Tvrđava Gradina Srebrenik

Bosna …. i Hercegovina : Nebojša Šoba Šerić

Vrijeme je da neke stvari postavimo na svoje mjesto ako želimo nastaviti dalje

Kada se osvrnemo u prošlost i pogledamo na sve ono šta se dešavalo u našoj zemlji u zadnjih 200 godina, vrijeme je da neke stvari postavimo na svoje mjesto ako želimo nastaviti dalje. Na kućama se ponekad rekonstruišu i temelji, pa i u slučaju naše zemlje je potrebno rekonstruisati stvarni identitet Bosne da bi se moglo “graditi više i bolje”. Da, Bosne. Ne Bosne i Hercegovine.

Teritorijalni termin

Stvarni problemi koji su zadesili našu zemlju su počeli na Berlinskom kongresu kada Bosna nije obnovila nezavisnost, kao što je to bio slučaj sa Crnom Gorom, Srbijom i drugim zemljama pod otomanskom vlašću, nego je “fasovala” aneksiju od Austro-Ugarske i velikih evropskih sila, mada je o autonomiji (odnosno nezavisnosti) Bosne bilo govora u preliminarnim razgovorima koji su prethodili Sanstefanskom mirovnom sporazumu između Rusije i Turske, koji je potpisan 3. marta 1878. u mjestu San Stefano (danas Yesilkoy) kojom prilikom je, između ostaloga, novonastaloj nezavisnoj državi Crnoj Gori dodijeljen Nikšić s okolinom, koji je do tada pripadao Bosni.

Berlinski kongres je zatim prepoznao austrougarski teritorijalni termin “Bosna i Hercegovina”, dodavajući Hercegovinu (inače, region u okviru Bosne) naslovu zemlje radi olakšavanja procesa aneksije. Time je Bosni zadan prvi veliki udarac koji je pokrenuo buduće probleme, i samim tim onemogućio očuvanje postojećeg identiteta Bosne na uštrb drugih zemalja.

Mnogi građani Bosne pod pritiskom nacionalnih programa i propagande susjednih zemalja počeli su se osjećati pripadnicima naroda susjednih zemalja (tada je uspostavljen i termin „Bosanac“, koji je zamjenio termin „Bošnjak“, koji je do tada važio prilikom oslovljavanja muslimana, katolika i pravoslavaca u Bosni). Proces ujedinjenja Južnih Slavena je također u svom programu negirao postojanje Bosne kao teritorijalne cjeline. Sva sreća pa su rezultati Drugog svjetskog rata rekonstruisali prethodnu kraljevinu Jugoslaviju pa je Bosna „sa Hercegovinom“ postala jedna od federalnih republika, i nakon dugo vremena ugledala svjetlo dana kao cjelovita teritorijalno-administrativna cjelina.

Dodatak “Hercegovina” u naslovu Bosne i dalje produžava identičan način razmišljanja, po kojem je jedinstven teritorij Bosne i dalje podložan teritorijalno-etničkim podjelama.

Stvarni korijeni

Ohrabrivanje zasebnih etnoteritorijalnih regiona u Bosni kulminiralo je uplitanjem susjednih zemalja u unutrašnje stvari Bosne kojom prilikom je pokrenut rat (1992.-1995.), da bi na njegovom kraju Dejtonskim sporazumom bile stvorene nove neprirodne teritorijlilne tvorevine (Federacija i Republika Srpska u okviru republike Bosne “i Hercegovine”), čija krajnja svrha ima za cilj (moguću) buduću aneksiju dijelova Bosne od Srbije i Hrvatske po uzoru na austrougarski princip: “Preimenuj pa aneksiraj”.

Povratak stvarnim korijenima Bosne je neophodan, i samim tim inicijativa za povratak naslova : “Bosna” kao stvarnog i jedinog oficijelnog internacionalnog naslova naše zemlje (bez ostalih regionalnih dodataka i etnonacionalno-političkih podnaslova pridodatih od susjednih zemalja i međunarodne zajednice) je od gorućeg značaja ako želimo da obnovimo stvarnu državnost i stvarni identitet naše zemlje.

Nebojša Šoba Šerić

Također provjerite

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.

Atina i Akropolis – simbol starogrčke civilizacije

Akropolis, smješten u srcu Atine, predstavlja ključni simbol starogrčke civilizacije i važan arheološki lokalitet. Naziv "akropolis" potiče od grčkih riječi za "visoko" i "grad". Najpoznatija građevina na Akropolisu je Partenon, hram posvećen božici Ateni, izgrađen u 5. stoljeću prije nove ere. Osim Partenona, kompleks uključuje i Erehtejon s Kariatidama i Propileje, monumentalni ulaz. Akropolis je bio svjedok mnogih promjena tokom istorije, od vjerskog središta do vojne utvrde. Danas je prepoznat kao svjetska baština i privlači brojne turiste. On simbolizuje ne samo antičku Grčku, već i trajnu kulturnu i umjetničku vrijednost.

Komentariši

Srebrenik.NET
Privacy Overview

This website uses cookies so that we can provide you with the best user experience possible. Cookie information is stored in your browser and performs functions such as recognising you when you return to our website and helping our team to understand which sections of the website you find most interesting and useful.