje ne samo antičku Grčku, već i trajnu kulturnu i umjetničku vrijednost.