Čavara: Nijedna mjera Vlade ne može nadoknaditi gospodarsku aktivnost

Predsjednik Federacije BiH i zastupnik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH Marinko Čavara smatra da mjere za saniranje ekonomskih posljedica koje je utvrdila Vlada FBiH zbog pandemije koronavirusa nisu zakasnile i da Vlada radi ono što može.

Sugerirao je svim kriznim stožerima da dobro razmotre odluke koje usvajaju te da uz mjere koje propisuje zdravstveni sistem, osiguraju da rade i gospodarski subjekti.

Ni država ni Federacije ni kantoni neće moći nadoknaditi ono što će gospodarski subjekti izgubiti, jer ne znamo koliko će pandemija još dugo trajati – istakao je Čavara.

Uz poštivanja mjera, dodao je, mora se osigurati funkcioniranje gospodarstva te naglasio da se osiguraju mjere da što više gospodarskih subjekata radi.

Ako ovo potraje, bojim se da ćemo bespovratno izgubiti mnoga radna mjesta, a to je nenadoknadivo – upozorio je Čavara.

Istakao je da neke od evropskih zemalja, među kojima je i Austrija, već ublažuju mjere te da se mora voditi računa, pored zdravstvenih, i o egzistencijalnim problemima.

Nijedna mjera Vlade FBiH ne može nadoknaditi gospodarsku aktivnost – zaključio je Čavara prije početka sjednice Zastupničkog doma Parlamenta FBiH.

Jedina tačka dnevnog reda na današnjoj sjednici je izmjena Poslovnika koja će omogućiti daljnji rad zastupnicima elektronskim putem.

Prijedlog zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica uzrokovanih pandemijom koronavirusa, kojeg je sinoć potpisao federalni premijer Fadil Novalić, neće se naći na dnevnom redu sjednice Zastupničkog doma Parlamenta FBiH koja se danas održava u Domu mladih u Sarajevu.

Izvor: FENA

Powered by www.Srebrenik.net

Također provjerite

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.

Atina i Akropolis – simbol starogrčke civilizacije

Akropolis, smješten u srcu Atine, predstavlja ključni simbol starogrčke civilizacije i važan arheološki lokalitet. Naziv "akropolis" potiče od grčkih riječi za "visoko" i "grad". Najpoznatija građevina na Akropolisu je Partenon, hram posvećen božici Ateni, izgrađen u 5. stoljeću prije nove ere. Osim Partenona, kompleks uključuje i Erehtejon s Kariatidama i Propileje, monumentalni ulaz. Akropolis je bio svjedok mnogih promjena tokom istorije, od vjerskog središta do vojne utvrde. Danas je prepoznat kao svjetska baština i privlači brojne turiste. On simbolizuje ne samo antičku Grčku, već i trajnu kulturnu i umjetničku vrijednost.