Čaršijska džamija – Intervju sa glavnim imamom Medžlisa IZ Srebrenik

Čaršijska džamija u Srebreniku

Čaršijska džamija u Srebreniku

Možete li nam reći nešto više o projektu izgradnje čaršijske džamije u Srebreniku?

Medžlis IZ Srebrenik već duži niz godina vodi aktivnosti vezane za izgradnju Čaršijske džamije u Srebreniku. Imajući u vidu činjenicu da je Srebrenik jedan od rijetkih gradova koji u svom užem jezgru nema džamiju, naše kontinuirano nastojanje da se pokrene projekat izgradnje džamije, možemo posmatrati kao naš odgovor na zahtjev vremena i okolnosti koje su se uveliko promijenile u odnosu na neko ne tako davno vrijeme. Činjenica je takođe da su posljednjih desetak godina primijetne veće migracije stanovništva iz ruralnih dijelova općine odnosno grada Srebrenika ka gradskoj zoni pa možemo kazati da je samim time i potreba vjernika za takvim objektom i sadržajima koje on nudi veća. Nakon niza pokušaja da se nađe adekvatna lokacija za izgradnju džamije, 2012. godine općina je regulacionom planom odredila lokaciju uz gradski park veličine 634 m2. Medžlis Islamske zajednice Srebrenik je uz pomoć vakifa i donatora otkupio predmetnu parcelu. Od 2013. do 2016. godine radilo se na prikupljanju građevinske dokumentacije. Od 2016. godine smo stupili u kontakt sa našim privrednicima kojima smo prezentirali naš projekat kao i potencijalnim stranim donatorima od kojih bi izdvojili NVO „Izvor dobročinstva“sa sjedištem u Sarajevu, koja ima saradnju sa donatorima iz Kuvajta. Oni su su nam obećali finansirati jedan dio projekta. Pojava Korone 2020. godine je usporila realizaciju projekta. Početkom 2024. godine nakon detaljnijih priprema smo intezivnije krenuli na realizaciji projekta izgradnje Čaršijske džamije. Dana, 16.05.2024. godine, temeljskom dovom ozvaničili smo izgradnju džamije kojoj su prisustvovali mnogobrojni zvaničnici iz vjerskog, privrednog i kulturnog života kao i veliki broj džematlija i drugih gostiju.

Kakav je planirani izgled i kapacitet nove džamije.

Projektnim rješenjem pokušalo se doći do objekta koji će ispoštovati tradicionalne elemente džamije kao tradicionalno naslijeđe, a ipak oblikovno, estetski i funkcionalno biti moderan objekat sa proširenim vjerskim sadržajima a ipak u harmoniji sa postojećim okruženjem. Džamija je potkupolna, sa dvije munare i jedna je vrsta spoja osmanskog sa modernim stilom. Kapacitet džamijskog prostora kada je u pitanju broj klanjača, iznosi oko 400 klanjača. U suterenu je višenamjenski prostor, abdesthane i toaleti, ostave, strojarnice i slično.

Kako ste se odlučili za gradnju nove džamije baš na ovoj lokaciji?

Postojeća lokacija je lokacija koja je predviđena Regulacionim planom a istu je odredila općina uz konsultacije sa Medžlisom. U traganju za lokacijom ovo je bilo jedno od rijetkih mogućih rješenja koje bi zadovoljilo potrebe jednog ovakvog objekta.

Koji su glavni izazovi s kojima se suočavate prilikom izgradnje džamije do sada?

Glavni izazovi su bili kako organizovati pristupni put za radove, jer put koji je planiran regulacionim planom nije još uspostavljen. Koristimo priliku da se zahvalimo firmama Gazprom i HM Musić koji su nam velikodušno omogućili da nesmetano koristimo njihove parcele prilikom transporta materijala, roba i mašina koje su izvodile ili/i još uvijek izvode radove. Izgradnja ide određenom dinamikom i svojim tokom, i za sada nema značajnijih problema.

Kako planirate financirati izgradnju džamije? Do koje mjere je ovaj dio projekta već gotov?

Izgradnja je planirana da se prvenstveno finansira sredstvima vakifa i donatora. Već su se uključili pojedini privrednici kao i fizička lica koja su svojim uplatama na blagajni ili putem žiro-računa uplatila određene iznose. U tu svrhu smo otvorili namjenski žiro-račun na koji se mogu uplatiti donacije. Sve donacije su dobro došle. Ovo je značajan infrastrukturni projekat koji prema trenutnim procjenama cijena i stanja na tršištu, mogao bi koštati između 2-3 miliona KM. Jednim dijelom Medžlis Islamske zajednice Srebrenik je obezbijedio sredstva prilikom kupovine placa i u skladu sa svojim mogućnostima, svojim učešćem pratit će realizaciju ovog projekta. Prethodno pomenuti donatori iz Kuvajta, takođe su izrazili želju da jednim dijelom finansiraju ovaj naš projekat. Očekujemo dio sredstava i iz gradskog budžeta. Kada su u pitanju grubi radovi, završena je prva faza, koja podrazumijeva izgradnju suterena i pristupilo se izvođenju druge faze koja podrazumijeva izgradnju molitvenog prostora i drugih sadržaja predviđenih projektom.

Kakve reakcije očekujete od zajednice nakon završetka izgradnje džamije?

