Čerkez: Zatvaranje skijališta je posljednja opcija, zajedničkim naporom to možemo izbjeći

Goran Čerkez rekao je za Klix.ba da je mogućnost zatvaranje skijališta posljednja mjera koja se može poduzeti ukoliko se nastavi kršenje mjera, ali naglašava da se to može izbjeći.”Epidemiološka situacija je i dalje ozbiljna i zbog se trebaju i dalje poduzimati sve mjere zaštite koje su na snazi. Trenutno je skijalištima veliki broj i gostiju i školske populacije koji koriste svoje praznike , odmore i raspuste. Evidentno je da taj veliki broj uzrokuje i kršenje epidemioloških mjera. Međutim zatvaranje skijališta, konkretno u Kantonu Sarajevo, treba biti posljednja opcija i mjera, ukoliko se stanje ne popravi“, kaže Čerkez.

Na pitanje kako je to moguće izbjeći, kaže da je potreban maksimalan angažman svih na terenu – inspekcije, policije, Ski centara i posjetitelja.

“Treba poduzeti sve aktivnosti da ne dođe do zatvaranja, a u tome trebamo učestvovati svi zajedno jer ovo nije samo problem oblasti zdravstva”, dodao je.

Čerkez smatra da Ski centri trebaju procijeniti svoje kapacitete i u upotrebu staviti onoliko koliko dozvoljavaju epidemiološke i higijenske mjere s obzirom na gužve na planinama širom Federacije BiH.

“Trebalo bi uvesti veći broj redara koji će upozoravati na poštivanje mjera. Ali ne samo na skijalištima, već i okolnim objektim na planinama koji predstavljaju mnogo veći rizik ukoliko se ne poštuju mjere, nego što su sama skijališta“, izjavio je.

Federalni krizni štab je danas uputio dopis kantonalnim ministarstvima i kriznim štabovima kako bi pojačali inspekcijski nadzor i prisustvo policajaca na svim skijalištima čime bi se spriječilo kršenje mjera čime ne bi došlo do zatvaranja ski centara.

“Ako se svi angažuju maksimalno, realne su šanse da se sve dovede u red. Također treba imati na umu da ukoliko zatvorimo skijališta, veliki broj ljudi će se s planina ‘preseliti’ u gradove, tržne centre, kafiće i druge zatvorene objekte tokom godišnjih odmora i raspusta. Zbog svega toga svi skupa, građani, roditelji, inspektori, policija i ski centri, moramo dati maksimalan napor da do toga ne dođe”, poručio je Čerkez.

Treba istaći da su se mnogi i ranije žalili na nedovoljno prisustvo i angažman pripadnika inspekcije i policije čime dolazi do opuštanja i kršenja mjera.

Podsjetimo, sanitarni inspektori u Kantonu Sarajevo prošle sedmice su na Bjelašnici ustanovili da je nužno veće pridržavanje epidemiološkim mjerama među skijašima.

Jučer su iz Kriznog štaba Kantona Sarajevo kazali da bi u slučaju pogoršanja epidemiološke situacije moglo doći i do zatvaranja skijališta, iz ZOI-a 84 su poručili da mnogi konci nisu u njihovim rukama, a da ni policija i inspekcija ne znaju šta da rade jer inspekcija zatjeva obavezno nošenje maski dok istovremeno policija ne kažnjava zbog kršenja ove mjere jer nisu sigurni da li to po Ustavu smiju raditi.

Iz Inicijative za Bjelašnicu i Igman danas su uputili otvoreno pismo Kriznom štabu Kantona Sarajevo, Vladi i Ministarstvu zdravstva KS u kojem apeluje da ne zatvaraju skijališta zbog epidemiološke situacija.

(Klix)

Objava Čerkez: Zatvaranje skijališta je posljednja opcija, zajedničkim naporom to možemo izbjeći pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Powered by www.Srebrenik.net

Također provjerite

Analiza Investicija u Općini Srebrenik: Gdje se novac troši?

[ Analiza Investicija u Općini Srebrenik: Gdje se novac troši? Kandidat SDA Samir Muratović objavio …

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.