Na osnovu dosadašnjih povratnih infomacija, zadovoljni smo. Mi imamo svoju organizacionu strukturu kroz koju djeluje naše članstvo, koje od nas više od dva desetljeća traži da u užoj gradskoj jezgri-čaršiji, imamo jednu džamiju koja bi uzgred rečeno bila čaršijska i koja bi kao infrastrukturni projekat mogla pružiti vjerske, kulturne i obrazovne usluge, i koja bi istovremeno bila okupljalište za sve generacije, bez obzira na uzrast i životnu dob.

Koje aktivnosti i programe planirate organizirati u novoj džamiji?

Plan rada koji bi bio vezan za ovu džamiju imat će širok spektar aktivnosti, koji podrazumijeva redovne vjerske aktivnosti (namaz, mektepska nastava),organiziranje različitih vjerskih i kulturnih manifestacija, zatim realizaciju mnogobrojnih odgojno-obrazovnih projekata koji se tiču rada sa omladinom, ženskim dijelom džemata, sa nevladinim udruženjima i drugim pojedincima i organizacijama čija će međusobna saradnja doprinijeti boljitku zajednice i društva u cjelini. U suterenu džamije imamo planiran multifunkcionalan prostor za realizaciju nabrojanih aktivnosti.

Kako će nova džamija doprinijeti očuvanju kulturne baštine Srebrenika?

Ova džamija je svjedok jednog vremena i ljudi koji su živjeli u tom periodu. Ona kao takva će svojom arhitektonskom izvedbom kroz historiju svakako upotpuniti sliku kulturno-historijskih i vjerskih spomenika našeg grada.

Da li imate neku poruku za naše čitatelje?

Džamije za vjernike imaju posebnu vrijednost i oni znaju da gradeći džamiju ulažu u djelo trajne vrijednost od koga će imati korist na ovom i na budućem svijetu. To su duhovna središta koja predstavljaju snagu i neprocjenjivu vrijednost za poboljšanje kvalitete života na ovome svijetu. Džamija je temelj zdravih odnosa u zajednici i muslimani toga trebaju biti svjesni i razvijati takve vrijednosti svojim dolaskom u džemat, u svakoj prilici kada duša osjeti potrebu za Božanskom blizinom. Zato je važno da džamija bude blizu vjernicima. Neko je primijetio da u svakom čestitom srcu muslimana postoji džamija. Srce je mjesto plemenitosti i pokornosti koju Uzvišeni Allah voli. Tu se začinje iskren nijet za svako hairli djelo. Džamiju koja se utemelji u srcu vjernika, nije teško prenijeti graditeljskom vještinom u životni prostor. Zato muslimani uprkos mnogim iskušenjima kroz historiju, čuvaju graditeljku tradiciju. Uz mnoge društveno korisne projekte muslimani širom naše lijepe domovine grade džamije, tamo gdje džamija predstavlja njihovu vjerničku potrebu. Takva potreba vjernika osjetila se i u našem gradu na koju je Medžlis IZ Srebrenik odgovorio inicijativom za izgradnju čaršijske džamije. Na samom početku gradnje vjernici su svojim aktivnim ućešćem u financiranju izgradnje potvrdili opravdanost pokretanja ovg projekta. Očekujemo da će nastavak gradnje džamije teći bez većih poteškoća, ali da bi što prije bila završena i počela služiti svojoj svrsi, otvaramo mogućnost svim dobrim ljudima da se kao vakifi, u skladu svojih mogućnosti ugrade u ovaj hairli projekat.

Glavni imam Medžlisa IZ Srebrenik - Refik Hodžić

Također provjerite

Atina i Akropolis – simbol starogrčke civilizacije

Akropolis, smješten u srcu Atine, predstavlja ključni simbol starogrčke civilizacije i važan arheološki lokalitet. Naziv "akropolis" potiče od grčkih riječi za "visoko" i "grad". Najpoznatija građevina na Akropolisu je Partenon, hram posvećen božici Ateni, izgrađen u 5. stoljeću prije nove ere. Osim Partenona, kompleks uključuje i Erehtejon s Kariatidama i Propileje, monumentalni ulaz. Akropolis je bio svjedok mnogih promjena tokom istorije, od vjerskog središta do vojne utvrde. Danas je prepoznat kao svjetska baština i privlači brojne turiste. On simbolizuje ne samo antičku Grčku, već i trajnu kulturnu i umjetničku vrijednost.

Kraljevska Desetka 2024

Intervju s jednim od organizatora “Kraljevske desetke”: Trka koja podiže ljestvicu svake godine

Edis Kavgic: Naš cilj je svake godine unaprijediti trku u svim aspektima. Ove godine smo podigli standarde i vjerujemo da je ovo bila najbolja Kraljevska desetka do sada. Ipak, već radimo na planovima za 2025. godinu kako bismo trku podigli na još viši nivo. Poruka građanima: Htjeli bismo se posebno zahvaliti svim građanima na razumijevanju u vezi s potpunom obustavom saobraćaja tokom trke. Njihova podrška je važna za uspjeh ove manifestacije. Kraljevska desetka još jednom je pokazala da je događaj koji raste iz godine u godinu, privlači sve veći broj trkača i oduševljava publiku i goste, postavljajući Srebrenik na kartu važnijih sportskih dešavanja u regiji.